{"id":44598,"date":"2023-05-02T10:29:03","date_gmt":"2023-05-02T09:29:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44598"},"modified":"2023-05-02T10:38:05","modified_gmt":"2023-05-02T09:38:05","slug":"cije-interese-odrazavaju-politicke-odluke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44598","title":{"rendered":"\u010cije interese odra\u017eavaju politi\u010dke odluke?"},"content":{"rendered":"\n

Vjerojatno bi se malo tko usprotivio izjavi da politi\u010dke odluke \u010de\u0161\u0107e odra\u017eavaju interese bogatih nego siroma\u0161nih, pa bi se istra\u017eivanje koje su proveli politolozi sa Sveu\u010dili\u0161ta u G\u00f6teborgu na prvi pogled moglo u\u010diniti kao otkrivanje tople vode. Autori su istra\u017eili<\/a> kako politike koje su se donosile u Europi u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a rezoniraju sa stavovima gra\u0111ana i ustanovili da su preferencije bogatih bolje reprezentirane od preferencija siroma\u0161nijih. Neovisno o rezultatima, koji su ipak ne\u0161to zanimljiviji nego \u0161to nam je to dao naslutiti<\/a> Guardianov komentator Torsten Bell, istra\u017eivanje je vrijedno jer sli\u010dno dosad nije provedeno. Iako i ranija istra\u017eivanja ove teme potvr\u0111uju generalni obrazac prema kojem je vjerojatnije da \u0107e se provoditi politike koje podr\u017eavaju bogati od onih koje podr\u017eavaju siroma\u0161ni, ovo je prvo istra\u017eivanje koje komparativno analizira podatke o tako velikom broju dr\u017eava, konkretno o Norve\u0161koj, Islandu, \u0160vicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu i svim \u010dlanicama EU osim Malte. Autori istra\u017eivanja prou\u010dili su oko 3.000 prijedloga razli\u010ditih politika u 30 europskih zemalja tijekom 38 godina (1978. – 2017.) o raznim pitanjima \u2013 od razvoja nuklearne energije, preko ekonomske politike, do imigracije, ljudskih prava i za\u0161tite okoli\u0161a. Prikupili su informacije o tome je li pojedina politika provedena i spojili ih s podacima o klasnoj pripadnosti ispitanika \u2013 ukupno oko dva milijuna ljudi, podijeljenih u tri klase prema razini prihoda: vi\u0161u (gornjih 20% na distribuciji prihoda), srednju (srednjih 60%) i ni\u017eu (donjih 20%).<\/p>\n\n\n\n

Kako pi\u0161u autori, rana istra\u017eivanja podudarnosti stavova i provedenih politika polazila su od pretpostavke da me\u0111u njima postoji sna\u017ena veza i uglavnom su potvr\u0111ivala tu hipotezu. Dok su ranija istra\u017eivanja imala u vidu “prosje\u010dnog” glasa\u010da, u posljednjem desetlje\u0107u pojavio se pristup koji se fokusira na to koliko politike koje se donose odra\u017eavaju interese pojedinih dru\u0161tvenih grupa. Ta istra\u017eivanja pokazuju da politike uglavnom bolje odra\u017eavaju interese bogatih, \u0161to se pokazalo najizra\u017eenijim u SAD-u gdje je ve\u0107ina tih istra\u017eivanja i provedena. Pojedina\u010dne studije Njema\u010dke, Danske, Nizozemske, Norve\u0161ke, \u0160vedske i \u0160panjolske ukazuju na sli\u010dne obrasce nejednake podudarnosti politika sa stavovima gra\u0111ana ovisno o njihovom klasnom statusu. \u010cetiri naj\u010de\u0161\u0107a mehanizma za koje se pretpostavlja da posreduju taj odnos su razina ekonomske nejednakosti (jer su u dru\u0161tvima s vi\u0161om razinom ekonomske nejednakosti pripadnici ni\u017ee klase politi\u010dki marginalizirani i nemaju sredstava da izraze svoje mi\u0161ljenje u politici); postojanje regulative financiranja politi\u010dkih kampanja (s pretpostavkom da \u0107e politike vi\u0161e odr\u017eavati interese ni\u017ee klase u dr\u017eavama koje imaju takvu regulativu); sindikalna gusto\u0107a (s pretpostavkom da \u0107e dobro organizirani radni\u010dki pokret vr\u0161iti pritisak na vladu da donosi politike u interesu radni\u010dke klase) i generalni odaziv bira\u010da, s obzirom na to da su istra\u017eivanja pokazala da \u0161to je ni\u017ea generalna izlaznost na izbore, to je manja i relativna izlaznost siroma\u0161nijih gra\u0111ana u odnosu na bogatije. Autori istra\u017eivanja uzeli su sve te faktore u obzir i analizirali njihov utjecaj na podudarnost stavova gra\u0111ana s raznim politikama.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati analize pokazali su da su preferencije bogatijih gra\u0111ana u gotovo svim zemljama \u010de\u0161\u0107e predstavljene u provedenim politikama od preferencija siroma\u0161nijih: prosje\u010dna podudarnost donesenih politika sa stavovima pripadnika ni\u017ee klase je 53,7%, za srednju klasu iznosi 55,1%, a za vi\u0161u klasu 57,1%. Tako\u0111er se pokazalo da siroma\u0161niji vi\u0161e preferiraju promjenu aktualnih politika od bogatijih, \u0161to se mo\u017ee tuma\u010diti tako \u0161to pripadnici vi\u0161e klase imaju vi\u0161e koristi od zadr\u017eavanja statusa quo. Iako razlika prema klasnoj pripadnosti postoji, zanimljivo je da je ona zapravo mala \u2013 izme\u0111u ni\u017ee i vi\u0161e klase razlika je svega tri postotna boda. Prema autorima istra\u017eivanja koji su svoj rad naslovili “Bogati imaju neznatnu prednost\u201d (The Rich Have a Slight Edge), ta razlika ipak nije zanemariva, pogotovo kada se uzme u obzir \u010dinjenica da je takav rezultat konzistentan u gotovo svim dr\u017eavama koje su prou\u010dili, i to u cijelom periodu koji su obradili (1978. – 2017.). Ukratko, bogatima politike koje se donose uvijek idu vi\u0161e idu na ruku nego siroma\u0161nima, ali ne puno vi\u0161e. Pokazalo se da su razlike u ukupnoj podudarnosti politika i preferencija gra\u0111ana u razli\u010ditim dr\u017eavama ve\u0107e od klasnih razlika unutar pojedinih zemalja \u2013 npr. u \u0160vicarskoj je podudarnost politika sa stavovima ni\u017ee klase iznosi 50%, a u Danskoj i Portugalu podudarnost je puno ve\u0107a (58-60%). S druge strane, u ve\u0107ini dr\u017eava razlika u podudarnosti politika prema klasnom statusu gra\u0111ana iznosi izme\u0111u 2 i 5 postotnih bodova.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda je najzanimljiviji dio istra\u017eivanja propast poku\u0161aja obja\u0161njenja rezultata: nijedan od faktora koje su autori istra\u017eivanja uzeli u obzir nije ih mogao objasniti, odnosno nije bio statisti\u010dki zna\u010dajan. Razina ekonomske nejednakosti, regulacija financiranja politi\u010dkih kampanja, sindikalna gusto\u0107a i odaziv bira\u010da nisu dobro obja\u0161njenje za \u010dinjenicu da se politike ne\u0161to bolje podudaraju sa stavovima bogatih nego sa stavovima siroma\u0161nih. Iako autori nisu smislili alternativno obja\u0161njenje za rezultate koje su dobili, naveli su da su preferencije siroma\u0161nih i bogatih ispitanika bile vrlo sli\u010dne u ovom istra\u017eivanju, kao i u drugim istra\u017eivanjima ove teme. Treba podsjetiti da se u istra\u017eivanju nisu promatrali op\u0107eniti politi\u010dki stavovi, ve\u0107 stavovi o konkretnim politikama koje su se donosile od 1978., a za takve se ne mo\u017ee re\u0107i da pokrivaju \u010ditav raspon politi\u010dkog spektra. Drugim rije\u010dima, mo\u017eda su mlaki rezultati istra\u017eivanja i propali poku\u0161aj obja\u0161njenja rezultat<\/a> toga \u0161to europska parlamentarna strana\u010dka arena od 1978. ne predstavlja adekvatno sukobljene dru\u0161tvene interese. Zato i ne \u010dudi podatak<\/a> da je klasna pripadnost bila puno izra\u017eenija me\u0111u glasa\u010dima na gr\u010dkom referendumu o bailoutu 2015. – da bi se uop\u0107e pokazale razlike u klasnim interesima glasa\u010da, i politike moraju zastupati interese razli\u010ditih dru\u0161tvenih skupina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vjerojatno bi se malo tko usprotivio izjavi da politi\u010dke odluke \u010de\u0161\u0107e odra\u017eavaju interese bogatih nego siroma\u0161nih, pa bi se istra\u017eivanje koje su proveli politolozi sa Sveu\u010dili\u0161ta u G\u00f6teborgu na prvi pogled moglo u\u010diniti kao otkrivanje tople vode. Autori su istra\u017eili kako politike koje su se donosile u Europi u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a rezoniraju sa stavovima […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":44600,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[66,1208,957,1202],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-44598","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasa","tag-klasna-stratifikacija","tag-politicki-stavovi","tag-radnicka-klasa","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44598","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44598"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44598\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44605,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44598\/revisions\/44605"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44600"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44598"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44598"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44598"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44598"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44598"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44598"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44598"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}