{"id":44424,"date":"2023-04-07T08:43:05","date_gmt":"2023-04-07T07:43:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44424"},"modified":"2023-04-11T09:23:21","modified_gmt":"2023-04-11T08:23:21","slug":"moramo-se-malo-praviti-ludi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44424","title":{"rendered":"Moramo se malo praviti ludi"},"content":{"rendered":"\n<p>Uspostava nominalnih socijalisti\u010dkih re\u017eima u 20. stolje\u0107u na periferiji kapitalizma i u slabije razvijenim zemljama na vi\u0161e je na\u010dina pridonijela dana\u0161njem shva\u0107anju socijalizma. Ako ne nu\u017eno shva\u0107anju, onda barem prvim asocijacijama. Me\u0111u te asocijacije definitivno spadaju industrijalizacija i industrija op\u0107enito. To i ne \u010dudi previ\u0161e s obzirom na to da je glavni cilj socijalisti\u010dkih vlasti u tim brojnim perifernim zemljama bila industrijalizacija kao svojevrstan sinonim za modernizaciju. Me\u0111utim, industrijalizacija se doga\u0111ala i u kapitalisti\u010dkim zemljama i u njoj ne postoji ni\u0161ta inherentno socijalisti\u010dko.<\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to pak razlikuje socijalisti\u010dku modernizaciju od one kapitalisti\u010dke jesu politi\u010dko obe\u0107anje, koordinirani i planirani proces i sama \u010dinjenica da je ta modernizacija konkurirala kapitalisti\u010dkoj. Obe\u0107anje, koordinacija i konkurencija nu\u017eno su sa sobom povla\u010dili i politi\u010dku simboliku \u2013 od slavljenja radni\u010dke produktivnosti do dostizanja infrastrukturnog komfora \u2013 koja je socijalizam vezala prvenstveno u industrijsko-modernizacijski iskorak. Stoga ne \u010dudi da i u na\u0161em kontekstu takozvana boomerska ljevica jugoslavenski socijalisti\u010dki projekt u prili\u010dnoj mjeri brani lokalnim ili obiteljskim klasnim skokom kao u\u010dinkom industrijalizacije i modernizacije. To politi\u010dko naslje\u0111e u prili\u010dnoj mjeri oblikuje i, ma u kojoj fazi artikulacije bili, suvremene prijedloge lijevih ekonomskih politika.<\/p>\n\n\n\n<p>Pored tog socijalisti\u010dkog naslje\u0111a, promoviranje industrijskih politika i reindustrijalizacije zasniva se na tome \u0161to ti sektori, za razliku od uslu\u017enih, zna\u010dajno pridonose rastu produktivnosti i \u0161to industrijske politike omogu\u0107uju \u0161ire oblikovanje dru\u0161tva po politi\u010dkim zamislima. A klju\u010dan impuls novim reindustrijalizacijskim idejama i prijedlozima predstavljaju klimatske promjene i nu\u017ena dekarbonizacija industrije. O teorijskoj kompleksnosti i politi\u010dkim tenzijama koje prate te ideje i prijedloge svjedo\u010de burne reakcije na ovotjedni <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/newleftreview.org\/sidecar\/posts\/drowning-in-deposits\" target=\"_blank\">\u010dlanak<\/a> ameri\u010dkog sociologa Dylan Rileya na Sidecaru. Te su se reakcije uglavnom mogle pratiti na Twitteru u obliku brojnih tvitova, komentara i <em>threadova<\/em> koje su ispisivali razni ekonomisti, sociolozi i politi\u010dki teoreti\u010dari. Iako rasprave na dru\u0161tvenim mre\u017eama sugeriraju ni\u017eu razinu ozbiljnosti i vi\u0161u razinu osobnog upliva, \u010desto sa sobom nose i brojne &#8220;vi\u0161kove&#8221; koji redovito izostaju u reguliranim raspravama u knjigama, \u010dasopisima ili na portalima. Naime, u tim raspravama su argumentacije uglavnom ispeglane, strogo kontrolirane i, paradoksalno, manje ambiciozne. Rasprave na Twitteru znaju biti puno inspirativnije: vi\u0161e se riskira, koristi se jezik koji nije filtriran akademskim procedurama i mo\u017eemo se &#8220;poistovjetiti&#8221; s razvojem ideja \u2013 konkretnije, vidimo iz prve ruke da ljudi iz \u010dijih knjiga u\u010dimo unato\u010d obimnijim resursima imaju sli\u010dne kognitivne probleme kao i mi.<\/p>\n\n\n\n<p>No, vratimo se Rileyu. Radi se o kratkom i provokativnom tekstu podnaslovljenom &#8220;Protiv &#8216;industrijske politike&#8221;. Riley, dakle, smatra da su industrijske politike u suvremenom kapitalizmu proma\u0161ene i da ljevica ne bi smjela sudjelovati u takvim rabotama. Osnovna premisa od koje kre\u0107e jest da su glavni problemi suvremenog kapitalizma prekomjerni industrijski kapaciteti. S obzirom na to kapitalistima se ne isplati ulagati u nove industrijske pogone zbog zasi\u0107enosti tr\u017ei\u0161ta, a dr\u017eavno mije\u0161anje bi vodilo u &#8220;politi\u010dki kapitalizam&#8221; s brojnim nepo\u017eeljnim posljedicama. Naprosto, smatra Riley, strukturna logika kapitalizma koja je dovela prekomjernih kapaciteta i slabih prilika za profitabilno ulaganje svaku industrijsku politiku \u010dini izli\u0161nom. Ono \u0161to planetu i ljudima treba, smatra Riley, jest slabo profitabilno ulaganje u skrb, edukaciju i restauraciju okoli\u0161a za \u0161to kapital nije sposoban jer se kosi s njegovom racionalno\u0161\u0107u. Drugim rije\u010dima, Riley zaziva revoluciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Reakcije su bile prili\u010dno burne. Naj\u017ee\u0161\u0107e prozivke su uglavnom i\u0161le u smjeru avanturizma, nepoznavanja globalne ekonomije i non\u0161alantnog baratanja pojmovima. Oni ne\u0161to pomirljiviji su ukazivali, na primjer, na to da se prekomjerni kapaciteti ne mogu pripisivati kapitalizmu kao takvom ve\u0107 pojedinim sektorima ili da ukazivanje na probleme reformizma ne vodi nu\u017eno do zaklju\u010dka da bi revolucija rije\u0161ila te probleme. O politi\u010dkoj izvedivosti da ne govorimo. Branitelji Rileya su najo\u0161trije napada\u010de me\u0111u kojima su dominirali lijevi ekonomisti koji se bave financijama uglavnom optu\u017eivali da su liberalni tehnokrati koji svojim ekspertizama maskiraju politi\u010dke alibije. Rasprava je, zasad, \u010dini se okopnila, a ovdje smo ju ukratko skicirali kako bi, u kombinaciji sa spomenutim povijesnim naslje\u0111em, uputili na klju\u010dni problem lijevih ekonomskih politika kad je rije\u010d o njihovoj incijalnoj konceptualizaciji. Radi se zapravo o paradoksu s kojim ljevica mora \u017eivjeti: da bi postala dru\u0161tveno atraktivna i uvjerljiva mora ponuditi ekonomsku i industrijsku politiku koja bi trebala pokazati da zna kapitalizmom upravljati bolje od kapitalista i njihovih politi\u010dkih \u0161efova sala, a barem na\u010delno se njeno djelovanje zasniva na ideji da kapitalizam kao ekonomski sistem ne funkcionira i ne mo\u017ee odgovoriti na dru\u0161tvene potrebe. Izgleda da se barem malo moramo praviti ludi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uspostava nominalnih socijalisti\u010dkih re\u017eima u 20. stolje\u0107u na periferiji kapitalizma i u slabije razvijenim zemljama na vi\u0161e je na\u010dina pridonijela dana\u0161njem shva\u0107anju socijalizma. Ako ne nu\u017eno shva\u0107anju, onda barem prvim asocijacijama. Me\u0111u te asocijacije definitivno spadaju industrijalizacija i industrija op\u0107enito. To i ne \u010dudi previ\u0161e s obzirom na to da je glavni cilj socijalisti\u010dkih vlasti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":44427,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,199,690],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-44424","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-industrija","tag-socijalizam-2","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44424","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44424"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44424\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44430,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44424\/revisions\/44430"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44427"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44424"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44424"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44424"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44424"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44424"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44424"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44424"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}