Svijet sve o\u010ditije klizi prema konstantnim sukobima i ekolo\u0161koj katastrofi. I sve se vi\u0161e \u010dini da izbjegavanje tog scenarija ovisi o radikalnom zaokretu, ekonomskom i geopoliti\u010dkom. Pitanje je koliko smo na taj zaokret, na vra\u0107anje na po\u010detne postavke, spremni.<\/p>\n\n\n\n
Svijet se priprema za rat. Primje\u0107ivali mi to ili ne, vjerovali mi u to ili ne, razvijali antagonizam prema toj ideji ili indignaciju i ravnodu\u0161nost. Sukobi eskaliraju diljem planete, na svim kontinentima. Svijet se naoru\u017eava. Vojna oprema se isporu\u010duje prije roka ugovora, poput francuskih Rafala Hrvatskoj. \u010cak i iznad Zadra \u010dije je predgra\u0111e danas nekada\u0161nje selo Zemunik, gdje se nalaze i vojna i civilna zra\u010dna luka, avioni lete danima, neki u formacijama vidno razli\u010ditima od izlo\u017ebenih Krila Oluje, koje podsje\u0107aju na akcijske, a neki lete pojedina\u010dno. To nije uobi\u010dajena praksa, osim pred proslavu Oluje, u augustu svake godine. Vje\u017ebaju. Ve\u0107 godinu dana, povremene vojne vje\u017ebe izvode se na Pacifiku, na Atlantiku \u2013 na Mediteranu, u Indijskom i Arkti\u010dkom oceanu. Samo u Ju\u017enom oceanu, oko Antarktike, vojni brodovi jo\u0161 uvijek primarno provode znanstvena istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n
Naivna “analiza” re\u0107i \u0107e: za sve je kriva Rusija, ili ne nu\u017eno cijela Rusija, nego njezin nedemokratski manipulator Vladimir Putin. Kad krene bilo koji rat, najva\u017enije je kontinuirano imati na umu razlike izme\u0111u nacionalnih politika i naroda koji \u010dine bilo koju dr\u017eavu. Ruski umjetnici tako su i dalje jednako veliki kao \u0161to su bili i prije godinu i pol dana, a otkazivanje ruske umjetnosti govori vi\u0161e o na\u0161em stupnju dru\u0161tvenog razvoja, nego \u0161to ka\u017enjava agresora. Va\u017eno je uvijek raditi tu distinkciju i sjetiti se da su mo\u017eda nekad u pro\u0161losti, bli\u017eoj ili daljnjoj, i sve na\u0161e zemlje bile i u ulozi agresora i u ulozi \u017ertve. Formalno gledano i pravno, bez obzira na dru\u0161tvene kontekste, \u017eivimo u demokracijama, pa je \u010dak i Rusija formalno demokracija. Demokracija u kojoj su izbori manipulirani, u kojoj Putin pobje\u0111uje jer, pored svih ostalih faktora, mnogi, koliko god nesvjesno, vide u njemu nekakav zami\u0161ljeni kontinuitet sa Sovjetskim Savezom i kojeg se ne odri\u010du iz tko zna kojih razloga. I jer povjerenje u postoje\u0107u vlast je, \u010dini se, postalo psiholo\u0161ko pitanje (“the devil you know”), mo\u017eda i vi\u0161e nego politi\u010dko. Mla\u0111i ljudi, mo\u017eda Rusi, mo\u017eda u bilo kojoj drugoj zemlji globalne periferije, pak vide kako zemlje koje imaju kulturnu hegemoniju \u0161ire diljem planete diskurs pun mr\u017enje, predrasuda, neistina i najobi\u010dnijih gluposti \u010dime spontano ra\u0111aju antagonizam prema kapitalisti\u010dkim zemljama globalne jezgre u socioekonomskom smislu. Sve to proizvodi proturje\u010dje \u0161ire od klasi\u010dnog ljevi\u010darskog pitanja “za\u0161to radni\u010dka klasa glasa za desnicu”. \u0160ire i od klasi\u010dne liberalne optu\u017ebe da je svaka socijalna i klasna politika populizam. I jo\u0161 gore od toga, taj diskurs koji proizvodi kulturna i dru\u0161tvena hegemonija polarizira svijet. I tu smo sada.<\/p>\n\n\n\n
U vrtlogu \u0161tetnih hegemonija, na rubu nuklearnog rata. Ma koliko se ne slagali sa Putinovim napadom na Ukrajinu, ne mo\u017eemo re\u0107i da su prigovori Rusije, tako i Kine, pa i Brazila, \u010cilea, Bolivije (“We’ll coup who we want”) i drugih zemalja prema primarno SAD-u neosnovane. Ako ste ikada imali priliku \u010ditati medije izvan Hrvatske, na nekom drugom jeziku, mogli ste lako tome svjedo\u010diti. No, u Hrvatskoj, u medjima na hrvatskom jeziku nema alternativnih perspektiva, postoji samo jedna, ona doslovno pokradena, tj. kopi-pejstana, dekontekstualizirana i skra\u0107ena, prevedena i prenesena s velikih ameri\u010dkih medija. Mediji \u0107e jedni druge optu\u017eiti za la\u017ene vijesti i lo\u0161u kvalitetu, ali ne\u0107e na\u0107i nikakvu kontradikciju u tome \u0161to svi prepisuju \u010dlanke i informacije i stavove sa medija \u2013 legitimnog, masovnog mejnstrim medij \u2013 koji mora upravo ovih dana platiti ne\u0161to manje od milijarde dolara firmi koja provodi glasanje u SAD-u, a koja je samo instrument u optu\u017ebi ameri\u010dkih desni\u010dara za navodno pokradene predsjedni\u010dke izbore. Mjesecima su mediji u SAD-u propitivali validnost izbora, \u0161to danas znamo da je bila \u010dista la\u017ena vijest za koju medijska ku\u0107a Fox sada mora snositi odgovornost. Me\u0111utim na periferijama poput na\u0161e, u obrazovnom sustavu slabom poput na\u0161eg, gdje mediji voze na pogon tr\u017ei\u0161ne stihije, nema konceptualnih poveznica izme\u0111u ameri\u010dke propagande, ideologije i hegemonije i svih la\u017enih i jednostranih vijesti dekontekstualizirano prenesenih na hrvatski.<\/p>\n\n\n\n
Rasprava koja se s vremena na vrijeme ponavlja u novinarskim krugovima i o kojoj slu\u0161am od prvog svog dana u novinarstvu propituje \u010dija glupost uzrokuje \u010diju \u2013 da li su nam ljudi glupi jer su nam mediji glupi, ili obratno. Konsenzus prividno le\u017ei samo u slozi da smo jedni i drugi glupi. I tu je gre\u0161ka. Glup ne mo\u017ee biti netko tko ne zna strani jezik i ne raspola\u017ee razli\u010ditim tipovima informacija. Glup ne mo\u017ee biti netko tko informacije o svijetu prima samo na hrvatskom jeziku. Ali odgovoran za percepciju gluposti svakako mo\u017ee biti netko tko bira i obra\u0111uje informacije koje \u0107e servirati \u010ditateljima. Odgovornost za posljedi\u010dnu glupost gra\u0111ana onda le\u017ei u selekciji i selektoru informacija. U svakoj jednostranoj informaciji, u svakoj osaka\u0107enoj vijesti vidi se propu\u0161tena formulacija koji previ\u0161e miri\u0161e lijevo da bi bilo koji urednik i novinar u Hrvatskoj s dobrim ukusom pustio ta baljezganja u javnost. Ta, ne\u0107emo valjda da nam se vrati komunizam! Tome je samo dodatno pridonio zavr\u0161etak izgradnje liberalne hegemonije u Hrvatskoj. Proces dovr\u0161en ulaskom Mo\u017eemo! u Sabor te prostim premje\u0161tanjem etikete “ljevice” s marksista na klasi\u010dne liberalne i ljudskoprava\u0161ke ideologije. Naravno, i tu le\u017ei problem jer je nakon desetak godina napora za afirmiranjem zaista lijevih pozicija u intelektualnoj javnosti taj sustav vrijednosti ponovno apostrofiran kao radikalan i nelegitiman. I tu se opet na\u0161a malena dr\u017eava ne mo\u017ee izdi\u0107i iznad vlastitih ograni\u010denja i krajnje uske perspektive.<\/p>\n\n\n\n
I na globalnoj razini je sve vidljivio sve \u010de\u0161\u0107e stratificiranje zelenih aktivista. Starije europske generacije izrasle na moralnoj pobuni protiv nuklearne energije do\u0161le su do krajnjih granica vlastitih proturje\u010dja i politi\u010dkih slijepih ulica. Suvremene europske liberalne elite izrasle su iz moralnih kontradikcija zelenog aktivizma. Njihovi suparnici nisu ni kapitalisti, ni desnica, pa ni socijaldemokrati, ve\u0107 mla\u0111e generacije i marksisti. Kada imate privilegiju pratiti medije na drugom jeziku ili \u010dak na vi\u0161e jezika, iz raznih dijelova svijeta, onda je stvar zapravo konceptualno zdravija i optimisti\u010dnija od one unutar pojedinih nacionalnih granica, u bilo kojoj zemlji. Prate\u0107i zelene aktivnosti diljem planete i na vi\u0161e jezika, sve vi\u0161e i sve \u010de\u0161\u0107e \u010dujem kako nam je za spas planete potrebna promjena sustava. Kapitalizam kao rije\u010d posljednjih godina izgovarana je s jednakom gor\u010dinom iz usta marksista i mla\u0111ih zelenih generacija. Elaboracije za\u0161to je tome tako postaju sve preciznije. Mla\u0111e generacije ne moraju kretati od radne teorije vrijednosti i zavr\u0161iti s tendencijama pada profitnih stopa, njima je sve jasno, iz prakse, iz iskustva. Ve\u0107ina od njih nikada nije vidjela Marxov \u201eKapital\u201d, a ipak stvari koje govore ne odudaraju od na\u010delnih zaklju\u010daka te teorije. Sukus bi bio izra\u017een u sloganu ne \u017eelimo mijenjati planet, nego dru\u0161tvo. I to je \u010dinjenica, iako se ne vidi iz medija na hrvatskom jeziku, iako se ne vidi u mejnstrimu klasi\u010dnih medijskih sustava bili oni zemaljski, digitalni, satelitski, print, ili portali. Nijedan od tih sustava ne zadovoljava potrebe javnosti. Odatle i proizlazi antagonizam javnosti prema novinarima i medijima. To\u010dnije i pravovremene informacije dobit \u0107ete danas lak\u0161e preko informativnih influencerskih Youtube kanala nego iz najdotiranijih i najkomercijalnijih medija u bilo kojoj zemlji. Naravno ako govorite druge jezike. Ali ako i ne govorite, sli\u010dna sudba izgona iz mejnstrima pogodila je nedavno i prakti\u010dki jedinu satiri\u010dnu politi\u010dku emisiju u dr\u017eavi Prime Time \u010diji je cilj isti kao cilj ovog teksta, da pro\u0161iri koncepte i kompenzira \u0161tetu koju proizvode mejnstrim mediji. I Prime Time od prije kojeg mjeseca mo\u017eete prona\u0107i na Youtubeu, i na na\u0161em je jeziku, a informativan je i raspola\u017eu to\u010dnim informacijama.<\/p>\n\n\n\n
Svi ovi primjeri i sam ovaj tekst, slu\u017ee tome da propitaju na\u0161e stavove o aktualnoj geopoliti\u010dkoj i vojnoj situaciji na planeti. Uzrok za novi globalni rat nije i ne mo\u017ee biti napad jedne zemlje na drugu, ina\u010de bi se svaki rat pretvorio u svjetski rat. Ovo u \u010demu sada \u017eivimo mo\u017eda ne prepoznajemo tako, ali \u017eivimo u posljednjoj globalnoj grabe\u017ei resursa. Situacija je jako osjetljiva, Iran je u sukobu s Izraelom, Sudan i Burma su u gra\u0111anskim ratovima. \u010cile je upravo najavio nacionalizaciju cijele industrije litija, Europa gradi zidove, SAD je pro\u017eet opasnim politi\u010dkim tenzijama. Kanada se bori protiv Rusije za kontrolu Arktika koji se topi jo\u0161 br\u017ee nego svi apokalipti\u010dni UN-ovi izvje\u0161taji prognoziraju. Kina i Rusija imaju kontrolu nad ve\u0107inom najtra\u017eenijih globalnih resursa potrebnih za suvremenu tehnologiju. “Zapad” mo\u017ee imati trenutno ja\u010du vojsku, ali “Istok” ima resurse. Amazonu jo\u0161 vi\u0161e nego lani kr\u010de njema\u010dke firme i mirovinski fondovi, Banglade\u0161, Maldivi, Indonezija i Oceanija tonu. I svjesni su potpuno za\u0161to tonu, ba\u0161 kao i Afrika i Indija. Sve ove zemlje ne\u0107e se svrstati na stranu Zapada, osim mo\u017eda Indije ako je susjedi ne natjeraju na kompromis. Svijet je polariziran, i pod uvjetom da NATO saveznici ne bace nuklearne bombe na sve ove zemlje, ne vidim kako bi ikako Zapad mogao iza\u0107i kao makar i pirov pobjednik iz izglednog kraha kapitalizma. Ali, niti ne zaslu\u017euje. Ovaj tekst pi\u0161em povodom ve\u0107 pro\u0161log Dana planete Zemlje jer davno je pro\u0161lo vrijeme kad se na Zemljin “ro\u0111endan” \u010distilo prirodu i parkove, kad se upozoravalo na CO2 u atmosferi i gasilo svjetla gradova i automobile. Sada je u ovom trenutku ona faza u izbijanju rata za koju mirovnjaci smatraju da ima najve\u0107i potencijal za deeskalaciju, kad je oru\u017eje raspore\u0111eno, kad je vojska mobilizirana, ali rat jo\u0161 nije po\u010deo. Deeskalacija je nu\u017ena, a mogu\u0107a je samo tako da mi odbijemo sudjelovati u ratu, i tako da se sami pobrinemo za vlastitu sigurnost. Prehrambena sigurnost prva je koju trebamo osigurati, stoga posadite vrtove hrane \u2013 na balkonu, u pitaru, na livadi, izme\u0111u dvije trake ceste, bilo gdje, to je trenutno mo\u017eda i nezaobilazan \u010din otpora kapitalizmu koji stvarno mora da bude prevladan, ako ho\u0107emo da civilizacija pre\u017eivi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Svijet sve o\u010ditije klizi prema konstantnim sukobima i ekolo\u0161koj katastrofi. I sve se vi\u0161e \u010dini da izbjegavanje tog scenarija ovisi o radikalnom zaokretu, ekonomskom i geopoliti\u010dkom. Pitanje je koliko smo na taj zaokret, na vra\u0107anje na po\u010detne postavke, spremni. Svijet se priprema za rat. Primje\u0107ivali mi to ili ne, vjerovali mi u to ili ne, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":44551,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[334,829],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[47],"class_list":["post-44548","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekologija","tag-ekoloska-katastrofa","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44548","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44548"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44548\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44550,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44548\/revisions\/44550"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44551"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44548"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44548"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44548"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44548"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44548"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44548"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44548"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}