Hrvatski je narod, ka\u017eu upu\u0107eni, svoju dr\u017eavu \u010dekao od stolje\u0107a sedmog. Strane sile i unutarnji neprijatelji tu su te\u017enju potkopavali \u010dak 13 stolje\u0107a. Me\u0111utim, sudbina se nije mogla izbje\u0107i i stvari su napokon sjele na svoje mjesto. Unato\u010d slobodi i nezavisnosti me\u0111u nacionalistima i patriotima ipak vlada stanovita doza nezadovoljstva. Kao da to nije ba\u0161 to. Kao da ta sloboda i nezavisnost nisu potpuni. Kao da jo\u0161 ne\u0161to smeta. Kao da je Jugoslavija jo\u0161 tu. Kao da toleriramo neke koje ne bismo trebali tolerirati.<\/p>\n\n\n\n
Taj rasprostranjeni osje\u0107aj me\u0111u hrvatskim nacionalistima, \u010diji stupanj varira ovisno u razini uklju\u010denosti u HDZ-ovu klijentelisti\u010dku mre\u017eu, nije plod samo nacionalizma kao takvog. U prirodi posla nacionalisti\u010dkih politika, pogotovo ekstremnijih poput usta\u0161tva, jest da zagovaraju “\u010di\u0161\u0107u” dr\u017eavu i promoviraju eliminaciju svih onih elemenata koji se ne uklapaju u zami\u0161ljeni povijesni destilat hrvatske nacije. No, ti zagovori i promocije se ne doga\u0111aju u nekom povijesnom vakuumu i uvijek s istim intenzitetom. Oni mogu predstavljati i odgovor na politi\u010dke izazove koje ne spadaju nu\u017eno u njihovu domenu. Pogotovo u situacijama u kojima nitko na politi\u010dkom spektru ne mo\u017ee ponuditi uvjerljiv odgovor na te izazove i probleme.<\/p>\n\n\n\n
Mora se priznati da hrvatski nacionalizam nije imao sre\u0107e s tajmingom. Naime, toliko \u010dekana hrvatska dr\u017eava se pojavila na svjetskoj mapi u povijesnom trenutku koji nije bio ba\u0161 povoljan za dr\u017eave kao takve. Dr\u017eavama se, kao ishod raspada socijalizma i demonta\u017ee kejnzijanske politike na zapadu, osporavao bilo kakav legitimitet u upravljanju ekonomijom. Sve se trebalo prepustiti tr\u017ei\u0161tu. Ta je pri\u010da pogotovo vrijedila za tek oslobo\u0111ene postsocijalisti\u010dke teritorije, dok je na zapadu prevladavala ipak ne\u0161to pragmati\u010dnija varijanta. Uglavnom, dr\u017eava kao instrument planiranja ekonomske politike koje iziskuje raznoliko znanje i vje\u0161tine \u2013 od ekonomskog preko ekolo\u0161kog do urbanisti\u010dkog \u2013 arhivirana je kao povijesna zabluda.<\/p>\n\n\n\n
Na samom po\u010detku, ta je okolnost odgovarala hrvatskim nacionalistima. Vrlo lako su globalni vajb mogli uklopiti u svoju antikomunisti\u010dku i antijugoslavensku borbu. \u010cinilo se na prvu da je posrijedi savr\u0161ena povijesna podudarnost. Bez previ\u0161e oklijevanja su napu\u0161teni bilo kakvi instrumenti vo\u0111enja iole suverene ekonomske politike: od monetarne do industrijske. Me\u0111utim, nije se moglo odustati od socijalne politike. Naime, deindustrijalizacija je iziskivala saniranje te\u0161ke socijalne situacije. Vladaju\u0107i HDZ je saniranju pribjegao tako da si osigura dvostruku korist: prevenira socijalne nemire, ali i stvori discipliniranu glasa\u010dku bazu. I to je u\u010dinio kroz prijevremeno umirovljavanje i zapo\u0161ljavanje u javnim slu\u017ebama i dr\u017eavnim firmama.<\/p>\n\n\n\n
Liberalna je opozicija taj potez \u2013 selektivnu socijalnu politiku kao odgovor na u\u010dinke napu\u0161tene ekonomske politike \u2013 do\u010dekao kao dokaz korupcije i prevelikog utjecaja dr\u017eave na ekonomiju. Uloge su bile prikladno podijeljene i svi su imali svoju ideolo\u0161ku ni\u0161u za standardne obra\u010dune. Liberalne snage, medijske i strana\u010dke, balansiraju\u0107i izme\u0111u interesa i pogleda na svijet vlasnika kafi\u0107a i osniva\u010da IT startupa, bijesno su zahtijevale uklanjanje bilo kakvog otiska dr\u017eave s ekonomije. Dok su ekstremnije desne snage, u nedostatku kapaciteta i sklonosti za bavljenje ekonomijom, zagovarale uklanjanje tragova “jugoslavenskih kulturnih elita” i UDBA-e iz politi\u010dko-dru\u0161tvenog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
Andrej Plenkovi\u0107 se ukazao kao najprikladniji koordinator tih razli\u010ditih materijalnih interesa i ideolo\u0161kih nagona. Ekstremnije desne snage, pogotovo one unutar stranke, pacificirao je razli\u010ditim oblicima klijentelisti\u010dke inkluzije. Liberalne snage, unato\u010d stalnim napadima, ipak dr\u017ei u politi\u010dkom raskoraku jer se predstavlja kao jedina uvjerljiva brana trenutno prigu\u0161enoj ekstremnoj desnici. A za djelomi\u010dnu depolitizaciju odnosa izme\u0111u liberalnih ideala i selektivne socijalne dr\u017eave savr\u0161eno mu je poslu\u017eila pandemija i op\u0107enito promjena globalnog ideolo\u0161kog raspolo\u017eenja kad je u pitanju uloga dr\u017eave u ekonomiji. Najavljeni novi vo\u0161ingtonski konsenzus<\/a> i koordinirani razvoj industrijskih politika<\/a> omogu\u0107ili su Plenkovi\u0107u, barem marketin\u0161ki, efektnije migoljenje u kontekstu brojnih afera njegovih ministara i slu\u017ebenika.<\/p>\n\n\n\n Ali, ta konstelacija ne\u0107e trajati vje\u010dno. Plenkovi\u0107 \u0107e oti\u0107i, prije ili kasnije, a pred nama se otvara prili\u010dno druga\u010diji svijet od onog koji je zatekao Franjo Tu\u0111man 1991. godine. To je svijet koji zahtijeva ne\u0161to ambiciozniju ulogu dr\u017eave. Me\u0111utim, tu su dr\u017eavu i njene kapacitete uni\u0161tili upravo oni koji su je navodno sanjali stolje\u0107ima. Uni\u0161tene su institucije i takozvani know-how<\/em>. Liberali su pomogli tako \u0161to su institucije i znanje o upravljanju proskribirali kao inherentno koruptivne. Vrlo skoro \u0107e nam to znanje i ta dr\u017eava itekako trebati. Ako se ne pojavi netko tko \u0107e poku\u0161ati rehabilitirati to znanje i stvoriti demokratske institucije koje slu\u0161aju potrebe radne ve\u0107ine, ostat \u0107emo osu\u0111eni na dvoboj izme\u0111u ekstremnih nacionalista koji od realnosti bje\u017ee u 1991. i 1941. i liberala koji bje\u017ee u fantazije koje njihovi zapadni uzori upravo napu\u0161taju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvatski je narod, ka\u017eu upu\u0107eni, svoju dr\u017eavu \u010dekao od stolje\u0107a sedmog. Strane sile i unutarnji neprijatelji tu su te\u017enju potkopavali \u010dak 13 stolje\u0107a. Me\u0111utim, sudbina se nije mogla izbje\u0107i i stvari su napokon sjele na svoje mjesto. Unato\u010d slobodi i nezavisnosti me\u0111u nacionalistima i patriotima ipak vlada stanovita doza nezadovoljstva. Kao da to nije ba\u0161 […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":44841,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[25],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-44838","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-nacionalizam","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44838","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44838"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44838\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44840,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44838\/revisions\/44840"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44841"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44838"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44838"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44838"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44838"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44838"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44838"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44838"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}