U brojnim nastojanjima da se uspije razumjeti uspon takozvanih desnih populisti\u010dkih stranaka u drugom desetlje\u0107u ovoga stolje\u0107a kao jedna od klju\u010dnih enigma nametnuo se, marksisti\u010dkim \u017eargonom re\u010deno, izostanak klasne svijesti. I nije se moralo pritom baratati tim navodnim analiti\u010dkim atavizmom. Dovoljna je bila i liberalna optika pro\u0161arana socijalnom dimenzijom. Izostanak klasne svijesti ili manjak autonomne politi\u010dke obrade vlastitih interesa pripisivao se ni\u017eim klasama koje su svoj glas davale populisti\u010dkim strankama na \u010dijem \u010delu su uglavnom bili lideri iz vi\u0161ih slojeva. Ti su se lideri reklamirali kao zastupnici nedefiniranih narodnih interesa \u010diju realizaciju navodno ko\u010de procedure liberalne demokracije i skleroti\u010dne institucije.<\/p>\n\n\n\n
Enigma politi\u010dke podr\u0161ke takvim liderima razrje\u0161avala se razli\u010ditim analiti\u010dkim aparatima i tuma\u010denjima, a me\u0111u njima je svoju ulogu imala i regresija u svojevrsno predpoliti\u010dko stanje. Pod tim se misli da kriteriji pri biranju kandidata na listama nisu bili klasi\u010dni politi\u010dki, definirani prepoznatim interesima i vrijednostima. Bira\u010di su se vodili kriterijima koji vi\u0161e podsje\u0107aju na one koji se uklju\u010duju pri biranju dru\u0161tva za izlazak, izlet ili obi\u010dno dru\u017eenje. Birali su ljude me\u0111u kojima bi se osje\u0107ali ugodno da su s njima primorani dijeliti kupe u vlaku, \u010dekaonicu u ambulanti ili stol u prepunom restoranu. Ili su birali tako da ih ne dopadne netko u \u010dijem bi dru\u0161tvu osje\u0107ali nelagodu, sram ili strah. Na primjer, netko puno obrazovaniji s razli\u010ditim kulturnim navikama. Tu se ve\u0107, naravno, nazire i klasna komponenta predpoliti\u010dke realnosti i miljea. Ali s obzirom na to da se radi o predpoliti\u010dkoj realnosti ona ne igra presudnu ulogu. Odabir se vodi sigurno\u0161\u0107u ugodnog miljea, a ne neizvjesno\u0161\u0107u klasnog organiziranja.<\/p>\n\n\n\n
Ta regresija zasigurno ne mo\u017ee objasniti politi\u010dki trend, ali te\u0161ko da ga mo\u017eemo objasniti bez da ju uzmemo u obzir. Analiti\u010dku validnost takvog poteza opravdavaju sli\u010dni mehanizmi na drugom kraju politi\u010dkog spektra. Uto\u010di\u0161te miljea nije samo luksuz onih dru\u0161tvenih skupina u \u010dijim \u0161kolama gra\u0111anski odgoj nije bio dio kurikuluma. Itekako su mu skloni i oni koji za sebe misle da politi\u010dke odluke donose smireno i racionalno u skladu s ponudama ideja na ideolo\u0161kom tr\u017ei\u0161tu. U nedavnoj analizi<\/a> finskih izbora i politi\u010dke putanje sad ve\u0107 biv\u0161e premijerke Sanne Marin taj je milje u kojem se susre\u0107u liberalna tehnokracija i takozvane progresivne snage precizno opisala Lily Lynch na Sidecaru: “Natofilija Sanne Marin transformirala ju je u svjetionik nade novog europskog progresivizma. Ova politi\u010dka tendencija, li\u0161ena neke naro\u010dite supstance, ali zato izrazito instagramabilna, svoju privla\u010dnost ne zasniva na nekom koherentnom ideolo\u0161kom okviru ve\u0107 na ugodnom osje\u0107aju milenijalske povezanosti i poistovje\u0107ivanja. Njen moderniziraju\u0107i etos vi\u0161e duguje Novom svijetu nego Starom; jednako se kao doma osje\u0107a na godi\u0161njem skupu Bilderberg grupe i na pozornici Svjetskog ekonomskog foruma i u no\u0107nom klubu i na Prajdu.”<\/p>\n\n\n\n Sannu Marin je pozicija odvela na neke nedosti\u017enije pozornice, ali ni\u0161ta isuvi\u0161e razli\u010dito u odnosu na neka ovda\u0161nja iskustva. Sigurno se dio vas koji ovo \u010ditate nalazio u blizini Emila Tedeschija prilikom prosvjeda za o\u010duvanje Kina Europa i pritom osjetio ni\u017eu razinu nelagode \u2013 one “biolo\u0161ke”, ne politi\u010dke \u2013 nego na prosvjedu za o\u010duvanje brodogradili\u0161ta na Markovom trgu kad se nalazio u blizini malo opu\u0161tenijeg radnika brodogradili\u0161ta. Nikome se, naravno, ne imputira nikakva krivnja ve\u0107 samo upu\u0107uje na logiku dru\u0161tvenih miljea i funkciju koju zauzimaju u svijetu prigu\u0161enih klasnih politika. I nisu razlike u miljeima neka novost. One su postojale i prije i predstavljale izazove u politi\u010dkom djelovanju. Me\u0111utim, politi\u010dke kulture koje su bile proizvod masovnih partijskih i sindikalnih organizacije su te razlike svodile ili barem poku\u0161avale svesti na folklornu dimenziju. Danas, ta predpoliti\u010dka realnost miljea predstavlja gotovo pa presudnu politi\u010dku razdjelnicu. Ali i sugerira da klasna dinamika koja je te miljee ve\u0107im dijelom oblikovala i dalje igra va\u017enu ulogu. Na\u017ealost, od klase je u politi\u010dkom smislu ostao samo aftertaste.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U brojnim nastojanjima da se uspije razumjeti uspon takozvanih desnih populisti\u010dkih stranaka u drugom desetlje\u0107u ovoga stolje\u0107a kao jedna od klju\u010dnih enigma nametnuo se, marksisti\u010dkim \u017eargonom re\u010deno, izostanak klasne svijesti. I nije se moralo pritom baratati tim navodnim analiti\u010dkim atavizmom. Dovoljna je bila i liberalna optika pro\u0161arana socijalnom dimenzijom. Izostanak klasne svijesti ili manjak autonomne […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":44464,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[66],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-44462","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasa","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44462","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44462"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44462\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44470,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44462\/revisions\/44470"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44464"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44462"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44462"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44462"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44462"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44462"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44462"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44462"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}