eseju<\/a> koji bi se uskoro trebao pretvoriti u knjigu period u kojem \u017eivimo ozna\u010dio pojmom hiperpolitike. Na prvi pogled pojam zvu\u010di kao klasi\u010dna akademska smicalica u ionako jalovoj raboti historiografske analize trenutnog stanja. No, politi\u010dka kronologija otkriva da je J\u00e4ger, ako ni\u0161ta drugo, detektirao klju\u010dne promjene.<\/p>\n\n\n\nNaime, kronologija ka\u017ee da je dvadeseto stolje\u0107e bilo stolje\u0107e masovne politike. Stranke nisu bile samo opcije na politi\u010dkom tr\u017ei\u0161tu za koje se odlu\u010dujemo svake \u010detiri godine ve\u0107 dru\u0161tvene institucije koje nisu diktirale tek politi\u010dke odabire ve\u0107 i svakodnevne \u017eivote. \u010clanstvo u politi\u010dkoj stranci bilo je primarni izvor dru\u0161tvenog identiteta i pretpostavljalo razne obveze. Dru\u0161tvo je bilo iznimno politizirano i svakodnevni \u017eivot se nije mogao odvojiti od politi\u010dke sfere. Taj je period trajao sve do devedesetih godina kada nastupa vrijeme postpolitike: dolazi do “zasi\u0107enja” politikom i delegiranja politi\u010dkih zadataka i djelovanja na kartelizirane stranke, stru\u010dnjake, PR agencije i tr\u017ei\u0161te kao takvo. Kapitalizam je ostao jedina igra u gradu, opcije su se ograni\u010dile i za\u017eivio je ideal tehnokracije koja gotovo pa matemati\u010dkim principima rje\u0161ava dru\u0161tvene probleme.<\/p>\n\n\n\n
I onda dolazi do ekonomske krize 2008. godine i ta postpoliti\u010dka idila gubi na svojoj uvjerljivosti. Pojavljuju se razni populisti\u010dki i antipoliti\u010dki pokreti koji te\u017ee ukidanju svih oblika politi\u010dke medijacije i fantaziji nekakve direktne politike. Dakle, politika se vra\u0107a u na\u0161e \u017eivote, ali u prvom redu kao \u017eestoki anti-politi\u010dki refleks nezadovoljstva. Nakon tog refleksa, prema J\u00e4gerovoj kronologiji, u drugoj polovici pro\u0161log desetlje\u0107a nastupa period hiperpolitike. Drugim rije\u010dima, dolazi do sna\u017ene politizacije i polarizacije dru\u0161tva koja podsje\u0107a na 20. stolje\u0107e, ali bez tada\u0161njih institucija, oblika anga\u017emana i politi\u010dke kulture. Ponovo dolazi do preklapanja osobnog ili politi\u010dkog, ali ne vi\u0161e tako da politika diktira na\u0161e osobne \u017eivote ve\u0107 tako da sva politika postaje osobna.<\/p>\n\n\n\n
Politika se, dakle, vratila, ali individualni anga\u017eman je njen presudni oblik. Danas su, za razliku od anga\u017emana u partijama 20. stolje\u0107a, ulazni i izlazni tro\u0161kovi gotovo pa nepostoje\u0107i. Nekada ste status morali zaraditi politi\u010dkim radom, a napu\u0161tanje stranke je zna\u010dilo i zna\u010dajne dru\u0161tvene posljedice. Danas se mo\u017eete sva\u0111om na Twitteru anga\u017eirati po nekom pitanju, a ve\u0107 sutra potpuno zanemariti i temu i tenziju. Same dru\u0161tvene mre\u017ee \u010dine anga\u017eman puno individualnijim i ovisnijim o vlastitim frustracijama i samoinsceniranjima nego o kolektivnoj volji, demokratskom nadzoru ili politi\u010dkoj liniji. Nema zna\u010dajne razlike ni kad su u pitanju “pravi”, uli\u010dni anga\u017emani. Prosvjedni pokreti, i lijevi i desni, koji znaju okupiti desetke tisu\u0107a ljudi vrlo brzo ispare bez ikakvog institucionalnog ostatka. Teme dolaze i odlaze, prolijeva se \u017eu\u010d u raspravama, tenzije se di\u017eu, ali ne ostavljaju nikakvog traga u konkretnim politikama i naprosto se smjenjuju medijskim ciklusima. Sve pr\u0161ti od politi\u010dkog anga\u017emana, ali politika kao kontinuirana djelatnost izostaje. Stranke ne funkcioniraju tako da agregiraju individualne stavove i interese na osnovu kojih formiraju i promoviraju kolektivnu volju ve\u0107 kao marketin\u0161ke agencije koje oslu\u0161kuju tr\u017ei\u0161te i tako sklapaju proizvod. <\/p>\n\n\n\n
J\u00e4gerova periodizacija nije striktna: i danas postoje tragovi masovnih partija i postpolitike. Radi se o su\u017eivotu razli\u010ditih politi\u010dkih oblika, a oznaka perioda samo sugerira dominantnu tendenciju promjene politi\u010dkog raspolo\u017eenja. Tako\u0111er, ona nije u potpunosti primjenjiva na povijest na\u0161ih prostora, ali daju se itekako uo\u010diti trendovi hiperpolitike danas. Same te promjene koje se navode nisu nastale samo od sebe, one su plod velikih politi\u010dko-ekonomskih promjena: od pobjede kapitala nad radom krajem dvadesetog stolje\u0107a do atomizacije radni\u010dke klase kroz rast samozaposlenja i nove ekonomske trendove. Slabiji utjecaj partija prati i ni\u017ei nivo civilno-dru\u0161tvenog udru\u017eivanja. Na najbanalnijoj razini, pojava Interneta u\u010dinila je boravak u stanu ili ku\u0107i zanimljivijim nego prije pedesetak godina. Sve o\u010ditiji trendovi dru\u0161tvene izolacije u\u010dinak su i ekonomskih i dru\u0161tveno-medijskih faktora.<\/p>\n\n\n\n
Neovisno o stupnju preciznosti J\u00e4gerove dijagnostike ne mo\u017eemo negirati da \u017eivimo u politi\u010dkoj atmosferi koju ne mo\u017eemo do kraja de\u0161ifrirati naslije\u0111enim konceptualnim alatima. I to ne zna\u010di da \u017eivimo u skroz novom svijetu i da se mo\u017eemo rije\u0161iti utega politi\u010dkih tradicija, analitika i vrijednosti. To samo zna\u010di da smjenjivanje dru\u0161tveno-medijskih histerija i afera nije zamjena za politiku, ali nije ni oblik politi\u010dkog anga\u017emana koji mo\u017eemo samo tako odbaciti snagom uma. Ne mo\u017eemo se vratiti starim receptima politi\u010dkog organiziranja, ali ne mo\u017eemo ni odustati od ideje politike kao formuliranja kolektivnih interesa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Posezanje za povijesnim analogijama ili sli\u010dnim povijesnim epizodama standardan je refleks pri tuma\u010denju dru\u0161tvene i politi\u010dke stvarnosti u kojoj \u017eivimo. Takvim analiti\u010dkim koracima zna itekako promaknuti kompleksnost ili jedinstvenost trenutne situacije, ali znaju ponuditi i korisne perspektive koje bi ostale zanemarene bez potezanja analogija. Dakle, korisnost im zna varirati, ali zna\u010dajna doza opreza je uvijek […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":44572,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[103],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-44567","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ideologija","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44567","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44567"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44567\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44574,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44567\/revisions\/44574"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44572"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44567"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44567"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44567"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44567"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44567"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44567"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44567"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}