<\/p>\n\n\n\n
\u0160to biste napravili da osvojite ogromnu koli\u010dinu novca na lutriji? Novo istra\u017eivanje dobitnika na lutriji u \u0160vedskoj pokazalo<\/a> je da odgovor ovisi o rodu sretnika, odnosno sretnice. Ako mu\u0161karac osvoji veliku svotu novaca, ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e se o\u017eeniti ili ostati o\u017eenjen. Dobitak od milijun kruna (oko 88.000 eura) pove\u0107ava \u0161anse da neo\u017eenjeni mu\u0161karci stupe u brak u sljede\u0107ih pet godina za 30%, a smanjuje \u0161ansu da se o\u017eenjeni razvedu za 40%. Tako\u0111er, dobitak velikih iznosa na lutriji za mu\u0161karce pove\u0107ava \u0161anse da \u0107e u idu\u0107ih pet godina dobiti djecu, ili jo\u0161 djece ako je ve\u0107 imaju. S druge strane, efekt dobitka na lutriji na \u017eene vrlo je razli\u010dit: dobitak velikog iznosa novaca gotovo udvostru\u010duje kratkoro\u010dnu vjerojatnost da \u0107e se razvesti. Dugoro\u010dnog utjecaja nema, pa se mo\u017ee zaklju\u010diti da naglo boga\u0107enje ne pove\u0107ava broj razvoda, nego ih ubrzava. Dok Guardianov komentator Torsten Bell iz ovih podataka zaklju\u010duje<\/a> da bogatstvo \u010dini mu\u0161karce privla\u010dnijima i sarkasti\u010dno progla\u0161ava kraj romantike, podsjetit \u0107emo na neke \u010dinjenice koje pokazuju da romanti\u010dni osje\u0107aji ili njihov izostanak u ovakvim odlukama za mnoge igraju sporednu ulogu.<\/p>\n\n\n\n Navest \u0107emo samo neke od klju\u010dnih pokazatelja ekonomske rodne nejednakosti koji mogu objasniti \u201eprivla\u010dnost\u201d mu\u0161karaca koji \u017eenama mogu osigurati financijsku sigurnost. \u017dene u Europskoj uniji u prosjeku zara\u0111uju po satu 13% manje od mu\u0161karaca, prema posljednjim podacima za 2021. Rodni jaz u pla\u0107ama raste s dobi, \u0161to je posljedica \u010dinjenica da se \u017eene ve\u0107inski brinu o ovisnim \u010dlanovima obitelji i tome podre\u0111uju svoje poslove, u nedostatku institucionalne potpore (kao i potpore partnera u vidu ravnomjernog obavljanja tog rada). Ni\u017ea primanja \u017eena u odnosu na mu\u0161karce dugoro\u010dno dovode i do ve\u0107eg rizika od siroma\u0161tva me\u0111u \u017eenama: u 2018. godini \u017eene u EU starije od 65 godina primale su mirovine koje su bile 30% ni\u017ee od mirovina mu\u0161karaca. Na razini Europske unije \u010dak 30% \u017eena radi na pola radnog vremena zbog tereta brige za obitelj, a tu su i \u010desti problem pauziranja rada zbog brige o djeci i starijima, niz diskriminatornih politika prema \u017eenama tijekom porodiljnog dopusta, ote\u017eano zapo\u0161ljavanje nakon dopusta i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to ne iznena\u0111uje da i istra\u017eivanja ekonomske nejednakosti heteroseksualnih partnera utvr\u0111uju preslikavanje trenda nejednake rodne raspodjele bogatstva unutar veza i brakova: npr. u Italiji mu\u0161karci u pravilu imaju 25% ve\u0107e neto bogatstvo od svojih partnerica, a u Austriji 28%, a sli\u010dna stopa nejednakosti me\u0111u partnerima ustanovljena je istra\u017eivanjima<\/a> u Francuskoj i Njema\u010dkoj. Te se razlike mogu pripisati razlikama u statusu na tr\u017ei\u0161tu rada i (posljedi\u010dno) razini prihoda. Istra\u017eivanje<\/a> socioekonomske nejednakosti me\u0111u intimnim partnerima u Hrvatskoj pokazalo je da samo 7% \u017eena ima vi\u0161i mjese\u010dni prihod od partnera, dok u 40% parova mu\u0161karac ima znatno ve\u0107e prihode od partnerice. Kada se zajedno gledaju razina obrazovanja, mjese\u010dni prihod, status na tr\u017ei\u0161tu rada i neki specifi\u010dni faktori poput vlasni\u0161tva nekretnine i pristupa automobilu, rezultati istra\u017eivanja pokazuju da me\u0111u partnerima postoje zna\u010dajne nejednakosti, uglavnom u korist mu\u0161karaca. Samo 18% parova je potpuno rodno ravnopravno na svim navedenim dimenzijama, u 18.4% parova \u017eena ima superioran socioekonomski polo\u017eaj u odnosu na partnera, dok u 64% parova mu\u0161karac ima superioran polo\u017eaj u odnosu na partnericu. Najvi\u0161a razina nejednakosti me\u0111u intimnim partnerima utvr\u0111ena je u vlasni\u0161tvu nekretnina \u2013 ve\u0107ina parova (53%) \u017eivi u prostoru \u010diji je vlasnik mu\u0161karac ili njegova obitelj; u 28% parova partneri imaju zajedni\u010dko vlasni\u0161tvo nad stambenim prostorom u kojem \u017eive ili ravnopravno dijele tro\u0161kove stanarine, a u samo 19% parova partneri \u017eive u nekretnini \u010dija je vlasnica \u017eena ili njezina obitelj.<\/p>\n\n\n\n Sve u svemu, podatak da se \u017eene nakon dobitka na lutriji \u010de\u0161\u0107e odlu\u010duju na razvod treba promatrati kao \u017ealosni podsjetnik na to da za mnoge glavni faktor ostanka u braku ili vezi \u010dini oslanjanje na partnera kao izvor financijske sigurnosti i rje\u0161enje stambenog pitanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0160to biste napravili da osvojite ogromnu koli\u010dinu novca na lutriji? Novo istra\u017eivanje dobitnika na lutriji u \u0160vedskoj pokazalo je da odgovor ovisi o rodu sretnika, odnosno sretnice. Ako mu\u0161karac osvoji veliku svotu novaca, ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e se o\u017eeniti ili ostati o\u017eenjen. Dobitak od milijun kruna (oko 88.000 eura) pove\u0107ava \u0161anse da neo\u017eenjeni mu\u0161karci […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":44479,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[644,1122],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-44477","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-rodna-nejednakost","tag-rodni-jaz-u-placama","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44477","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44477"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44477\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44481,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44477\/revisions\/44481"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44479"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44477"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44477"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44477"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44477"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44477"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44477"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44477"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}