Dugi niz godina kritiziralo se najve\u0107e sindikalne sredi\u0161njice u Hrvatskoj jer svoje aktivnosti svode gotovo pa isklju\u010divo na prvomajske povorke i prosvjede. Ovih dana smo saznali da mo\u017ee i gore: odustali su i od prosvjeda i to pod \u0161ifrom promjene paradigme sindikalne borbe.<\/p>\n\n\n\n
“Ove godine nijedna od reprezentativnih sindikalnih sredi\u0161njica ne radi povorku jer \u017eelimo promijeniti paradigmu sindikalne borbe u Hrvatskoj”, izjavio je pro\u0161li petak Mladen Novosel, predsjednik najve\u0107eg od spomenutih radni\u010dkih predstavni\u0161tava, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, kako je preneseno na internetskoj stranici te organizacije. Izjava sa zagreba\u010dkoga groblja Mirogoj koji je Novosel pohodio s kolegama iz preostalih dviju vode\u0107ih centrala, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Matice hrvatskih sindikata, zabilje\u017eena je netom poslije “tradicionalnog polaganja vijenca uo\u010di Praznika rada, za sve \u017ertve radni\u010dke borbe, poginule radnike i hrvatske branitelje”, \u0161to pak prepisujemo iz Hinina izvje\u0161taja.<\/p>\n\n\n\n
Dr\u017eavna agencija objavila je i niz fotografija te video-snimku doga\u0111aja na kojoj se vidi gotovo \u010ditav njihov komemorativni \u010din i pripadaju\u0107i ambijent: troje sindikalnih \u010delnika prinosi vijenac sredi\u0161njem kri\u017eu na Aleji hrvatskih branitelja, zatim rez, onda govor pred mikrofonima. Uskra\u0107eni smo za cjelokupan uvid, ne znamo jesu li se sindikalci i pomolili pod spomenikom palim braniteljima Hrvatske u ratu prije tri desetlje\u0107a, a red bi valjda bio da jesu, kad su mu ve\u0107 tako smjerno pristupili, ne bi li radni\u0161tvu osigurali i nekakav nebeski zagovor.<\/p>\n\n\n\n
“Predsjednik NHS-a Kre\u0161imir Sever rekao je kako odaju po\u010dast poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu i prisje\u0107aju se sustava rada u RH”, kazuje dalje Hina, poma\u017eu\u0107i nam zbunjenima da se probijemo kroz umno\u017eene povode i motive, te intrigantnu kombinaciju vremena i mjesta ove sindikalne akcije. Pojasnit \u0107e ih jo\u0161 malo Novosel, slijedimo li objavu SSSH-a, rije\u010dima da “se 364 dana u godini borimo za prava radnika, a na Prvi maj \u017eelimo radnicima i \u010dlanovima sindikata ostaviti dan za odmor, naravno, onima koji ne moraju raditi”.<\/p>\n\n\n\n
Ako i\u0161ta, paradigma je borbe za radni\u010dka prava zasigurno s uspjehom promijenjena, mada ovo nije prvi put da su posvete radni\u0161tvu i radu nadopunjene pijetetom spram ratnika i rata za nacionalnu dr\u017eavu. No premijerni je to potez kojim se prvo fakti\u010dno zamjenjuje drugim, granica bodro maknutih reprezentativnim ukazom o nepotrebnosti gnjava\u017ee prvomajskim mimohodom kroz glavni grad i sugestijom da se doti\u010dni neradni dan provede u dokolici. Povrh svega, poru\u010duje se da je to sve jedno te isto, borba ova i ona, ili bolje i ja\u010de, da su radni\u010dki ciljevi u biti podskup nacionalnih, a potonji su ovjereni vjerskima, te sve biva univerzalnim politi\u010dkim horizontom Hrvatske, zvane i republikom, pa nam u to ime valja jo\u0161 samo kleknuti.<\/p>\n\n\n\n
Zato dakle nije bilo povorke u Zagrebu ove godine, izuzev alternativne koju su organizirali Radni\u010dka fronta i manja predstavni\u0161tva radnika u obrazovnom sustavu, dostavi, vatrogastvu. Bilo je makar graha u Maksimiru, zahvaljuju\u0107i gradskoj vlasti, da mediji ne ostanu li\u0161eni obi\u010dajnog prava na prvomajsku ilustraciju u znaku variva s kazana, ne jedino kri\u017ea. Kome se pored toga i hodalo, za bolji apetit ili probavu, \u0161iroka mu je bila maksimirska \u0161uma, svakako bez obaveze na svrstavanje u kolonu i vi\u0161ka ideolo\u0161kih poriva. Uz lijepo vrijeme, Prvome se maju dodu\u0161e moglo pridodati kakvu moderniju ekolo\u0161ku te klimatsku plemenitu svrhu, da ne ostane sve isklju\u010divo na etni\u010dkom i op\u0107etradicijskom rezonu, reklo bi se folklornom.<\/p>\n\n\n\n
Prvomajska povorka, me\u0111utim, izvorno nije zami\u0161ljena kao bezazleno proljetno \u0161panciranje, niti je u proteklih 132 godine otkako se njome obilje\u017eava Me\u0111unarodni praznik rada, ba\u0161 otkazivana kako padne na um kojem samozvanom kriti\u010daru politi\u010dkih te sindikalno-organizacijskih paradigmi. I nije oduvijek posve\u0107ena samo radnicima ubijenim na demonstracijama 1886. u Chicagu, uz vi\u0161e njihovih predstavnika koji su naknadno osu\u0111eni na smrtnu kaznu ili dugotrajnu robiju, nego daljnjim istozna\u010dnim borbama \u0161irom svijeta, tako\u0111er fizi\u010dkim i krvavim.<\/p>\n\n\n\n
Poziv na odmaranje za taj i tako izboreni praznik zato upravo tragi\u010dno proma\u0161uje njegov emancipatorni smisao koji se ne nalazi samo u jednome neradnom danu vi\u0161e, pa je izokrenut u marketin\u0161ki korak za ra\u010dun liberalnog spokoja. Radni\u010dka borba ne funkcionira po na\u010delu dje\u010djeg adventskog kalendara kojim ushi\u0107eni mali\u0161ani krate \u010das do pristupanja Malom Isusu otvaraju\u0107i kartonske prozor\u010di\u0107e s \u010dokoladom koje ovdje ina\u010de nema dovoljno za, recimo, Nepalce. Antagonizam rada i kapitala dodatno je i u hrvatskom slu\u010daju zaklonjen ustupanjem primata ekskluzivno nacionalnom iznad klasnog, a na stranu to \u0161to je u povijesti katkad bilo akcijskog zbli\u017eavanja tih dviju pozicija, npr. u specifi\u010dnom kontekstu antikolonijalnih borbi.<\/p>\n\n\n\n
Radnicima u ovoj zemlji na koncu je stavljeno na znanje da su vo\u0111e njihovih krovnih sindikalnih organizacija uzele vi\u0161e-manje slobodan dan za, nakon ukazivanja po\u010dasti braniteljima, prisje\u0107anje na sustav rada u RH, ako ne la\u017ee Hina, a \u010dulo bi se ve\u0107 da je to slagala. Pa dobro onda, nadati se jo\u0161 da su na\u0161i molitelji bili efikasniji pod onim kri\u017eem nego u svojem ovostranom zastupanju radnog naroda, i to po mogu\u0107nosti bez obzira na etni\u010dki mu i vjerski profil, jer smo dosad shvatili da generalno vi\u0161e od njih ne mo\u017eemo dobiti ni za Prvi maj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dugi niz godina kritiziralo se najve\u0107e sindikalne sredi\u0161njice u Hrvatskoj jer svoje aktivnosti svode gotovo pa isklju\u010divo na prvomajske povorke i prosvjede. Ovih dana smo saznali da mo\u017ee i gore: odustali su i od prosvjeda i to pod \u0161ifrom promjene paradigme sindikalne borbe. “Ove godine nijedna od reprezentativnih sindikalnih sredi\u0161njica ne radi povorku jer \u017eelimo […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":44595,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[668,85],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-44591","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-radnicka-prava","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44591","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44591"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44591\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44596,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44591\/revisions\/44596"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44595"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44591"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44591"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44591"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44591"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44591"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44591"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44591"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}