U prvoj polovici svibnja obilje\u017eavaju se me\u0111unarodni dani posve\u0107eni zdravstvenim radnicama. Ove godine, umjesto na \u0161tandovima, ti su dani obilje\u017eeni prosvjedima za pobolj\u0161anje radnih uvjeta.<\/p>\n\n\n\n
U svibnju se obilje\u017eava vi\u0161e dana na ovaj ili na onaj na\u010din posve\u0107enih zdravstvu. Tu su Svjetski dan nepu\u0161enja (31. svibnja), Svjetski dan hipertenzije (17. svibnja), i Svjetski dan astme (prvog utorka u svibnju). Tu su i dani posve\u0107eni najbrojnijoj grupi zdravstvenih radnica: medicinskih sestara (12. svibnja) i primalja (5. svibnja). Obilje\u017eavanje tih datuma naj\u010de\u0161\u0107e se svede na pokoju akciju na \u0161tandu ili, ako je te godine netko posebno ambiciozan, na tematsku konferenciju. Ove godine, dani medicinskih sestara i primalja u Europskoj uniji pro\u0161li su u protestnom i \u0161trajka\u010dkom tonu, nastavno na val akcija koji je krenuo krajem pro\u0161le godine. Od Portugala preko Velike Britanije do Hrvatske, zdravstvene radnice pobunile su se protiv niskih pla\u0107a i preoptere\u0107enosti na radnom mjestu s kojima se bore jo\u0161 od prije pandemije COVID-19.<\/p>\n\n\n\n
\u0160ira koalicija sindikata i strukovnih organizacija zdravstvenih radnica – od medicinskih sestara preko laborantica do kuharica i \u010dista\u010dica – na ki\u0161i je prosvjedovala u Zagrebu, dan prije Me\u0111unarodnog dana medicinskih sestara. Ovom prosvjedu pridru\u017eilo se bitno manje sudionica nego \u0161to je bio slu\u010daj kod prosvjeda lije\u010dnica <\/u><\/a>odr\u017eanog krajem tre\u0107eg mjeseca, ali je zato on naglasio dimenziju koja je prethodno izostala: da ministar zdravstva Vili Bero\u0161 preferencijalnim tretmanom pojedinih skupina, u ovom slu\u010daju lije\u010dnica, namjerno ili nenamjerno naru\u0161ava prostor za jedinstveno organiziranje zdravstvenih radnica. Zdravstvo po\u010diva na vi\u0161e stupova, naglasile su prosvjednice, a oni uz lije\u010dnice uklju\u010duju sve druge zdravstvene i nezdravstvene radnice.<\/p>\n\n\n\n U danima koji su prethodili centralnom prosvjedu <\/u><\/a>11. svibnja, zdravstvene radnice diljem zemlje sudjelovale su u dnevnim prosvjedima pred ustanovama u kojima rade, upozoravaju\u0107i ministra i premijera da su \u201ci one zdravstvo\u201d te da zaslu\u017euju bolje radne uvjete. Nedugo nakon prosvjeda lije\u010dnica i najave \u0161trajka koja mu je uslijedila, naime, ministar Bero\u0161 je pristao na ustupke radi izbjegavanja tog scenarija. Prethodno je, prili\u010dno \u010dudnovatom akrobacijom, Hrvatskom lije\u010dni\u010dkom sindikatu priznata reprezentativnost unato\u010d tome \u0161to ne ispunjava kriterije Zakona o reprezentativnosti. Sindikati, pogotovo manji, radikalniji sindikati i strukovni sindikati \u010dije \u010dlanstvo predstavlja manjinu zaposlenih u pojedinim poduze\u0107ima i granama, godinama <\/u><\/a>upozoravaju na to da ovaj zakon ograni\u010dava prostor radni\u010dkom organiziranju i da ga treba mijenjati. Bero\u0161 i ostatak vlade svojim potezom su pokazali kako osnove za te prozivke postoje, ali da se na njih ne\u0107e odgovoriti promjenom zakona – ve\u0107 podila\u017eenjem pojedinim sindikatima \u010dije \u010dlanstvo u\u017eiva ugled me\u0111u onima koji zakone donose.<\/p>\n\n\n\n Valja napomenuti kako sudionice svibanjskog prosvjeda ni u jednom trenutku nisu implicirale da lije\u010dnice ne zaslu\u017euju izboreno, i da je Hrvatski lije\u010dni\u010dki sindikat formalno podr\u017eao akciju drugih zdravstvenih radnica. Ono \u0161to su organizatorice problematizirale jest da je vlada za pojedine struke spremna do\u0107i za pregovara\u010dki stol bilo kada, dok druge poziva na strpljenje i proceduru.<\/p>\n\n\n\n Pritom je glavni zahtjev lije\u010dnica i drugih zdravstvenih radnica isti: \u201cpobolj\u0161anje radnopravnog statusa\u201d. Izraz je za\u017eivio u ve\u0107ini govora koji su odr\u017eani na ovu temu, ali mo\u017ee mu se prigovoriti da vjerojatno ne prikazuje dovoljno plasti\u010dno \u0161to zdravstvene radnice ustvari tra\u017ee. To puno bolje \u010dine primjeri o kojima su prosvjednice govorile u Zagrebu – od toga da osnovna pla\u0107a medicinske sestre mo\u017ee iznositi oko 900 eura, manje od prosje\u010dne <\/u><\/a>neto pla\u0107e u velja\u010di 2023., do toga da u nekim ustanovama \u010dista\u010dice rade za manje od zakonom predvi\u0111ene minimalne pla\u0107e. Visina pla\u0107a ovisi o ure\u0111enju koeficijenata, \u0161to je notorno dosadna tema pa je te\u0161ko o\u010dekivati da dovede do sveop\u0107e dru\u0161tvene mobilizacije; ali isto tako ovisi o tome koliko nadle\u017eno ministarstvo prepoznaje doprinos razli\u010ditih struka zdravstvenom sustavu. Prema vi\u0111enom, reklo bi se da ovo ministarstvo to uop\u0107e ne prepoznaje.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, bilo bi krivo tvrditi da je ministar Bero\u0161 jedini u Europi koji ima pomaknuta mjerila kada je u pitanju vrednovanje rada u zdravstvu. Ve\u0107ina \u0161trajkova drugog zdravstvenog osoblja koji su nedavno odr\u017eani u EU i susjedstvu do\u017eivjeli su \u017eestoko omalova\u017eavanje od resornih ministara. S druge strane, najnoviji podaci<\/u><\/a> koji se objavljuju na ovu temu, uklju\u010duju\u0107i one Me\u0111unarodne organizacije rada (ILO), idu u prilog upozorenjima sindikata i pokazuju kako su zdravstvene radnice potpla\u0107ene i izrabljivane na radnim mjestima. To, naravno, ima itekako veze sa strukturom radne snage u sektoru, me\u0111u kojom uvjerljivo dominiraju \u017eene. Recimo, od preko 39 tisu\u0107a registriranih medicinskih sestara i primalja u Hrvatskoj, ILO <\/u><\/a>ka\u017ee da je \u017eena 36 tisu\u0107a. U Srbiji, preko 50 tisu\u0107a od 55,5 tisu\u0107a medicinskih sestara i primalja su \u017eene; u Bosni i Hercegovini, 18,2 tisu\u0107a od 22,1 tisu\u0107e su \u017eene. Osim \u0161to \u017eene op\u0107enito mogu ra\u010dunati na ni\u017ee pla\u0107e od mu\u0161karaca, u sektorima poput zdravstva suo\u010davaju se i s emocionalnom ucjenom da su struku odabrale zato \u0161to im je to poziv, a ne zato \u0161to su ra\u010dunale da \u0107e od svog rada mo\u0107i pre\u017eivjeti.<\/p>\n\n\n\n \u201cPobolj\u0161anje radnopravnog statusa\u201d zato se odnosi se na vi\u0161e od koeficijenata. Termin mo\u017ee obuhvatiti i katastrofalno stanje kadrovske politike u sektoru, koja je dovela do toga da neke zdravstvene ustanove nemaju izbora nego zapo\u0161ljavati lije\u010dnice koje bi odavno trebale biti u mirovini ako \u017eele pru\u017eiti planiranu skrb pacijenticama. S obzirom na dobnu strukturu medicinskih sestara i aktualna prava u sektoru, sli\u010dno bi se uskoro moglo dogoditi i kada je u pitanju ta struka.<\/p>\n\n\n\n Za tre\u0107e \u201cpobolj\u0161anje radnopravnog statusa\u201d zna\u010di jednostavno to da ih se prepozna kao punopravne zdravstvene radnice. Ne\u0161to ranije ovog mjeseca, prilikom obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana primalja, Barbara Finderle, predsjednica Hrvatske komore primalja, u izjavi je upozorila da zdravstvene reforme koje se planiraju u sklopu Plana oporavka i otpornosti za razdoblje 2021. \u2013 2026.<\/em> ne predvi\u0111aju mjere kojima bi se osiguralo da primalje ispune ulogu za koju su obrazovane i pripremljene.<\/p>\n\n\n\n Njihovi problemi kre\u0107u se od, opet, koeficijenata do ustroja stru\u010dnog obrazovanja, koji blago re\u010deno kaska za potrebama i za smjernicama na me\u0111unarodnoj razini. Na primjer, u Zagrebu postoje 4 rodili\u0161ta, ali jo\u0161 uvijek ne postoji studij primaljstva – unato\u010d tome \u0161to se radi o profesiji koja je prepoznata kao jedna od 5 najzna\u010dajnijih na podru\u010dju EU, istom je prilikom napomenula primaljska komora. Radi se o pora\u017eavaju\u0107im podacima, da se i\u0161\u010ditati izme\u0111u redaka izjave, jer se tako uloga primalje u dru\u0161tvu su\u017eava na izuzetno uzak dio zdravstvene skrbi. \u201cPrimalje rade, i mogu raditi sukladno Zakonu u primaljstvu – u Domovima zdravlja na, primjerice, zdravstvenoj za\u0161titi \u017eena i trudnica, u ginekolo\u0161kim poliklinikama, operacijskim salama, te odjelima za novoro\u0111en\u010dad i drugim radnim mjestima za koje su upravo one najbolje \u0161kolovane\u201d, podsjetila je Komora na obilje\u017eavanju Me\u0111unarodnog dana primalja.<\/p>\n\n\n\n Pritom primalja u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj ima malo. Prema podacima <\/u><\/a>Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2021. godine bilo ih je zaposleno manje od 2.000 – i to ako ra\u010dunamo prvostupnice primaljstva, primalje sa srednjom stru\u010dnom spremom i primalje asistentice. U sustavu koji anticipira dodatne probleme zbog izra\u017eenog odljeva kadrova – pogotovo lije\u010dni\u010dkih, jer njih uzima kao okosnicu – neprepoznavanje uloge koju primalje mogu odigrati u zajednici mo\u017ee biti jo\u0161 jedan u nizu udaraca od kojih \u0107e se biti te\u0161ko oporaviti.<\/p>\n\n\n\n Da se mo\u017ee i da se radilo druga\u010dije pokazuju svjedo\u010danstva koja je Hrvatska komora primalja prikupljala kroz 2020. godinu, koju je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila godinom medicinskih sestara i primalja. U tim prilozima, primalje mla\u0111e generacije govore o tome kako bi bilo lijepo da trudnice mogu pratiti kroz cijeli tijek trudno\u0107e i babinje. Primalje, odnosno babice, koje su radni vijek provele u Jugoslaviji opisuju i vi\u0161e od toga. Primalja Josipa O\u0161tarija\u0161<\/u><\/a>, koja je u trenutku provo\u0111enja kampanje Komore imala oko 90 godina, radni je vijek provela rade\u0107i u patrona\u017enom modelu, kao jedina zdravstvena radnica u toj zajednici. To je zna\u010dilo da je radila uvijek i sve, ali da joj je osim pla\u0107e za to lokalna samouprava osiguravala i stan i prijevoz – makar to bio bicikl. Osim toga, priznavalo joj se i kompetencije za to \u0161to radi, kako od strane zajednice, tako i od strane drugih zdravstvenih radnica. Jer kada je u trenucima nesigurnosti nazvala doktore u najbli\u017eu bolnicu za savjet, rekli su joj: \u201cBabice, nemojte nas zvati, mi vam o tome ne znamo. To vi znate.\u201d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U prvoj polovici svibnja obilje\u017eavaju se me\u0111unarodni dani posve\u0107eni zdravstvenim radnicama. Ove godine, umjesto na \u0161tandovima, ti su dani obilje\u017eeni prosvjedima za pobolj\u0161anje radnih uvjeta. U svibnju se obilje\u017eava vi\u0161e dana na ovaj ili na onaj na\u010din posve\u0107enih zdravstvu. Tu su Svjetski dan nepu\u0161enja (31. svibnja), Svjetski dan hipertenzije (17. svibnja), i Svjetski dan astme […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":44833,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[917,668,435],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[79],"class_list":["post-44824","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-medicinske-sestre","tag-radnicka-prava","tag-zdravstvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44824","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44824"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44824\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44832,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44824\/revisions\/44832"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44833"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44824"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44824"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44824"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44824"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44824"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44824"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44824"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Neprepoznate radnice<\/strong><\/h2>\n\n\n\n