{"id":44579,"date":"2023-04-28T10:01:55","date_gmt":"2023-04-28T09:01:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44579"},"modified":"2023-05-02T08:31:46","modified_gmt":"2023-05-02T07:31:46","slug":"andor-sila-se-budi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44579","title":{"rendered":"Andor: Sila se budi"},"content":{"rendered":"\n<p>Prva sezona serije Andor neo\u010dekivano je najradikalniji lijevo orijentirani proizvod koji je ikad iza\u0161ao iz svemira Ratova zvijezda, koji uspje\u0161no povezuje brojne \u017eanrove u koherentnu pri\u010du o radikalizaciji i pobuni protiv fa\u0161izma i imperijalizma. Umjesto za Ratove zvijezda uobi\u010dajenog spektakla o izabranim superherojima koji grade i uni\u0161tavaju galakti\u010dke republike i carstva svojim svjetlosnim sabljama, Andor je serija o kolektivnoj solidarnosti i pobuni odozdo. <\/p>\n\n\n\n<p>Iako je posredno jedan od glavnih lajtmotiva, reprezentacija politike u fran\u0161izi Ratova zvijezda nikad nije bila u prvom planu. Nije pogotovo bilo za o\u010dekivati kako \u0107e se pri\u010de iz daleke, daleke galaksije dodatno politi\u010dki radikalizirati od kada je 2012. Lucasfilm, dotad u vlasni\u0161tvu redatelja, producenta i idejnog tvorca fran\u0161ize Georgea Lucasa prodan Disney korporaciji za nekoliko milijardi dolara. O\u010dekivano se pokazalo istinitim; glavni motiv Disney korporacije maksimalno je iscijediti monetarni potencijal fran\u0161ize. Tako svjedo\u010dimo hiperprodukciji cijelog niza nastavaka, prethodnika i spin-off nusprodukata za sve uzraste. Jedna od tih produkcija je i tema ovog teksta \u2013 prva sezona serije <em>Andor<\/em>; legalno dostupna na streaming servisu u vlasni\u0161tvu Disney korporacije, ujedno (neo\u010dekivano) najradikalniji lijevo orijentirani proizvod koji je ikad iza\u0161ao iz svemira Ratova zvijezda. U povijesnom slijedu unutar tog svemira <em>Andor<\/em> je prethodnik uspje\u0161nog filma <em>Rogue One<\/em> koji se doga\u0111a neposredno prije originalnih Ratova zvijezda iz 1977. godine. Serija se vrti oko pri\u010de Cassiana Andora (Diego Luna), kapetana Pobunjeni\u010dkog saveza na njegovom osobnom putu politi\u010dke radikalizacije od snala\u017eljivog kriminalca do uvjerenog pripadnika kolektivne pobune potla\u010denih. Umjesto za Ratove zvijezda uobi\u010dajenog nostalgi\u010dnog mitolo\u0161kog spektakla o izabranim superherojima koji grade i uni\u0161tavaju galakti\u010dke republike i carstva svojim svjetlosnim sabljama, <em>Andor<\/em> je serija o kolektivnoj solidarnosti i pobuni odozdo. \u017danrovski je <em>Andor<\/em> vrlo uspje\u0161an znanstveno-fantasti\u010dni politi\u010dki triler, ali istovremeno i psiholo\u0161ka drama, avantura, akcijski triler, punokrvna partizanska serija i jo\u0161 \u0161to\u0161ta drugo. Upravo zato \u0161to nabrojane \u017eanrove uspje\u0161no povezuje u koherentnu pri\u010du o radikalizaciji i pobuni protiv fa\u0161izma i imperijalizma, u politi\u010dkom smislu nadilazi sve ranije (i kasnije) Disneyeve produkcije vezane uz Ratove zvijezda. Je li to zato \u0161to Hipokratovim rije\u010dima &#8220;najopasnije bolesti zahtijevaju najekstremnije metode lije\u010denja\u201c pa tako jedan kapitalisti\u010dki gigant poput Disneya pi\u0161e seriju kojom potkopava vlastite temelje, ili \u0107e biti da je rije\u010d samo o jo\u0161 jednoj &#8220;diverzifikaciji portfelja\u201c za ciljanu publiku koja odrasta (ili je ve\u0107 odrasla) u nizu svjetskih kriza koje posljedi\u010dno guraju ljude prema radikalnijim politikama?<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Politika Ratova zvijezda<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Za potrebe boljeg razumijevanja serije <em>Andor<\/em> valja se podsjetiti iz kakvog dru\u0161tvenog konteksta je svemir Ratova zvijezda inicijalno stvoren. Poznati britanski kulturni kriti\u010dar i teoreti\u010dar Mark Fisher daje Ratovima zvijezda ulogu postmodernog simbola kasnog kapitalizma, u kojem je Lucasov izmi\u0161ljeni svemir neiscrpan izvor kulturnih proizvoda prema potrebama kapitala, ali i popratne industrije drugih roba koje se prodaju obo\u017eavateljima fran\u0161ize. Ratovi zvijezda u tom smislu nepovratno su promijenili filmsku, ali i zapadnu kulturnu industriju uop\u0107e. George Lucas nije se sramio crpiti inspiraciju iz razli\u010ditih izvora pa stoga ni ne \u010dudi kako je uspje\u0161no stvorio arhetip postmoderne filmske pri\u010de: od gr\u010dke mitologije, preko opere, vesterna do japanskog filma, da spomenemo samo neke. Tako\u0111er oduvijek nagla\u0161ava kako su mu za inspiraciju prikaza Galakti\u010dkog Imperija prvenstveno poslu\u017eili starorimski militarizam i njema\u010dki nacizam, ali i tada aktualni ameri\u010dki predsjednik Richard Nixon. U jo\u0161 neposrednijem politi\u010dkom smislu, Lucas je inspiraciju crpio i iz tada netom zavr\u0161enog Vijetnamskog rata kao i Ameri\u010dkog rata za nezavisnost. U njima su male grupe udru\u017eenih pobunjenika unato\u010d svim izgledima pobje\u0111ivale zla carstva kroz organiziranu oru\u017eanu revoluciju. Iako se u oba slu\u010daja radi o emancipacijskim ratovima protiv imperijalnih sila, njihova naslije\u0111a mogu se tuma\u010diti i u konzervativnom klju\u010du \u2013 Ustav SAD-a kao politi\u010dki najva\u017enija tekovina rata za nezavisnost istovremeno je i temelj ameri\u010dkog konzervatizma u 20.st. Pritom je i znanstveno-fantasti\u010dni \u017eanr originalne fran\u0161ize neuspje\u0161no odradio svoju osnovnu ulogu pripovjednog alata. Jedna od osnovnih funkcija \u017eanra je stvaranje narativne udaljenosti (<em>A long time ago, in a galaxy far, far away\u2026<\/em>), neoptere\u0107ene aktualnim politi\u010dkim opredjeljenjima, a kako bi kriti\u010dki sagledao stvarnu pro\u0161lost i sada\u0161njost. Pokazalo se kako je upravo taj narativni alat svojevrsna politi\u010dka propast originalnih Ratova zvijezda: fokus na tehnolo\u0161ku spektakularnost u\u010dinio je filmove iz serije dovoljno politi\u010dki neodre\u0111enima da bi kroz kasnije godine mogli biti vulgarno <a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/commentisfree\/2012\/nov\/01\/star-wars-disney-sell-out\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">ideolo\u0161ki eksploatirani<\/a>. Tako primjerice Ronald Reagan u svom poznatom <a href=\"https:\/\/nationalcenter.org\/ncppr\/2001\/11\/04\/ronal-reagans-evil-empire-speech-to-the-national-association-of-evangelicals-1983\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><em>Evil Empire<\/em><\/a> govoru iz 1983. godine kori\u0161tenjem terminologije Ratova zvijezda Sjedinjene ameri\u010dke dr\u017eave stavlja u poziciju neuglednih pobunjenika protiv zlog sovjetskog carstva.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Politika Andora<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>S druge strane Tony Gilroy, tvorac i izvr\u0161ni producent <em>Andora<\/em>, inspiraciju crpi iz ne\u0161to druga\u010dijih izvora. Poznat je po <em>Bourne<\/em> trilogiji i filmu <em>Michael Clayton <\/em>koji je zaradio i sedam nominacija za Oscara, te je radio i na filmu <em>Rogue One <\/em>kojem <em>Andor<\/em> narativno prethodi. Gilroy je istovremeno i \u010dovjek s interesom za povijest revolucionarnog djelovanja, koji inspiraciju crpi iz radikalnijih povijesnih promjena poput Oktobarske revolucije. <em>Andor <\/em>tako funkcionira primarno kao serija o svojevrsnom <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.thenation.com\/article\/culture\/tom-andor-sean-collins\/\" target=\"_blank\">politi\u010dkom bu\u0111enju<\/a>, prvenstveno revolucije, ali i kontrarevolucije.<\/p>\n\n\n\n<p>Sporiji tempo u prve tri epizode <em>Andora<\/em> slu\u017ei prvenstveno izgradnji kompleksnijeg svijeta od onog na kojeg smo navikli u Ratovima zvijezda \u2013 ve\u0107 na samom po\u010detku serije gledatelj\/ica osje\u0107a Gilroyev <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Longue_dur%C3%A9e\" target=\"_blank\"><em>longue dur\u00e9e<\/em><\/a> pristup galakti\u010dkoj politici. Prikaz strukturnih dru\u0161tvenih procesa i njihove dinami\u010dnosti jaka je strana <em>Andora<\/em>. Ona pridonosi reprezentaciji politi\u010dkog realiteta na na\u010din na koji ostali proizvodi fran\u0161ize Ratova zvijezda nikada u tolikoj mjeri nisu uspjeli. U ne\u0161to pojednostavljenom smislu, mo\u017ee se re\u0107i kako je <em>Andor<\/em> prva produkcija fran\u0161ize koja prikazuje daleku budu\u0107nost koja uistinu ima svoju dru\u0161tvenu povijest i to onu koja je gledatelju\/ici sumnjivo poznata. U simboli\u010dkom smislu prikaza puta radikalizacije, u prvom planu su bjegunac i naslovni lik Cassiana Andora, kao i njegovi svojevrsni politi\u010dki antipodi prikazani u likovima Syrila Karna (Kyle Soller) i Dedre Meero (Denise Gough). Karn je ni\u017ei slu\u017ebenik u privatnoj sigurnosnoj korporaciji kojoj Carstvo autsorsa odr\u017eavanje sigurnosti na planetima koji logisti\u010dki nisu blizu centra Carstva, dok je Meero u samom centru na visokoj birokratskoj poziciji u Carskoj sigurnosnoj agenciji (<em>ISB<\/em>). Andorova pozadinska pri\u010da obi\u010dnog dje\u010daka s planeta Kenari, ekolo\u0161ki devastiranog rudarenjem kojeg provodi politi\u010dki prethodnik Galakti\u010dkog Carstva \u2013 &#8220;dobra&#8221; Galakti\u010dka Republika, pri\u010da je o cjelo\u017eivotnoj borbi potla\u010denih i raseljenih s periferije, a zbog imperijalisti\u010dkih i kapitalisti\u010dkih politika centralnih carskih, ali i republi\u010dkih vlasti. Jasna je to kritika &#8220;starom&#8221; sistemu i nagovje\u0161taj jedne od radikalnijih ali i zasad nedovoljno razra\u0111enih poruka serije. Ova poruka temelji se na o\u0161trom rezu serije u odnosu na politi\u010dki konzervatizam originalne trilogije &#8211; na kraju puta ne stoji ispra\u017enjena budu\u0107nost, povratak na &#8220;staru normalnu republiku\u201c visoke politike. Budu\u0107nost je za pobunu otvorena, jo\u0161 uvijek nenapisana i puna mogu\u0107nosti. <em>Andorova<\/em> otvorena budu\u0107nost i raskid s konzervatizmom originalne trilogije narativno su naizgled besmisleni jer znamo kako borba protiv Carstva zavr\u0161ava povratkom Republike sa svim njenim nedostacima, koji izazivaju novi val fa\u0161izma. Me\u0111utim, ako <em>Andora<\/em> \u010ditamo kao paralelnu, narodnu povijest Ratova zvijezda, logi\u010dko je zamijenjeno simboli\u010dkim: revolucionarno djelovanje barem na trenutak vra\u0107a nadu u druga\u010diju budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n<p>Pri\u010da Andorovih antipoda Syrila i Dedre tako\u0111er je pri\u010da o radikalizaciji, no u vrlo fa\u0161isti\u010dkom smislu te rije\u010di. S jedne strane imamo prikaz puta radikalizacije glavnog protagonista u jednom politi\u010dkom smjeru, te s druge strane prikaz njegovih protivnika na putu radikalizacije u potpuno drugom smjeru. Iako su smjerovi razli\u010diti, iste sile represije pogone njihove putanje. Dok Andor na neumoljivu strukturnu represiju reagira buntovni\u0161tvom, Karn i Meero na isti sustav reagiraju konformizmom. Oni nisu primjer fa\u0161isti\u010dke &#8220;banalnosti zla&#8221;, obi\u010dni ljudi na pogre\u0161nim mjestima u pogre\u0161no vrijeme. Oboje krasi neograni\u010dena ambicija da budu prepoznati i potvr\u0111eni od sustava. Meero, uvjerena i sposobna fa\u0161istkinja koja ne bira sredstva da stigne do cilja, prikaz je \u010diste prisile koju sustav vr\u0161i nad dru\u0161tvom. Karn, druga strana iste medalje, korporativni je policajac koji pod pritiskom \u017eudi za redom i kontrolom, on je utjelovljenje Imperijalne hegemonije. Prisila i hegemonija dio su svakog dru\u0161tvenog sustava, me\u0111utim, <em>Andor <\/em>na ozbiljan na\u010din ilustrira njihovu radikalizaciju do otvorenog fa\u0161izma.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Andor<\/em> na vrlo ozbiljan na\u010din pru\u017ea jo\u0161 pregr\u0161t materijala za kulturno\/politi\u010dko \u010ditanje za koje ovdje nije bilo mjesta. Bilo bi ipak \u0161teta barem ne spomenuti nijanse antikapitalizma u desetoj epizodi imena <em>One way out<\/em> (&#8220;Jedan je izlaz&#8221;) koja ujedno predstavlja i politi\u010dki vrhunac serije u obliku zatvorskih bjegunaca kao kolektivnog revolucionarnog subjekta. Premda je ipak samo rije\u010d o pop kulturnom proizvodu jedne korporacije te bi ga se zato moglo vrlo uspje\u0161no kritizirati, nijanse politi\u010dke i ekonomske represije prikazane u seriji Andor jezivo rezoniraju sa stvarnim \u017eivljenim iskustvom njenih gledatelja. Iznena\u0111uju\u0107e je to za Disneyevu produkciju u okviru fran\u0161ize koja je poznata po ambivalentnim i mlakim politi\u010dkim porukama.<\/p>\n\n\n\n<p>Za kraj \u0107emo izdvojiti jedan od mnogobrojnih politi\u010dkih momenata serije, a koji je samo na trenutak eksplicitno prikazan kroz dijalog Andora i lika imena Nemik, mladog pobunjenika koji poku\u0161ava napisati politi\u010dki manifest pobune. Nemik u jednom trenutku ka\u017ee: &#8220;Zbunjuju\u0107e je, zar ne? Toliko toga ide krivo, toliko je toga za re\u0107i, a k tome se sve doga\u0111a tako brzo. Brzina represije nadilazi na\u0161u mogu\u0107nost da je razumijemo. I upravo to je glavni trik Imperijalne misli. Lak\u0161e se sakriti iza 40 zvjerstava nego jednog incidenta.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Zvu\u010di zastra\u0161uju\u0107e poznato, zar ne?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prva sezona serije Andor neo\u010dekivano je najradikalniji lijevo orijentirani proizvod koji je ikad iza\u0161ao iz svemira Ratova zvijezda, koji uspje\u0161no povezuje brojne \u017eanrove u koherentnu pri\u010du o radikalizaciji i pobuni protiv fa\u0161izma i imperijalizma. Umjesto za Ratove zvijezda uobi\u010dajenog spektakla o izabranim superherojima koji grade i uni\u0161tavaju galakti\u010dke republike i carstva svojim svjetlosnim sabljama, Andor [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":44585,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[808,1780],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[1341],"class_list":["post-44579","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-antifasizam","tag-star-wars","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44579","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44579"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44579\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44584,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44579\/revisions\/44584"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44585"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44579"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44579"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44579"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44579"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44579"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44579"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44579"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}