U politi\u010dkim mitologijama i “izmi\u0161ljenim tradicijama” nacionalnih dr\u017eava uglavnom se kao polazi\u0161ne to\u010dke slave ustanci, revolucije, ratovi i dani nezavisnosti. U tim slavljima centralnu ulogu igraju vojskovo\u0111e, ratnici, tribuni, politi\u010dke vo\u0111e, pa \u010dak i pjesnici. Situacija u Njema\u010dkoj je pone\u0161to druk\u010dija. Za razliku od revolucionarnih prevrata, mit o modernoj Njema\u010dkoj zasniva se na ekonomskoj politici i uspostavljanju “socijalno tr\u017ei\u0161ne ekonomije”. Datum posrijedi jest 20. lipnja 1948., a potez koji hrani mit je uvo\u0111enje njema\u010dke marke i prepu\u0161tanje odre\u0111ivanja cijena tr\u017ei\u0161tu. Klju\u010dna figura iza poteza je Ludwig Erhard, tada\u0161nji ekonomski direktor angloameri\u010dke okupacijske zone u Njema\u010dkoj. S obzirom na to \u0161to se doga\u0111alo u Njema\u010dkoj u prethodnih petnaestak godina ne \u010dudi da se ekonomska politika pokazala najprikladnijom za oblikovanje narativa o “novoj” naciji. Me\u0111utim, taj narativ nimalo ne zaostaje u mitologizaciji za onima iz 19. stolje\u0107a kad su nacije tra\u017eile i izmi\u0161ljale svoje legitimitete u davnoj pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n
Iako nacionalni mitovi nerijetko prelaze granice, bilo u obliku ideolo\u0161kog utjecaja bilo kao teritorijalna pretenzija, ovaj njema\u010dki igra gotovo pa univerzalnu ulogu. Legitimiran poslijeratnim “njema\u010dkim ekonomskim \u010dudom” on funkcionira i kao jedan od krunskih dokaza efikasnosti slobodnog tr\u017ei\u0161ta naspram razli\u010ditih regulacija, intervencionizama ili nedajbo\u017ee socijalizama. Premda rijetko kad izravno zazvan, taj njema\u010dki ishodi\u0161ni mit u bitnome diktira i dana\u0161nje rasprave o borbi protiv inflacije i slu\u017ei kao upozorenje svima koji bi inflaciju suzbijali kontroliranjem cijena. Erhardov slavni potez upravlja i mozgovima makroekonomista i svakodnevnim navikama potro\u0161a\u010da: oblikuje nam sliku svijetu sna\u017enije od ve\u0107ine na\u0161ih nacionalnih mitova. A usput, zbog sintagme “socijalno tr\u017ei\u0161na ekonomija”, nije izlo\u017een skepsi kao takozvani \u010disti neoliberalni kapitalizam.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, ono \u0161to ga presudno odre\u0111uje, kao i ostale nacionalne mitove, jest da je naprosto \u2013 mit. I kao \u0161to to \u010desto s nacionalnim mitovima biva, stvarni slijed doga\u0111aja je bio upravo suprotan. A o stvarnom slijedu doga\u0111aja vi\u0161e mo\u017eemo saznati u \u010dlanku<\/a> njema\u010dkog povjesni\u010dara Uwea Fuhrmanna na sajtu Phenomenal World koji ina\u010de obiluje sjajnim politekonomskim analizama. Ina\u010de, Fuhrmann je na njema\u010dkom 2017. objavio knjigu o toj povijesnoj epizodi pod naslovom “Die Entstehung der ‘Sozialen Marktwirtschaft’ 1948\/49<\/a>“, a ovo je prvi put da se zaklju\u010dci prezentiraju \u0161iroj globalnoj publici. Zaklju\u010dci nam ka\u017eu da je ishodi\u0161ni Erhardov potez polu\u010dio neuspjeh i da se inicijalna epizoda “njema\u010dkog ekonomskog \u010duda” zasnivala upravo na reakciji sindikata, bijesnih radnika i politi\u010dkih suparnika.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d upozorenjima kolega, Erhard je odlu\u010dio “osloboditi” sve cijene, uklju\u010duju\u0107i i one “socijalno senzitivne”, poput tekstila i cipela. No, onda pod sve nisu spadale rente, energija i osnovne prehrambene namirnice. Prepu\u0161tene odlukama tr\u017ei\u0161nih aktera, cijene su eksplodirale. A eksplodiralo je i socijalno nezadovoljstvo. Premda je Erhard zbivanja tuma\u010dio prijelaznim periodom nu\u017enim tr\u017ei\u0161tu da se stabilizira, gladna usta nisu imala vremena za takvu slijepu vjeru. Na jesen su uslijedili protesti u svim ve\u0107im njema\u010dkim gradovima, a 28. listopada u Stuttgartu je za vrijeme radnog vremena 80.000 ljudi iza\u0161lo na ulice. Tamo su ih do\u010dekali bajoneti i suzavci ameri\u010dkih i njema\u010dkih policijskih snaga te progla\u0161enje policijskog sata. Bunt je kulminirao 12. studenog progla\u0161enjem generalnog \u0161trajka protiv Erhardovog tr\u017ei\u0161nog fundamentalizma, a da se ne radi o nekoj ljevi\u010darskoj naknadnoj propagandi svjedo\u010di i tada\u0161nji izvje\u0161taj<\/a> New York Timesa. To je bio posljednji generalni \u0161trajk u njema\u010dkoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n Vlasti su morale reagirati: ekonomske politike ne daju rezultate, a socijalno i politi\u010dko nezadovoljstvo prijeti destabilizacijom zemlje. Prvo su, pi\u0161e Furhmann, zapo\u010deli s “kontrolom” cijena koja neodoljivo podsje\u0107a na ono \u010demu svjedo\u010dimo danas u Hrvatskoj. Objavili su \u0161to bi bile \u201erazumne\u201d cijene i najavili kazne za one koji ih ne po\u0161tuju. Me\u0111utim, to je propalo. Zatim su aktivirali vojnu industriju kako bi proizvela i preplavila tr\u017ei\u0161te subvencioniranim proizvodima koji bi pove\u0107anom ponudom spustili cijene. Ni to nije pomoglo. Tek kad se krenulo s pravom kontrolom i fiksiranjem cijena situacija se stabilizirala, a ekonomija stabilizirala. Kontrola je podrazumijevala i administrativnu, ne-cjenovnu podjelu industrijskih materijala poduze\u0107ima i fiksirane cijene polovice proizvoda u du\u0107anima.<\/p>\n\n\n\n Upravo se u kasnijem preuzimanju oznake “socijalna” koja je zapravo ozna\u010davala ustupak vlasti radni\u010dkom pokretu i dru\u0161tvenom nezadovoljstvu krije manevar koji stoji iza \u201ekrivog pam\u0107enja\u201d klju\u010dne nacionalne epizode. Sintagma “socijalno tr\u017ei\u0161na ekonomija” je u\u0161la i u dokumente Europske unije i tako dodatno zacementirala slu\u017ebenu verziju doga\u0111aja. Furhmannova historiografska analiza nam pokazuje koliko je rad povjesni\u010dara bitan za suvremene politi\u010dke rasprave i sukobe. Pogotovo u ekonomskoj dimenziji. Jer iza svake elegantne ekonomske formule koja nam propisuje \u0161to se smije, a \u0161to ne smije, stoje kompleksne politi\u010dke epizode, a nerijetko i najobi\u010dnije la\u017ei u funkciji nacionalnih mitova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U politi\u010dkim mitologijama i “izmi\u0161ljenim tradicijama” nacionalnih dr\u017eava uglavnom se kao polazi\u0161ne to\u010dke slave ustanci, revolucije, ratovi i dani nezavisnosti. U tim slavljima centralnu ulogu igraju vojskovo\u0111e, ratnici, tribuni, politi\u010dke vo\u0111e, pa \u010dak i pjesnici. Situacija u Njema\u010dkoj je pone\u0161to druk\u010dija. Za razliku od revolucionarnih prevrata, mit o modernoj Njema\u010dkoj zasniva se na ekonomskoj politici […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":44520,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1644,144],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-44516","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-inflacija","tag-revizionizam","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44516","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44516"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44516\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44523,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44516\/revisions\/44523"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44520"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44516"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44516"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44516"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44516"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}