Slovenija se dugo smatrala tranzicijskom pobjednicom: ekonomijom koja se integrirala u europsko tr\u017ei\u0161te, ali sa sa\u010duvanom proizvodnom osnovom i odre\u0111enom razinom autonomije. Pri\u010da oko mariborske tvornice Magna pokazuje da slovenski model sve vi\u0161e sli\u010di onom isto\u010dnih susjeda i da se zasniva na poslu\u0161nom servisu stranim investitorima koji obe\u0107anja ba\u0161 i ne ispunjavaju.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detkom o\u017eujka kanadsko-austrijsko poduze\u0107e Magna Steyr je objavilo da kona\u010dno odustaje od projekta proizvodnje (lakirnice automobila) u Mariboru. Od nikad u potpunosti pokrenutog projekta ostat \u0107e samo vi\u0161e manje prazan industrijski objekt kao simbol dr\u017eavne podlo\u017enosti stranom kapitalu te prazna – ali i ve\u0107 neka nova – obe\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n
Vi\u0161e nego \u0161est godina nakon \u0161to je vlada Mira Cerara dala zeleno svjetlo za, kao \u0161to je tada re\u010deno, najve\u0107u greenfield<\/em> investiciju u povijesti Slovenije, grandiozan plan kanadsko-austrijskih industrijalaca u op\u0107ini Ho\u0107e-Slivnica kod Maribora sada je sveden na ideju o razvojnom centru s 50 zaposlenih, a 108 ostalih trenutnih zaposlenika dobit \u0107e mogu\u0107nost da odu raditi u austrijski Graz.<\/p>\n\n\n\n Projekt, za koji su slovenske vlasti posebnim zakonom zaobilazile va\u017ee\u0107e zakone i poduprle ga znatnim politi\u010dkim kapitalom, ali i s 18,6 milijuna eura iz dr\u017eavne kase, u najboljem slu\u010daju imat \u0107e ekonomski u\u010dinak manjeg do srednje velikog poduze\u0107a. Na po\u010detku projekta, tada\u0161nji ministar ekonomije Zdravko Po\u010dival\u0161ek gra\u0111anima je obe\u0107ao preko 3.000 radnih mjesta. Projekt reindustrijalizacije Maribora kao nekada\u0161njega industrijskog centra Slovenije i Jugoslavije propao je prije nego \u0161to je i stvarno krenuo.<\/p>\n\n\n\n Maribor na Dravi dolaskom \u017eeljeznice sredinom 19. stolje\u0107a dobiva karakteristike industrijskog centra, a taj se proces ubrzava ratnom ekonomijom nakon \u0161to je taj dio Slovenije pripojen nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj. Ba\u0161 na zgari\u0161tu Drugog svjetskog rata postavlja se socijalisti\u010dki industrijski grad predvo\u0111en Tovarnom avtomobilov in motorjev Maribor, skra\u0107eno – TAM. Samo u tom poduze\u0107u, koje na podru\u010dju nekada\u0161nje Jugoslavije jo\u0161 uvijek \u017eivi preko \u010duvenih tami\u0107a, za vrijeme SFRJ po nekim podacima radio je \u010dak svaki deseti Maribor\u010danin, a Maribor je gravitacijski privla\u010dio i brojne radnike s podru\u010dja sjeverne Hrvatske pa i \u0161ire. Tranzicijom i raspadom SFRJ Maribor se ubrzano deindustrijalizira. Val bankrota u ranim 90-ima, me\u0111u kojima nestaje i TAM, doveo je \u010dak i do pada broja stanovnika, no socijalne probleme regije ipak do neke mjere ubla\u017eava blizina Austrije gdje i danas brojni radnici svakodnevno migriraju. Tim radnicima bi se sad moglo priklju\u010diti i jo\u0161 108 njih iz propalog projekta Magne.<\/p>\n\n\n\n Investiciju Magne u vrijednosti od 150 milijuna eura 2016. najavili su premijer Miro Cerar i njegov ministar ekonomije koji \u0107e ga kasnije naslijediti na \u010delu nominalno liberalne, a u praksi desne neoliberalne partije SMC. Projekt je ve\u0107 od samog po\u010detka bio kontroverzan zbog odabira zemlji\u0161ta za ovu investiciju. Kako su tada upozoravali seljaci i ekolozi, radilo se naime o plodnoj zemlji koju je trebalo eksproprijirati u ime javnog interesa<\/em>. Da bi to mogli u\u010diniti, vlada je kreirala \u010dak i poseban zakon, tzv. lex Magna, kojim je nekom potencijalnom, u zakonu nikad imenovanom investitoru, ba\u0161 na toj lokaciji omogu\u0107eno da po brzom postupku zapo\u010dne projekt.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, lakirnica se nalazi na zemlji\u0161tu koje \u0161titi zakon o vodama, ali je vlada uspje\u0161no zaobi\u0161la i tu prepreku, dok je ministar nevladine udruge koje su alarmantno upozoravale na probleme nazivao “ekoteroristima”. Kako su tada poja\u0161njavali apologeti projekta, nije bilo ba\u0161 ni jednog drugog zemlji\u0161ta koje bi zadovoljilo stranog investitora.<\/p>\n\n\n\n U godinama koje su uslijedile grandiozne brojke novih radnih mjesta su se smanjivale pa je ministar sve vi\u0161e spominjao brojku 404, koja je jo\u0161 uvijek postavljena kao uvjet dr\u017eave poslodavcu, iako se rok za doseg te, kako stvari stoje, nedosti\u017ene brojke produ\u017eio sve do 2024. godine. Lakirnica je po\u010dela u manjoj mjeri raditi sredinom 2019., a budu\u0107i razvoj sprije\u010dila je kriza autoindustrije koja se pojavila s pandemijom koronavirusa i nastavila s problemima u nabavi semikonduktora. Ti sasvim realni problemi koji su zatekli sve projekte kanadske multinacionalke Magna ipak su bili posebno ironi\u010dni ako znamo da je poduze\u0107e vr\u0161ilo pritisak na dr\u017eavu da mora \u0161to prije omogu\u0107iti sve uvjete za rad.<\/p>\n\n\n\n Pri tome je naime iznad lakirnice visjela sjena paralelnog Magninog projekta u Ma\u0111arskoj. U tom kontekstu takmi\u010denja perifernih europskih zemalja Ma\u0111arska slu\u017eila je i doma\u0107oj kompradorskoj eliti da pitanje za\u0161tite okoli\u0161a gurne u drugi plan jer su uostalom Ma\u0111ari poznati po popu\u0161tanju njema\u010dkoj autoindustriji. Kako \u0107emo se takmi\u010diti s njima u iskori\u0161tavanju radnika i okoli\u0161a?<\/p>\n\n\n\n Aktualni ministar za gospodarstvo Matja\u017e Han rekao je kako \u0107e Magna vratiti 18,6 milijuna eura s kamatama. Kako on ka\u017ee, s time se sla\u017ee i kompanija. \u010cak i da je to istina, ostaje pitanje \u0161to je s ekolo\u0161kom \u0161tetom.<\/p>\n\n\n\n Slovenija, kao nekad samoprozvana pobjednica tranzicije, sve vi\u0161e li\u010di na klasi\u010dnu ekonomiju (jugo)isto\u010dne Europe. Politika i doma\u0107e ekonomske elite u 30 godina mismanagementa<\/em>, korupcije i privatizacije prokockali su slovenske resurse. Recesija i eurokriza taj su proces bitno ubrzale i Sloveniju postavile u klub perifernih zemalja s velikom ovisno\u0161\u0107u o centru, kojemu nudi svoje usluge u obliku iskori\u0161tavanja radnika ili okoli\u0161a. \u0160to izgubi po pitanju dosta fleksibilnih ali ipak vi\u0161ih standarda za\u0161tite radnika i okoli\u0161a u odnosu na konkurente, to nadoknadi geografskom blizinom i prometnom povezano\u0161\u0107u s centrom. Ba\u0161 je pro\u0161log tjedna ministar Han s predsjednicom Nata\u0161om Pirc Musar bio u Ormo\u017eu, gdje su nazo\u010dili otvaranju tvornice autodomova njema\u010dkog Carthaga. Cijena projekta: 50 milijuna eura. Pomo\u0107 slovenske dr\u017eave: 6 milijuna.<\/p>\n\n\n\n Ne radi se nu\u017eno o novom poslovnom modelu – dr\u017eavnu pomo\u0107 tako ve\u0107 dugo dobiva Revoz u Novom mestu, ina\u010de tvornica u vlasni\u0161tvu Renaulta, koji je, ironi\u010dno, u djelomi\u010dnom vlasni\u0161tvu francuske dr\u017eave. No lex Magna je uspostavio presedan u poimanju dr\u017eave kao poslu\u0161nog servisa investitorima. Radi se o ekonomskom modelu koji je postao standard za post-tranzicijske zemlje Europe. Dobit se pri tome naravno prenosi iz siroma\u0161nijih u ve\u0107 ionako bogatije zemlje EU.<\/p>\n\n\n\n Slijede\u0107i ideologiju privatizacije Slovenija se dovela u zanimljivu situaciju i u slu\u010daju glavnog dr\u017eavnog aerodroma Brnik. Aerodrom ina\u010de zahvaljuju\u0107i vladi Janeza Jan\u0161e nosi ime nekada\u0161njeg disidenta i predsjednika Jan\u0161ina SDS-a Jo\u017eeta Pu\u010dnika, a mo\u017eda je onda i primjereno da je u vlasni\u0161tvu Fraporta iz Njema\u010dke, gdje je spomenuti Pu\u010dnik pre\u017eivio ve\u0107i dio svog \u017eivota. Fraport je firma koja upravlja aerodromom u Frankfurtu, a najve\u0107i udio Fraportu ima njema\u010dka savezna dr\u017eava Hesse. Ta u velikoj mjeri firma u javnom vlasni\u0161tvu ima i dugotrajnu koncesiju za upravljanje brojnim gr\u010dkim aerodromima. Sporazum o tome potpisan je naravno za vrijeme gr\u010dke du\u017eni\u010dke krize.<\/p>\n\n\n\n Malo je vjerojatno da \u0107e trenutna nominalna vlada lijevog centra pod vodstvom Roberta Goloba promijeniti ne\u0161to u ovom pogledu, \u0161tovi\u0161e, kad je posrijedi avioprijevoz prona\u0161li su novi na\u010din njegova subvencioniranja javnim novcem. Osim \u0161to je Slovenija ostala bez aerodroma, nema vi\u0161e ni nacionalnog prijevoznika, jer je Adria Airways isto tako bila prodana, e da bi kasnije bankrotirala. Znaju\u0107i da bi stvaranje nove Adrije ko\u0161talo mnogo u financijskom, a mo\u017eda i politi\u010dkom smislu, vlada je odlu\u010dila subvencionirati strane aviokompanije kako bi ih privukla da barem neki njihov avion prona\u0111e i Sloveniju.<\/p>\n\n\n\n Novim programom dr\u017eavne pomo\u0107i Slovenija \u0107e sufinancirati 50 posto taksi za prijevoznike koji \u0107e koristiti tri slovenska aerodroma. Letovi iz i do Bruxellesa, Skopja, Praga, Berlina, Be\u010da, Koebenhavna, Atena, Madrida, Amsterdama i Helsinkija tako \u0107e dobiti dr\u017eavni popust. Cijena? 5,6 milijuna eura godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n Slovenski aerodromi dani na raspolaganje aviokompanijama su Ljubljana, Portoro\u017e i Maribor. Mariborski dr\u017eavni aerodrom nedaleko od lakirnice ba\u0161 kao i Magna ve\u0107 godinama \u010deka na svoj big break<\/em>. Dr\u017eava i privatnici (uz pomo\u0107 dr\u017eave) svako malo planiraju kako \u0107e Maribor biti low budget<\/em> alternativa za Graz ili Zagreb ili pak jedan od glavnih cargo logisti\u010dnih centra u Europi. U realnosti radi se o aerodromu duhova. Tko god je ikad pri\u010dao o Sloveniji kao pobjednici tranzicije pri tome nije mislio na Maribor.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Slovenija se dugo smatrala tranzicijskom pobjednicom: ekonomijom koja se integrirala u europsko tr\u017ei\u0161te, ali sa sa\u010duvanom proizvodnom osnovom i odre\u0111enom razinom autonomije. Pri\u010da oko mariborske tvornice Magna pokazuje da slovenski model sve vi\u0161e sli\u010di onom isto\u010dnih susjeda i da se zasniva na poslu\u0161nom servisu stranim investitorima koji obe\u0107anja ba\u0161 i ne ispunjavaju. Po\u010detkom o\u017eujka kanadsko-austrijsko […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":44508,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[110,228,51],"theme":[455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[1203],"class_list":["post-44504","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-drzava","tag-ekonomija","tag-privatizacija","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44504","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44504"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44504\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46414,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44504\/revisions\/46414"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44508"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44504"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44504"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44504"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44504"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44504"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44504"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44504"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Investicija po mjeri<\/h2>\n\n\n\n
De-re-industrijalizacija<\/h2>\n\n\n\n
Periferizacija zemlje<\/h2>\n\n\n\n
Javno je privatno<\/h2>\n\n\n\n