Bosni i Hercegovini nedostaje jasno formulirana vanjska politika. U takvom kontekstu politi\u010dke stranke koriste funkcije na razli\u010ditim nivoima vlasti kako bi uspostavile razne kontakte i suradnje s razli\u010ditim me\u0111unarodnim partnerima. A ti partneri su vrlo \u010desto nedemokratske zemlje i krajnje desne stranke iz onih ne\u0161to demokratskijih.<\/p>\n\n\n\n
Op\u0107e je poznato da je Bosna i Hercegovina (BiH) dr\u017eava zarobljena strana\u010dkim interesima, \u0161to se ogleda kako u doma\u0107oj tako i me\u0111unarodnoj politici. Ustroj koji po\u010diva na Mirovnom sporazumu napisanom prije skoro 30 godina, a koji omogu\u0107ava opstanak poluprotektorata u kojem glavnu rije\u010d vodi me\u0111unarodna zajednica, daje mogu\u0107nost strankama da funkcioni\u0161u na taj na\u010din, dok se predstavljaju kao za\u0161titnici konstitutivnih naroda i ponavljaju mantru o europskoj budu\u0107nosti. U takvim uslovima desni\u010darske i ultradesni\u010darske opcije jedine su mogu\u0107e, te opstaju i ja\u010daju, tra\u017ee\u0107i partnere u regionu ali i u inostranstvu, \u010dime se rukovode i pri formiranju vanjske politike.<\/p>\n\n\n\n
Prema Ustavu, koji je dio Mirovnog sporazuma, tro\u010dlano Predsjedni\u0161tvo je nadle\u017eno za vo\u0111enje vanjske politike, a Vije\u0107e ministara – vlada na nivou dr\u017eave – za njeno provo\u0111enje. Ova nejasna formulacija uglavnom se tuma\u010di na na\u010din da stranke koje osvoje vlast na dr\u017eavnom nivou biraju svoje ljude za ambasadore, koje Predsjedni\u0161tvo imenuje, a oni rade \u0161to im lideri stranaka ka\u017eu. \u0160ta \u017eele gra\u0111ani i \u0161ta treba dr\u017eavi, to je manje bitno, te se o tome uglavnom ni ne pri\u010da.<\/p>\n\n\n\n
Do 2003. godine nije postojao nikakav dokument na osnovu kojeg se formirala vanjska politika, a zakon ne postoji ni danas (i da postoji vjerovatno ga niko ne bi provodio, kao ni sve ostale). Godine 2003. usvojena je prva strategija<\/a> za vanjsku politiku kojom se – na stranici i po – uop\u0107eno ukazuje na osnovne pravce i principe. U trenutku usvajanja ovog dokumenta predsjedavaju\u0107i Predsjedni\u0161tva je bio Borislav Paravac, \u010dlan Srpske demokratske stranke (SDS), kojem se ve\u0107 osam godina sudi za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene u Doboju. (Istina, nije jedini \u010dlan Predsjedni\u0161tva kojem se sudi bilo za ratne zlo\u010dine ili druge vrste kriminala.)<\/p>\n\n\n\n Trebalo je pro\u0107i 15 godina da Predsjedni\u0161tvo usvoji novu strategiju<\/a> koja se ti\u010de perioda 2018-2023. i nije ni\u0161ta manje uop\u0107ena od prvog dokumenta, mada je ne\u0161to op\u0161irnija. Ovaj put potpisnik dokumenta je “akademik Dragan \u010covi\u0107”, lider HDZ-a BiH koji je u tom trenutku bio predsjedavaju\u0107i Predsjedni\u0161tva, a ta se funkcija uop\u0107e na spominje u ovom zvani\u010dnom dokumentu. Ova strategija, prema rije\u010dima novog ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovi\u0107a, koji tu funkciju obna\u0161a od januara ove godine, dokument je kojim se Ministarstvo i dalje rukovodi. Ministar Konakovi\u0107 je naglasio i da \u0107e u svom radu “pratiti vanjsku politiku EU”, \u0161to ustvari ne zna\u010di puno, ali zadovoljava formu.<\/p>\n\n\n\n Neposredno po preuzimanju funkcije, ministar Konakovi\u0107 je oti\u0161ao u Brisel gdje se sastao sa predstavnicima narodnja\u010dkih stranaka, bliskih idejama stranke Narod i pravda koju vodi. \u010clanica Europskog parlamenta Tineke Strik, koja nerijetko zagovara interese BiH, kao i neke druge njene kolege iz reda liberala i lijevo orijentisanih stranaka (kakvih nema u BiH), komentarisala je to<\/a> javno, \u0161to je pro\u0161lo bez reakcije u BiH. O \u010demu je Konakovi\u0107 razgovarao prilikom tih susreta, javnost u BiH ne zna, ali se mo\u017ee naslutiti po onom \u0161to je uslijedilo – posjeta njegovih kolega iz Ma\u0111arske, Italije i Austrije, svi redom iz desni\u010darskih stranaka. Na sastancima sa ministrom vanjskih poslova i trgovine Ma\u0111arske Peterom Szijjartom, kao i ministrima vanjskih poslova Italije Antoniom Tajanijem i Austrije Alexanderom Schallenbergom, glavna tema bile su migracije. Sve tri zemlje se u narednom periodu namjeravaju jo\u0161 vi\u0161e anga\u017eovati kako bi zaustavili migracije ve\u0107 na Balkanu, a BiH \u0107e tu imati va\u017enu ulogu te \u0107e slu\u017eiti kao jedan od poligona za deportacije<\/a>. Bitno je podsjetiti da europska desnica, koju karakterizira islamofobija, ne podr\u017eava ulazak BiH u EU, a glavni razlog je \u010dinjenica da u BiH \u017eivi veliki broj muslimana.<\/p>\n\n\n\n Malo vi\u0161e od mjesec dana prije dolaska u Sarajevo, ma\u0111arski Szijjarto je bio u Bjelorusiji, te je prvi EU zvani\u010dnik koji je posjetio ovu zemlju u kojoj re\u017eim ve\u0107 godinama ubija i zatvara neistomi\u0161ljenike, uklju\u010duju\u0107i novinare i aktiviste nevladinog sektora. Sama Ma\u0111arska je zemlja u kojoj su ugro\u017eena brojna ljudskih prava, naro\u010dito LGBTQ populacije, ali i manjina, migranata, kao i medijske slobode. Premijer Viktor Orban, te pojedini \u010dlanovi tamo\u0161nje vlade, du\u017ee vremena ukazuju na svoje prijateljske odnose sa Miloradom Dodikom, podr\u017eavaju\u0107i ga u njegovim separatisti\u010dkim idejama, verbalno i materijalno, te su mu vjerovatno i inspiracija za drakonske zakone koje uvodi, uklju\u010duju\u0107i kriminalizaciju klevete<\/a> ili diskriminatoni zakon koji se ti\u010de LGBTQ<\/a> populacije. Drakonske mjere koje bi ograni\u010dile prava LGBTQ populacije najavljuje i trenutno vladaju\u0107a stranka u Italiji, a i sam ministar Konakovi\u0107 ima problem sa LGBTQ pravima<\/a>, koje negira, kao i medijskim slobodama<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Ministar Konakovi\u0107 je na tu funkciju do\u0161ao nakon Bisere Turkovi\u0107 (SDA), koja je otvoreno vodila ministarstvo vanjskih poslova u skladu sa interesima svoje stranke. Tako su tokom njenog mandata razvijani kontakti i sa Kazahstanom i Azerbejd\u017eanom, pored niza drugih zemalja koje vode korumpirani lideri za koje ljudska prava i slobode ne postoje. Lider SDA Bakir Izetbegovi\u0107 je nekoliko puta boravio u Kazahstanu te je javno hvalio<\/a> tamo\u0161nju politiku. Izme\u0111u ostalog, govorio je kako je ideja da se glavni grad Astana preimenuje po biv\u0161em, vi\u0161edecenijskom predsjedniku, u Nursultan, ne\u0161to \u0161to ga je impresioniralo: “Od samog po\u010detka sam bio impresioniran jer je ovo, zaista, veoma dobro organiziran i \u010dist grad. Izgra\u0111en je prije samo nekoliko decenija i zaslu\u017eio je da dobije ime Nursultan, jer, koliko znam, predsjednik je sam napravio plan grada i sve ostalo. U redu je \u0161to je promijenio ime iz Astane u Nursultan zato \u0161to se on toliko potrudio da bolje organizuje grad kako bi postao \u0161to funkcionalniji.” Ina\u010de, Izetbegovi\u0107 je svoju poziciju “naslijedio” od oca Alije, te je o proteklim godinama gradio kult njegovog lika i djela, od izgradnje muzeja u Sarajevu, za \u010dije finansiranje se koristi javni novac, do podizanja spomenika i poku\u0161aja preimenovanja sarajevskog aerodroma. I ve\u0107i dio porodice Turkovi\u0107 tako\u0111er je raspore\u0111en na razne pozicije u institucijama BiH.<\/p>\n\n\n\n Ministrica Turkovi\u0107 je na kraju svog mandata, u decembru pro\u0161le godine, u radnu posjetu primila iranskog kolegu Amir-Abdollahian<\/a>a, i to u trenutku dok u toj zemlji traju masovni protesti zbog te\u0161kih kr\u0161enja ljudskih prava, dok vlasti svakodnevno hapse i ubijaju one koji prosvjeduju. Za\u0161to je BiH bio potreban ovaj susret, javnosti nije poja\u0161njeno.<\/p>\n\n\n\n Na spisku BiH “prijatelja” je i azerbejd\u017eanski predsjednik Ilham Aliyev koji je na to mjesto do\u0161ao nakon smrti svog oca koji je decenijama vladao. Porodica Aliyev najbogatija je u toj dr\u017eavi gdje dr\u017ee skoro sve najva\u017enije funkcije. Supruga predsjednika je potpredsjednica, dok su njihovi \u010dlanovi porodica na svim najva\u017enijim mjestima u dr\u017eavi. Aliyevi su uspjeli ujediniti stranke u BiH, te ih i SDA kao i SNSD, stranka Milorada Dodika, smatra prijateljima. Po dolasku na mjesto \u010dlanice Predsjedni\u0161tva, \u017deljka Cvijanovi\u0107 je bila u posjeti Bakuu<\/a>, a tokom sastanka krnjeg Saveza nesvrstanih, o \u010demu, kao i obi\u010dno, javnost malo zna. Prema zvani\u010dnim saop\u0161tenjima, BiH vlasti rade na unapre\u0111enju saradnje u oblastima energetike, poljoprivrede i turizma, te su najavljena ulaganja u BiH iz Azerbejd\u017eana gdje su velike firme uglavom u vlasni\u0161tvu porodica na vlasti.<\/p>\n\n\n\n U nedostatku jasne politike i smjernica na dr\u017eavnom nivou, entitetske i kantonalne vlasti nerijetko imaju kontakte sa politi\u010dkim predstavnicima iz drugih zemalja. Entiteti (uglavnom Republika Srpska) otvaraju predstavni\u0161tva u svijetu, lobiraju i zagovaraju ono \u0161to partijski lideri \u017eele, a sve to novcem iz bud\u017eeta. Predstavni\u0161tvo u Briselu otvorila je jo\u0161 2007<\/a>. i Vlada Kantona Sarajevo, ali je taj ured ostao misterija do danas. Ina\u010de, te\u0161ko je upratiti \u0161ta se de\u0161ava na kantonalnom nivou dok pojedini kantoni uzimaju sve vi\u0161e ovlasti, \u010desto se mije\u0161aju\u0107i u ono \u0161to su nadle\u017enosti dr\u017eave ili entiteta. Ovaj trend je naro\u010dito primjetan sa pove\u0107anjem broja migranata u BiH, te kasnije i tokom pandemije kovida. Tako je premijer Unsko-sanskog Mustafa Ru\u017eni\u0107 2021. godine u svom kabinetu primio predstavnike njema\u010dkog AfD<\/a>, ultradesni\u010darske partije. Niko nije reagovao niti je poznato za\u0161to i o \u010demu su pri\u010dali tokom ove zvani\u010dne posjete. Tokom pandemije, vlasti Kantona Sarajevo uspostavile su kontakte sa Bjelorusijom te su premijer Edin Forto i ministar saobra\u0107aja i komunikacija Adnan \u0160teta otputovali u Minsk da kupe trolejbuse za javni gradski prevoz. Firmu kojoj su platili 14.014.914 eura, BKM Holding, je osnovala dr\u017eava, \u0161to zna\u010di da je barem dio novca oti\u0161ao direktno vlastima Bjelorusije koje su pod EU sankcijama ve\u0107 godinama. Zanimljivo je da je novac donacija Europske banke za obnovu i razvoj \u010diji predstavnici, kao i predstavnici Kantona, nisu na\u0161li za shodno da pojasne javnosti kako je uspostavljanje ove saradnje uop\u0107e mogu\u0107e. <\/p>\n\n\n\nZanemarena javnost<\/h2>\n\n\n\n