{"id":44795,"date":"2023-05-19T01:21:49","date_gmt":"2023-05-19T00:21:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44795"},"modified":"2023-05-23T11:21:07","modified_gmt":"2023-05-23T10:21:07","slug":"venceremos-gajnice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44795","title":{"rendered":"\u00a1Venceremos, Gajnice!"},"content":{"rendered":"\n

Za\u0161ti\u0107en s dva grmi\u0107a i par obli\u017enjih hrastova, u Gajnicama je skriven spomenik s natpisom: “Drugu Salvadoru Allendeu, \u010dileanskom predsjedniku, borcu za slobodu i demokratska prava naroda \u010cilea i Latinske Amerike, ubijenom u vojnofa\u0161isti\u010dkom udaru 11. rujna 1973. godine.” Iako Allendeova ulica nije pre\u017eivjela devedesete, zahvaljuju\u0107i ovoj spomen plo\u010di Zagreb jo\u0161 stoji uz bok brojnim gradovima Europe i svijeta koji pamte Allendea i onaj 11. rujan koji je gurnut pod tepih povijesti. <\/p>\n\n\n\n

Narod je iza\u0161ao na ulice Santiaga kako bi proslavio pobjedu novog predsjednika, Salvadora Allendea. Pozdravljali su ga dok im je mahao s balkona predsjedni\u010dke pala\u010de nakon inauguracije. Nijedna inauguracija do sada nije mogla konkurirati veselju kakvo je tog dana \u010dekalo grad, jer nave\u010der po\u010dinje veliki karneval tijekom kojeg \u0107e nastupati najve\u0107i \u010dileanski pjesnici, glumci i muzi\u010dari.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ovako su po\u010detkom studenog 1970. godine izvje\u0161tavali svjetski mediji kada je vlast u \u010cileu preuzeo Salvador Allende \u2013 “prvi demokratski izabran predsjednik marksist u Latinskoj Americi”. Ovaj \u010cileanac belgijsko-baskijskog podrijetla jo\u0161 u tinejd\u017eerskim godinama do\u0161ao je u doticaj s nesta\u0161nim lijevim idejama o kojima ga je u\u010dio njegov talijanski postolar. Kasnije je u\u0161ao u sindikate, postao \u010dlan Socijalisti\u010dke partije \u010cilea i predvodio izbornu kampanju Narodnog fronta pod geslom “Kruh, krov nad glavom i posao!” \u2013 pod \u010dijom \u0107e vla\u0161\u0107u biti izabran za ministra zdravstva i osigurati bolje uvjete i za\u0161titu za radnike, majke i djecu u \u0161kolama. Nakon tri neuspjele kandidature za predsjednika dr\u017eave od 1952. do 1964. godine, sam Allende \u0161alio se kako \u0107e mu na nadgrobnom spomeniku pisati: “Ovdje po\u010diva budu\u0107i predsjednik \u010cilea.” No, s vremenom \u0107e isplivati dokumenti iz kojih \u0107e postati jasno da je protiv njega radio neprijatelj mo\u0107niji nego \u0161to je mo\u017eda znao.<\/p>\n\n\n\n

Pro\u010di\u0161\u0107ene ulice <\/h2>\n\n\n\n

Povijesna je ovo epizoda koje se prisje\u0107am dok \u0161e\u0107em po zagreba\u010dkom naselju Gajnice tra\u017ee\u0107i jedan detalj. Naime, gajni\u010dke ulice barem svojim imenima jo\u0161 odi\u0161u Latinskom Amerikom: \u010cileanska ulica, Brazilska ulica, Ulica Pabla Nerude, Meksi\u010dka ulica\u2026 A na\u0111u se tu Mahatma Gandhi i Henry Dunant, \u0161vicarski Nobelovac i osniva\u010d Crvenog kri\u017ea. Promatraju\u0107i promjene u imenovanju javnog prostora shodno “slu\u017ebenim” dru\u0161tvenim vrijednostima u datom trenutku, publicist i aktivist Sa\u0161a \u0160impraga objavio je 2018. godine tekst “Zagreba\u010dke ulice tu\u0111ih mrtvaca<\/a>“. U njemu iznosi zanimljivosti poput one da je samo jedna ulica u Zagrebu nazvana po strankinji (Ulica Majke Tereze u Vrap\u010du), da je ikona afri\u010dke borbe za neovisnost Patrice Lumumba bio jedini nebijelac u povijesti zagreba\u010dkih ulica (do sada je ve\u0107 izgubio svoju ulicu), da je Jurij Gagarin jedini Rus koji (jo\u0161 uvijek) ima svoju ulicu u Zagrebu\u2026 Obja\u0161njava kako su neki kvartovi dobili “tematske” ulice \u2013 pa su tako u Novom Zagrebu ulice dobivale imena po hrvatskim emigrantima, znanstvenicima, svijetu astronomije i Sun\u010devog sustava i sl. Tako dolazimo do Gajnica i saznajemo da je iza Ulice Mahatme Gandhija nekad stajalo ime: Ulica Antonia Gramscija, jednog od osniva\u010da i lidera Komunisti\u010dke partije Italije uo\u010di Drugog svjetskog rata. Op\u0107enito su, pi\u0161e \u0160impraga, ulice u Gajnicama dobivale imena po osobama iz ibero-hispanskih podru\u010dja. Moglo se tu na\u0107i Federica G. Lorcu, Salvadora Allendea, Che Guevaru i Adolfa Lopeza Mateosa. Danas je taj latino revolucionarni socijalisti\u010dki duh neutraliziran tako \u0161to su od devedesetih naovamo njihova imena zamijenili nazivi dr\u017eava ili u slu\u010daju Parka Garcije Lorce \u2013 na\u0161i patriotskiji pojmovi poput 101. brigade. No, iako su devedesetih ulice pro\u010de\u0161ljane i o\u010di\u0161\u0107ene, pouzdano znam da je negdje me\u0111u zgradama i grmljem ostala uspomena na Salvadora Allendea i jedan drugi crni 11. rujan.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a>
Foto: Lidija \u010culo <\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Stoga, vratimo se na pri\u010du o Allendeu, povijesnu epizodu zvanu “CIA, snajka, CIA”. Ispostavit \u0107e se 1960-ih godina da je njegov glavni konkurent, Eduardo Frei, bio financijski potpomagan od strane ove ameri\u010dke Sredi\u0161nje obavje\u0161tajne agencije. Frei je bio \u010dlan Kr\u0161\u0107anske demokratske stranke u kojoj je bilo aktivno i na\u0161ih gora li\u0161\u0107e. Tijekom Freiove vladavine, njegov ministar Edmundo Perez Zujovi\u0107 bio je optu\u017een za masakr u Puerto Monttu 1969. godine. O ovom doga\u0111aju pjevao je i slavni \u010dileanski pjeva\u010d Victor Jara: “Morate odgovoriti gospodine Zujovi\u0107u, za\u0161to su na goloruk narod okrenuti pi\u0161tolji; Gospodine Perez, va\u0161u savjest pokopali ste u lijesu, i sve ki\u0161e Juga ne\u0107e isprati va\u0161e ruke”. Dalje, u \u010detvrtoj kandidaturi 1970. godine, Salvador Allende na\u0107i \u0107e se u konkurenciji s biv\u0161im predsjednikom Jorgeom Alessandrijem i novim kandidatom Kr\u0161\u0107anske demokratske stranke \u2013 Radomirom Tomi\u0107em, uhodanim politi\u010darem hrvatskih korijena (o\u010dito) koji je, fun fact: svojedobno postao senator \u010dileanskih provincija Tarapaca i Antofagasta nakon \u0161to je u anti-komunisti\u010dkoj \u010distki s tog mjesta smijenjen slavni pjesnik Pablo Neruda. Neruda je \u010dak razmi\u0161ljao o kandidaturi za predsjednika \u010cilea 1969. godine, no ubrzo se predomislio i pru\u017eio podr\u0161ku Allendeu. Na ameri\u010dki u\u017eas, Salvador Allende ovaj put osvaja izbore i postaje \u010dileanski predsjednik.<\/p>\n\n\n\n

Strahote socijalizma <\/h2>\n\n\n\n

Nova hladnoratovska no\u0107na mora u dvori\u0161tu SAD-a, nakon Fidela i njegove Kube, nastavila se kada je Allende objavio program pod nazivom “\u010cileanski put u socijalizam”. Krenule su nacionalizacija industrije, reforma zdravstva i \u0161kolstva, redistribucija zemlje, gradnja stanova, opismenjavanje stanovni\u0161tva, besplatno mlijeko za djecu, jeftine knjige za \u0161kole i fakultete i ostale strahote. Reforme su bile masovne, objedinjene u ekonomskom planu zvanom “The Vu\u0161kovi\u0107 Plan”. Ime je dobio po, naravno, jo\u0161 jednom na\u0161em listi\u0107u, Pedru Vu\u0161kovi\u0107u koji je pod Allendeom postao ministar gospodarstva. \u010cile je bio me\u0111u prvim zna\u010dajnijim zemljama ameri\u010dkog svijeta koje su se priklju\u010dile Pokretu nesvrstanih: Kuba je bila pionir 1961. godine, uslijedile su Gvajana, Jamajka i Trinidad i Tobago, a \u010cile i Peru priklju\u010duju se 1973. godine.<\/p>\n\n\n\n

Protiv sebe su navukli brojne neprijatelje, od kr\u0161\u0107anskih demokrata i bogatih zemljoposjednika, do ameri\u010dkih vlasti i Nixonove administracije koje su razrije\u0161ile kesu i bacale milijune dolara na sve \u0161to se moglo da se Allendeova vlast sabotira ili prekine. Pa ako je potrebno, i vojnim udarom. Prvi ve\u0107i nemiri po\u010deli su u ljeto 1973. godine kada su tenkovi predvo\u0111eni pukovnikom Robertom Souperom okru\u017eili predsjedni\u010dku pala\u010du, a kulminirali su kada je na mjesto zapovjednika \u010dileanskih oru\u017eanih snaga umjesto generala Carlosa Pratsa do\u0161ao Augusto Pinochet. Upravo \u0107e on, za svega mjesec dana, poduprt SAD-om tj. CIA-om, izvr\u0161iti vojni udar i 11. rujna svrgnuti Allendea s vlasti.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom opsade predsjedni\u010dke pala\u010de tog dana, Allende je putem radija poslao opro\u0161tajnu poruku narodu \u010cilea, odbiv\u0161i ponudu da se izvu\u010de na sigurno. Ubrzo nakon toga, od novih vlasti stiglo je priop\u0107enje da je Allende ubijen. Tek 2011. godine ponovno je pokrenuta istraga u kojoj je utvr\u0111eno da se Allende ubio kala\u0161njikovom kojeg mu je poklonio Fidel Castro, odabrav\u0161i radije smrt nego predaju ili poni\u017eenje pred neprijateljem.<\/p>\n\n\n\n

Detalj koji je pre\u017eivio<\/h2>\n\n\n\n

U diktaturi i teroru koji \u0107e uslijediti pod vladavinom generala Augusta Pinocheta, ubijeno je \u2013 prema procjenama \u2013 izme\u0111u dvije i tri tisu\u0107e ljudi, a deseci tisu\u0107a bili su pritvoreni, mu\u010deni ili u nekom drugom obliku uskra\u0107eni za ljudska prava. Me\u0111u najpoznatijim \u017ertvama bili su pjesnici Victor Jara i Pablo Neruda. Iste godine kada je Pinochet izvr\u0161io vojni udar, Nerudi je dijagnosticiran rak prostate. Njegova ku\u0107a postala je predmet racije, a navodno je u tim trenucima potpuno rezignirani Neruda vojnicima rekao: “Pogledajte oko sebe i prona\u0107i \u0107ete samo jednu opasnost \u2013 poeziju.” Ni dva tjedna nakon Allendeove smrti, Neruda je umro u bolnici gdje se lije\u010dio od raka. Navodno je umro od sr\u010danog udara, no okolnosti u kojima se to dogodilo ostale su mutne do danas. Victor Jara je pak, ubijen bez ikakve sumnje i zata\u0161kavanja. Dan nakon pu\u010da je odveden na stadion Est\u00e1dio Nacional u Santiagu, koji \u0107e poslu\u017eiti kao zatvoreni\u010dki kamp za 20.000 drugih “neprijatelja vlasti”. Za Jaru, stadion \u0107e biti inspiracija za njegovu posljednju pjesmu “Estadio Chile”: “Koliko je te\u0161ko pjevati, kada moram pjevati o hororu \u2013 hororu u kojem \u017eivim, hororu u kojem umirem.” Nakon \u010detiri dana mu\u010denja, Jara je 16. rujna 1973. ubijen, a njegovo tijelo je ba\u010deno na ulicu.<\/p>\n\n\n\n

Sti\u017eem do kri\u017eanja ulica Sigetje i Gajnice, prekoputa Aleje Bologne i \u017eeljezni\u010dke stanice Gajnice, i pronalazim mali detalj koji je pre\u017eivio devedesete i na\u0161e vlastite \u010distke i obra\u010dune. Na uglu kri\u017eanja, za\u0161ti\u0107en s dva grmi\u0107a i par obli\u017enjih hrastova, nalazi se spomenik nalik odlomljenoj stijeni, sa spomen plo\u010dom na kojoj pi\u0161e: “Drugu Salvadoru Allendeu, \u010dileanskom predsjedniku, borcu za slobodu i demokratska prava naroda \u010cilea i Latinske Amerike, ubijenom u vojnofa\u0161isti\u010dkom udaru 11. rujna 1973. godine.”<\/p>\n\n\n\n

Spomen plo\u010du podigao je, kako pi\u0161e, u rujnu 1984. godine Socijalisti\u010dki savez radnog naroda Hrvatske. Zahvaljuju\u0107i njoj, Zagreb jo\u0161 stoji uz bok brojnim gradovima Europe i svijeta koji pamte Allendea i onaj 11. rujan koji je gurnut pod tepih povijesti. Njegova ulica u Zagrebu na\u017ealost nije pre\u017eivjela vremena koja je najavio na\u0161 pjesnik u stihovima “baci\u0107e se tako, neki lik, kamenom i na tvoj spomenik\u201c, ali se pokazalo istinitim Nerudino proro\u010danstvo o poeziji kao opasnosti. Jer, kad god pro\u0111em ulicom sa tvojim imenom, pomislim na onu pesmu: Venceremos, venceremos, mil cadenas habra que romper. Venceremos, venceremos, la miseria sabr\u00e9mos<\/em> vencer\u2026<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161ti\u0107en s dva grmi\u0107a i par obli\u017enjih hrastova, u Gajnicama je skriven spomenik s natpisom: “Drugu Salvadoru Allendeu, \u010dileanskom predsjedniku, borcu za slobodu i demokratska prava naroda \u010cilea i Latinske Amerike, ubijenom u vojnofa\u0161isti\u010dkom udaru 11. rujna 1973. godine.” Iako Allendeova ulica nije pre\u017eivjela devedesete, zahvaljuju\u0107i ovoj spomen plo\u010di Zagreb jo\u0161 stoji uz bok brojnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":44797,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1767,1791,646,1792,1790,801],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[451],"coauthors":[1621],"class_list":["post-44795","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-idi-pa-vidi","tag-pablo-neruda","tag-povijest","tag-salvador-allende","tag-victor-jara","tag-zagreb","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-idi-pa-vidi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44795"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44795\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44817,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44795\/revisions\/44817"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44797"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44795"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44795"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44795"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44795"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}