U hrvatskom gastro-ideolo\u0161kom kalendaru udarna sezona Drugog svjetskog rata smje\u0161ta se taman izme\u0111u \u0161paroga i jagoda: zahva\u0107a kraj sezone \u0161paroga i po\u010detak sezone jagode. Ili da budemo datumski precizniji s obzirom na to da za razliku od \u0161paroga i jagoda vremenske prilike ne igraju nikakvu ulogu \u2013 zapo\u010dinje 10. travnja, na obljetnicu njema\u010dko-talijanske dostave “suvereniteta” usta\u0161ama, a zavr\u0161ava sredinom svibnja, obljetnicom partizanskog okon\u010danja te pri\u010de na Bleiburgu. Dakle, sezona je po\u010dela, ali za razliku od \u0161paroga i, vrlo vjerojatno, jagoda, ne prate ju inflacijski rekordi.<\/p>\n\n\n\n
Pored ve\u0107 uobi\u010dajenog Skejinog splitskog rituala na kojem usta\u0161e meandriraju izme\u0111u ’41. i ’91. i di\u010de se nau\u010denom razlikom izme\u0111u denotacije i konotacije, jedini medijske pa\u017enje vrijedan doga\u0111aj zbio se u Trogiru. Dodu\u0161e, taj doga\u0111aj je vezan uz katoli\u010dki, a ne politi\u010dki kalendar, ali prikladno oslikava sezonu sukoba niskog intenziteta. Naime, \u010dlanovi trogirskog HDZ-a organizirali su preduskr\u0161nje dru\u017eenje s gra\u0111ana prilikom kojeg su dijelili bro\u0161ure i sirnice. I nikad to ne bi postala vijest da nisu odabrali nezgodnu lokaciju. \u0160tand su postavili neposredno ispred plo\u010de na starim gradskim zidinama koja slavi oslobo\u0111enje grada od fa\u0161izma 28. listopada 1944. godine. Za vrijeme same propagandne akcije ta plo\u010da o\u010dito nije predstavljala problem, ali u naknadnoj ovjeri na dru\u0161tvenim mre\u017eama jest. Onda se administrator dosjetio da je zamuti kako ne bi kvarila katoli\u010dko-domobransku idilu.<\/p>\n\n\n\n
Dakle, sam po\u010detak sezone sugerira da se ne\u0107e pretjerano razlikovati od prethodnih u Plenkovi\u0107evoj vladavini. Zna\u010dajan dio unutarstana\u010dke opozicije i satelitskih civilnodru\u0161tvenih organizacija je klijentelisti\u010dki prigu\u0161en, desnija desnica pati od organizacijskih manjkavosti i me\u0111usobnog nepovjerenja, a uvoz ideja i meta iz ameri\u010dkih kulturnih ratova reducirao je u posljednje vrijeme potra\u017enju za proizvodima doma\u0107e desne industrije. Dosada\u0161nji ton pregleda situacije sugerira da se ljevica, naj\u0161ire shva\u0107ena, po ovim pitanjima dr\u017ei uglavnom pasivno i \u010deka da reagira na provokaciju. Ta sugestija je to\u010dna, \u010dak i u onim slu\u010dajevima kad ljevica sama organizira kakvu obljetnicu ili intervenira prva u javni prostor. Iznimku predstavljaju zagreba\u010dki krijesovi ili inicijative poput Antifa\u0161isti\u010dkog vjesnika koji promoviraju druk\u010dije tendencije, ali ovdje svejedno ne ciljamo na same manifestacije i intervencije, ve\u0107 na dodijeljenu ulogu u politi\u010dkom prostoru koja je su\u0161tinski defanzivna. I to ne samo zbog negacijskog prefiksa.<\/p>\n\n\n\n
Defanzivnost u prvom redu proizlazi iz (samo)nametnute nadpoliti\u010dke misije: o\u010duvanja civilizacijskih vrijednosti kao \u0161to je antifa\u0161izam. Takva vas misija sama po sebi li\u0161ava politi\u010dkog djelovanja koje je prepu\u0161teno desnici i prepu\u0161ta moralisti\u010dkom i edukacijskom nagonu. Ti nagoni nisu sami po sebi sporni i neizostavni su dio politi\u010dkog djelovanja, ali problem je kad u potpunosti zamijene politi\u010dko djelovanje. U kontekstu hrvatskog antifa\u0161izma (samo)nametnutost nadpoliti\u010dke misije ishod je djelovanje vi\u0161e povijesnih, politi\u010dkih i ekonomskih faktora. Nemogu\u0107e ih je sve predstaviti kroz ovaj kratki osvrt pa \u0107emo se pozabaviti samo onim “unutarnjim”, to jest onima koji diktiraju samorazumljivost (nad)politi\u010dkog rada i koji presudno oblikuju zami\u0161ljanje dru\u0161tvenih procesa. Tri su faktora posrijedi: Feralova ostav\u0161tina, NGO perspektiva i obiteljski obilje\u017eeno sje\u0107anje na NOB.<\/p>\n\n\n\n
Pod ostav\u0161tinom Feral Tribunea ne mislimo na sadr\u017eaj koji je proizvodio, a ni na konkretne ideolo\u0161ke pozicije ljudi koji su taj sadr\u017eaj oblikovali. Radi se o tome da se u percepciji tog sadr\u017eaja jak kolumnisti\u010dki i autorski glas tretirao kao zamjena za politi\u010dku strategiju U takvom kontekstu politi\u010dku pobjedu ne predstavlja rezultat zajedni\u010dkog rada ve\u0107 kolumnisti\u010dko ismijavanje HDZ-a, usta\u0161a i nerijetko tupih masa kao takvih. Na podru\u010dju \u010ditave biv\u0161e Jugoslavije uloga herojskih kolumnista zamjenjuje mu\u010dni rad politi\u010dkog organiziranja, promovira individualizaciju i moralnu superiornost i predstavlja politiku kao nu\u017eno prljavu rabotu. Patronizacijska pozicija nevladinih udruga se “prirodno” nadovezuje na kolumnisti\u010dku politiku. Rije\u010d je uglavnom o organizacijama \u010dije se financiranje zasniva na tome da netko u dru\u0161tvu nije ne\u0161to razumio. One znaju kako stvari stoje po tom pitanju i “odlu\u010duje” o tome \u0161to je ispravno, a \u0161to ne, netko ih za to pla\u0107a, a nemaju nikakav demokratski politi\u010dki legitimitet. Uloga “popravlja\u010da” dru\u0161tva \u010dvrsto je ukorijenjena na lijevoj sceni jer su nakon potonu\u0107a socijalisti\u010dkog projekta jedno vrijeme nevladine organizacije predstavljale jedino organizacijsko i radno uto\u010di\u0161te. Uz individualizam i patronizaciju savr\u0161eno se, kako bi rekli gastronovinari, sljubljuje stanovita doza klasnog prijezira. A nju mo\u017eemo prona\u0107i u tome da sje\u0107anje na ovda\u0161nju antifa\u0161isti\u010dku tradiciju ima klasni karakter. Najizra\u017eenije je me\u0111u onim obiteljima koje su jugoslavenskom periodu do\u017eivjele klasni uzlet i od selja\u010dko-radnih se pretvorile u srednjoklasne i kojima nacionalisti\u010dke mase izazivaju nelagodu i prijezir. Takva povijesna dinamika pridonijela je perspektivi prema kojoj antifa\u0161isti\u010dke vrijednosti predstavljaju luksuz ili hobi vi\u0161ih klasa, dok se obi\u010dni ljudi moraju baviti stvarima nu\u017enim za pre\u017eivljavanje.<\/p>\n\n\n\n
Ovdje skicirane boljke naj\u0161ire shva\u0107ene antifa\u0161isti\u010dke ljevice kao anti-dru\u0161tvene formacije koja ismijava, popravlja ili izruguje prvenstveno pru\u017eaju priliku usta\u0161koj i domobranskoj desnici da se predstave kao zastupnici naroda naspram otu\u0111enih elita. Revizionisti\u010dkim narativima zamah upravo daje takva podjela uloga, a ne narativna uvjerljivost sama po sebi. Ljevica se iz te nelagodne pozicije ne\u0107e izvu\u0107i dokazivanjem da se Komunisti\u010dka partija nalazila na \u010delu otpora ili da je antifa\u0161izam bio samo strategija komunisti\u010dkog pokreta, ve\u0107 isklju\u010divo prisustvom pri zadovoljavanju dru\u0161tvenih potreba naj\u0161irih slojeva. U tome le\u017ei \u010dar politi\u010dke monta\u017ee.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U hrvatskom gastro-ideolo\u0161kom kalendaru udarna sezona Drugog svjetskog rata smje\u0161ta se taman izme\u0111u \u0161paroga i jagoda: zahva\u0107a kraj sezone \u0161paroga i po\u010detak sezone jagode. Ili da budemo datumski precizniji s obzirom na to da za razliku od \u0161paroga i jagoda vremenske prilike ne igraju nikakvu ulogu \u2013 zapo\u010dinje 10. travnja, na obljetnicu njema\u010dko-talijanske dostave “suvereniteta” […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":44475,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[808],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-44471","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-antifasizam","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44471","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44471"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44471\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44476,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44471\/revisions\/44476"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44475"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44471"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44471"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44471"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44471"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44471"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44471"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44471"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}