Dugo u prvom kvartalu neke godine nije bilo ovoliko poziva na radni\u010dko organiziranje i zazivanja \u0161trajka. O \u0161trajkovima koji su se posljednjih mjeseci dogodili diljem Hrvatske pi\u0161e Ivana Peri\u0107. <\/p>\n\n\n\n
\u2018Tko radi umire od gladi\u2019, \u2018Danas mi, sutra vi\u2019, \u2018I ovo je Hrvatska\u2019, \u2018Gospodo iz Vlade, tko \u0107e vas hraniti\u2019, \u2018Zadre probudi se\u2019, neke su od poruka zalijepljenih na kartonima, oka\u010denih du\u017e \u017eeljezne ograde. Godina je 2015., radnice najve\u0107e zadarske riboprera\u0111iva\u010dke tvornice Adria ste\u010dajnom su upravitelju blokirale<\/u><\/a> ulaz u tvorni\u010dke pogone. Prije toga su organizirale vi\u0161e \u0161trajkova i prosvjeda. Kad su 2013. prosvjedovale <\/u><\/a>jer su bez pla\u0107e radile osam mjeseci, radnica Bla\u017eica Majstorovi\u0107 novinarima je kazala: \u201cJa i moje kolegice iz Benkovca i Knina do\u0161le smo jer smo pred zidom. Jedino mogu jo\u0161 uzet pu\u0161ke pa nas pobit (…) Tra\u017eimo ostvarenje svih na\u0161ih prava jer mi nismo ni kriminalci, ni lupe\u017ei, ni glupa\u010de. Mi smo \u017eene koje su dolazile raditi za svoj kruh\u201d.<\/p>\n\n\n\n Kad je dio radnica 2012. odbio potpisati ugovore na odre\u0111eno na tri mjeseca, direktor Jadranko Lisica mrtav im je hladan rekao da odu doma i da u tvornici nemaju \u0161to tra\u017eiti. Radnice su u krugu tvornice ostale de\u017eurati, poru\u010div\u0161i<\/u><\/a> da \u201ckad bi i htjele oti\u0107i ku\u0107i, nemaju novaca za kartu\u201d. Adria je, radni\u010dkim akcijama unato\u010d, 2015. proglasila ste\u010daj. Sedam godina kasnije, u o\u017eujku lanjske godine, tvorni\u010dki kompleks prodan je<\/u><\/a> na desetoj javnoj dra\u017ebi za skoro trostruko manju cijenu od one koje je procijenjena kad je tvornica gurnuta u ste\u010daj. Radni\u010dka su potra\u017eivanja svih ovih godina ostala na \u010dekanju.<\/p>\n\n\n\n Adriji se vra\u0107amo zato \u0161to nam je u nedavnom razgovoru jedna od radnica koja je u tvornici provela \u010ditav radni vijek kazala da za \u201cpuno toga \u017eali, ali zbog \u0161trajkova nikad\u201d. Njih je, dodala je, trebalo biti i vi\u0161e, i ranije, i \u017ee\u0161\u0107e. Iz njenih usta u u\u0161i doma\u0107e nam javnosti – dugo u prvom kvartalu neke godine nije bilo ovoliko poziva na radni\u010dko organiziranje i zazivanja \u0161trajka.<\/p>\n\n\n\n Startalo je odmah u sije\u010dnju, kada su se radnici zagreba\u010dke \u010cisto\u0107e pobunili i pokrenuli \u0161trajk zbog najave otkaza za trojicu kolega koje su gra\u0111ani snimili kako spremnike s razli\u010ditim vrstama otpada prazne u isti kamion. Naro\u010dito je va\u017eno<\/u><\/a> \u0161to su radnici i radnice formalnopravno bili u nezakonitom \u0161trajku, a inicijalno su se organizirali mimo sindikata.<\/p>\n\n\n\n U velja\u010di je pet krovnih lije\u010dni\u010dkih udru\u017eenja (HLK, HLS, HUBOL, KoHOM i Inicijativa mladih lije\u010dnika) najavilo<\/u><\/a> prosvjed na Markovom trgu, a dodali su da su nakon godina prekr\u0161enih obe\u0107anja spremni i \u0161trajkati. \u0160trajk je preko usana pre\u0161ao i Hrvatskom strukovnom sindikatu medicinskih sestara i tehni\u010dara i Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi (dva najve\u0107a sindikata u zdravstvu) koji su prosvjedovali <\/u><\/a>pred zgradom resornog ministarstva, uslijed pregovora o novom kolektivnom ugovoru. Na njihovom je prosvjedu istaknuto da 20 do 25 posto zdravstvenog sustava \u010dine tzv. nezdravstveni radnici<\/u><\/a>, a koji imaju najmanje pla\u0107e u odnosu na sve javne slu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n Jedanaest su dana u velja\u010di u \u0161trajku proveli<\/u><\/a> i nogometa\u0161i Hrvatskog dragovoljca, obznaniv\u0161i javnosti da se sve oko njih raspada, pla\u0107e ne ispla\u0107uju, a u prostorijama kluba tople vode i grijanja nema. Po\u010detkom o\u017eujka zbog neisplate pla\u0107a \u0161trajkali su<\/u><\/a> i nogometa\u0161i vinkova\u010dke Cibalije – umjesto priprema za gostovanje kod Solina, ostali su doma. Vikend prije toga odr\u017eali su tihi prosvjed i nezadovoljstvo izrazili kle\u010danjem na terenu uo\u010di susreta s BSK-om. Te\u0161ko je na\u0107i motiv za rad za koji nisi nikako pla\u0107en, komentirao je medijima trener Tomislav Radoti\u0107. Sli\u010dno su krajem 2011. konstatirali nogometa\u0161i Karlovca, kada su odbili<\/u><\/a> putovati na utakmicu u Rijeku, \u0161to je prvi i jedini put u povijesti HNL-a da se utakmica nije odigrala zbog \u0161trajka igra\u010da. Ranije te jeseni igra\u010di Karlovca tri su dana \u0161trajkali<\/u><\/a>, a pri povratku na posao re\u010deno im je, me\u0111u ostalim, da ne mogu ru\u010dati u klupskoj menzi dok se ne podmire dugovi kluba.<\/p>\n\n\n\n Od penala do pedala – jo\u0161 kraju nije do\u0161ao tre\u0107i mjesec 2023., a ve\u0107 su tri puta prosvjedovali i \u0161trajkali<\/u><\/a> platformski radnici i radnice. Krenulo je s dostavlja\u010dima Wolta ispred sjedi\u0161ta firme na Vrbanima u velja\u010di, da bi im se u o\u017eujku na prosvjedu na glavnom zagreba\u010dkom trgu pridru\u017eili i radnici Bolta i Glova.<\/p>\n\n\n\n \u0160trajk je ove godine bio i u fokusu no\u0107nih mar\u0161eva koji su za Osmi mart odr\u017eani u vi\u0161e gradova u Hrvatskoj. Eksplicitno ga se zazivalo u Zagrebu i Osijeku pod parolom \u201c\u0160trajk u kuhinji, \u0161trajk na ulici\u201d. U govoru na No\u0107nom mar\u0161u u Osijeku organizatorice su podsjetile<\/u><\/a> da je Osijek 1920-tih imao svoju Rosu Luxemburg u radnici Adeli Pavo\u0161evi\u0107 koja je u to doba povela nekoliko velikih i va\u017enih \u0161trajkova. Povijest \u017eenskih \u0161trajkova<\/u><\/a> u Osijeku i ina\u010de nudi puno materijala za bijes i borbenost – od \u0161trajka u tvornici Schicht 1926., tijekom kojeg se policija obra\u010dunala sa \u0161trajka\u0161icama i te\u017ee ranila \u010detiri radnice, do \u0161trajka podr\u0161ke otpu\u0161tenim radnicima i radnicama odr\u017eanog u Tvornici svile 1936. i trotjednog \u0161trajka u Kanditu 1939. tijekom kojega radnice nikome nisu dopu\u0161tale ulazak u prostor tvornice. Dodajmo da je i u drugim gradovima u regiji uz pitanja reproduktivnog zdravlja i nasilja nad \u017eenama u fokusu osmomartovskih prosvjeda bio (ne)pla\u0107eni rad, i pozivalo se na radni\u010dko organiziranje i \u0161trajkove.<\/p>\n\n\n\n Svoj su dugi mar\u0161 par dana prije Osmog marta kraju privele radnice po\u017ee\u0161ke Orljave, koje su nakon skoro dvije godine stalnih akcija i prosvjeda izborile otpremnine <\/u><\/a>koje im je dr\u017eava ostala du\u017ena nakon ste\u010daja tvornice u ljeto 2021. godine. \u201cRa\u010dunali su da je ovo zadnja dr\u017eavna tekstilna firma, da su pale i mnoge prije, pa \u0107e i ova. Ne\u0107e! Mi \u0107emo se i dalje svaki mjesec sastajati, a u Zagreb \u0107emo dolaziti dokle god mo\u017eemo hodati\u201d, kazale su<\/u><\/a> medijima nekoliko dana prije objave Vlade da \u0107e napokon podmiriti njihova potra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n Iz godine u godinu sindikalnu je borbu vodila i Jadranka Klekar, a izlo\u017eba<\/u><\/a> o njenom \u017eivotu i radu otvara se ovih dana u Novoj BAZI na Tre\u0161njevci. Klekar je, me\u0111u ostalim, 2001. predvodila \u0161trajk u tre\u0161njeva\u010dkom hotelu Laguna, danas gotovo zaboravljen. Izlo\u017eba Bo\u017eene Kon\u010di\u0107 Badurina “Jadrankin prvi \u017eivot” tim je vi\u0161e i nu\u017ena i po\u017eeljna.<\/p>\n\n\n\n Ovih su dana i radnice i radnici Plodina na Cresu poru\u010dili da im je dosta i da su promjene nu\u017ene. Na dva su sata obustavili rad<\/u><\/a>, zaklju\u010dali vrata, iza\u0161li ispred supermarketa i zatra\u017eili ve\u0107e pla\u0107e, adekvatno pla\u0107en prekovremeni rad i bolje radne uvjete. Predsjednica Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske (NSRH) Marina Pal\u010di\u0107 ispri\u010dala je medijima da je uprava Plodina pred radnike poslala regionalnog voditelja Gordana Josi\u0107a, koji je od njih tra\u017eio da potpi\u0161u sporazumne raskide ugovora o radu. Iz sindikata nagla\u0161avaju da Plodine “rade sustavni pritisak na radnike kako bi se i\u0161\u010dlanili iz sindikata” te uskra\u0107uju radnicima pravo na \u010dlanstvo u sindikatu koji je spreman boriti se za njihova prava. Podsjetimo, krajem lanjske godine radnice i radnici Plodina krenuli su se sindikalno organizirati i istupati <\/u><\/a>u javnosti.<\/p>\n\n\n\n Taman \u0161to je zavr\u0161io \u0161trajk radnika na Cresu, objavljeno je da u Zagrebu u \u0161trajk kre\u0107u <\/u><\/a>igra\u010di Cibone. Od po\u010detka sezone ko\u0161arka\u0161i Cibone nisu ugledali pla\u0107e na svojim bankovnim ra\u010dunima, a dogovor s Upravom bio je da \u0107e se to u velja\u010di i o\u017eujku promijeniti. U me\u0111uvremenu im je upla\u0107ena tek jedna pla\u0107a, i to u dvije rate, pa su se uz podr\u0161ku trenera Josipa Sesara odlu\u010dili na \u0161trajk.<\/p>\n\n\n\n Dok pratimo kako se ovi \u0161trajkovi razvijaju, vra\u0107amo se jo\u0161 jednom u zadarski kraj. Na Zagreb Doxu<\/u><\/a> koji se odr\u017eava od 26. o\u017eujka do 2. travnja prikazat \u0107e se i kratki dokumentarni film novinarke Melite Vrsaljko o pruzi Knin-Zadar. Glavni protagonist filma njen je otac Zvonko Vrsaljko, koji je cijeli svoj radni vijek proveo kao prometnik na \u017eeljezni\u010dkom kolodvoru u Benkovcu. Zadnji putni\u010dki vlak tuda je pro\u0161ao 2014., a prugu \u017eivom \u010dini svega nekoliko radnika me\u0111u kojima je i on. O filmu Zvonko ka\u017ee<\/u><\/a>: \u201cU firmi sam stari sindikalac i uvik sam se borio za radni\u010dka prava. Ovaj film meni do\u0111e kao produ\u017eetak te borbe. U filmu nisam previ\u0161e pri\u010dao, ali osje\u0107am da je to moj posljednji vrisak kao radnika koji bi mo\u017eda mogao potaknuti ili animirati nekoga da se pozabavi tom prugom\u201d. Zavr\u0161imo time, jer iako provodimo no\u0107i na putu na kojem se nade gase, ima jo\u0161 budnih u vagonu druge klase.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dugo u prvom kvartalu neke godine nije bilo ovoliko poziva na radni\u010dko organiziranje i zazivanja \u0161trajka. O \u0161trajkovima koji su se posljednjih mjeseci dogodili diljem Hrvatske pi\u0161e Ivana Peri\u0107. \u2018Tko radi umire od gladi\u2019, \u2018Danas mi, sutra vi\u2019, \u2018I ovo je Hrvatska\u2019, \u2018Gospodo iz Vlade, tko \u0107e vas hraniti\u2019, \u2018Zadre probudi se\u2019, neke su od […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":44313,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[668,85,498],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1284],"class_list":["post-44305","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-radnicka-prava","tag-radnicki-pokret","tag-strajk","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44305","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44305"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44305\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44314,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44305\/revisions\/44314"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44313"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44305"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44305"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44305"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44305"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44305"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44305"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44305"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Falili i fudbal i otpad i dostavu i bolnicu<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Dugi \u017eenski mar\u0161<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Cres, Cibona, cug<\/strong><\/h2>\n\n\n\n