{"id":44281,"date":"2023-03-15T10:00:29","date_gmt":"2023-03-15T09:00:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44281"},"modified":"2023-03-28T12:51:59","modified_gmt":"2023-03-28T11:51:59","slug":"nasa-bastilla-nasa-kuca-oplakana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44281","title":{"rendered":"Na\u0161a Bastilla, na\u0161a “ku\u0107a oplakana”"},"content":{"rendered":"\n

Za rubriku “Idi pa vidi” Lidija \u010culo pi\u0161e o memorijalnom groblju blizu Lepoglave, posve\u0107enom 961 \u017ertvi usta\u0161kog logora koji je djelovao u Lepoglavi, o povijesti kaznionice “specijalizirane” za politi\u010dke neprijatelje i njezinom najmra\u010dnijem razdoblju za vrijeme usta\u0161kog re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n

“Pazi na ovim stepenicama”, dovikuje mi drug opsovav\u0161i komad cigle koji se odlomio pod njegovim koracima. Pogled prema vrhu brda odu\u0161evljavao bi kada \u010dovjek ne bi morao gledati u pod, makar i u tim crvenim ciglama kojima je poplo\u010den ima ne\u0161to lijepo. Asociraju na duh radni\u0161tva i revolucije, a svojom zagasito\u0161\u0107u pridodaju tamni\u010darsko-logorskoj auri Lepoglave. Ubrzo sti\u017eemo na vrh brda gdje nas do\u010dekuju kamene kocke i apstraktni spomenik kipara Stevana Luketi\u0107a koji dominira okoli\u0161em sa svojih pet metara visine.<\/p>\n\n\n\n

Spomen groblje u Lepoglavi nalazi se malo izvan “grada”, kada se ide uzbrdo iza nogometnog stadiona, a prema gradskom groblju. Rije\u010d je o memorijalnom groblju posve\u0107enom 961 \u017ertvi usta\u0161kog logora koji je djelovao u Lepoglavi, o kojem \u0107emo malo kasnije. Na\u017ealost, kako se posjetitelj pribli\u017eava spomen groblju, postaje jasnije koliko je ono zanemareno. Stepenice su odlomljene, kamene kocke s imenima pokojnika i skulptura djeluju isprljano i istro\u0161eno, a \u010dak i vijenci i svije\u0107e koji ukazuju na to da se \u017ertava netko sjeti le\u017ee razbacani okolo, vjerojatno od zimskog vjetra. Kao da od podizanja spomenika 1981. godine nije puno u\u010dinjeno da bi ga se sa\u010duvalo od zuba vremena \u2013 \u0161teta, jer se iza njega, pa \u010dak i samog datuma otvaranja javnosti krije pri\u010da o “hrvatskoj Bastilli\u201c.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a>
Foto: Lidija \u010culo<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

“Njih je mnogo, mnogo ih je \u2013 ali nas je vi\u0161e, mnogo vi\u0161e!\u201c<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Pri\u010da o hrvatskoj Bastilli zapo\u010dela je malo dalje od Spomen groblja, to\u010dnije: podno brda, usred Lepoglave, na mjestu dana\u0161njeg zatvora u kojem su smje\u0161teni osu\u0111enici za najte\u017ee zlo\u010dine. Me\u0111u njegovim najpoznatijim \u0161ti\u0107enicima (bili) su Sr\u0111an Mla\u0111an, Dragan Paravinja i Kapetan Dragan, a iza re\u0161etaka su ovdje svojedobno bili Alojzije Stepinac, Dra\u017een Budi\u0161a, Franjo Tu\u0111man i Josip Broz Tito. Vremenski, pri\u010da o Bastilli po\u010dela je mnogo ranije: to\u010dnije, u 18. stolje\u0107u kada jo\u0161 nije bilo kaznionice. Na njenom mjestu ovdje je stajao pavlinski samostan. Me\u0111utim, kako je Josip II. vjerskim reformama izme\u0111u ostalog ukinuo i pavlinski red, samostan je preuzela dr\u017eava i 1855. godine ga pretvorila u mu\u0161ki zatvor.<\/p>\n\n\n\n

Katastrofalni uvjeti koji su vladali unutar zatvorskih zidina doveli su jednom prilikom i do pobune koju je ugu\u0161ila vojska, a tek uo\u010di Prvog svjetskog rata pristupilo se ne\u0161to humanijem tretiranju zatvorenika. Naravno, bilo je to daleko od uvjeta dostojnih \u010dovjeka, a kamoli dana\u0161njih uvjeta u kojima lepoglavski zatvorenici izra\u0111uju namje\u0161taj, rade u restoranu, zara\u0111uju pla\u0107u i sli\u010dno. Zahvaljuju\u0107i Rudolfu Hercigonji svjedo\u010dimo truloj situaciji ne samo u Lepoglavi, ve\u0107 i Austro-Ugarskom Carstvu koje je tada le\u017ealo na smrtnoj postelji. Lepoglava je tada bila “specijalizirana” za politi\u010dke neprijatelje i Hercigonja je kao atentator na ma\u0111arskog bana Skerlecza osu\u0111en na robiju zbog tzv. zlo\u010dinstva veleizdaje. S propa\u0161\u0107u Austro-Ugarske oslobo\u0111en je robije i kasnije \u0107e postati jedan od osniva\u010da KPJ i SKOJ-a, a svoje \u010detiri godine iskustva okupio je u spisima pod nazivom “Lepoglavski vampiri”. Kao simbol tla\u010ditelja poslu\u017eio je upravitelj zatvora Josip \u0160aban.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a>
Foto: Lidija \u010culo<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

“Vi ka\u017eete da nema pakla? Vi se neveruju\u0107i potsmehivate, kada vam se govori o ne\u010duvenom barbarstvu, inkviziciji i zverstvu dana\u0161njega \u2019civilizovanog\u2019 dru\u0161tva? Ali ne smijte se i verujte! Jer ima pakla. A taj pakao, to bezdno najstrahovitijega u\u017easa to je bolnica lepoglavske kaznione”, pisao je Hercigonja, navode\u0107i kako zbog slabog grijanja zimi zatvorenici ne otvaraju prozore, ve\u0107 se gu\u0161e u smradu nalik sagnjilim le\u0161evima. “O, ne mislite, da je Lepoglava samo jedna; to je samo ulomak velike celine nepravde, izrabljivanja, mu\u010denja i inkvizicije! Svi smo mi pod sivom robija\u0161kom kapom i sve nas tu\u010de \u0160abanov \u0161tap. Treba oduzeti \u0161tap svima \u0160abanima, jer njih je mnogo, mnogo ih je; ali nas je vi\u0161e, mnogo vi\u0161e i mi ne smemo dopustiti, da nas tu\u010de \u0161tap zlo\u010dina\u010dke manjine, da nas dave \u0161abanski vampiri. Geslo: Mi ili \u0160abani! Mi, koji smo iz tamnica, iz rovova, iz zarobljeni\u0161tva, iz podzemlja dozivali Jugoslaviju \u2014 \u0160abani, koji su na prvim sedalima biv\u0161eg sistema hiljade na\u0161ih bednih i dru\u0161tvom upropa\u0161tenih ljudi \u017ertvovali, da sa\u010duvaju Austriju.”<\/p>\n\n\n\n

Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije ovdje su robijali brojni poznati komunisti, od Sime Markovi\u0107a, Ognjena Price i Mo\u0161e Pijade do Andrije Hebranga, Milovana \u0110ilasa i Josipa Broza Tita. U periodu izme\u0111u dva svjetska rata u Lepoglavi je bilo zato\u010deno oko 170 komunista koji su pobunama i \u0161trajkovima zadavali muke upravi zatvora, te izazivali odmazdu vojske koja je gu\u0161ila proteste mecima. Na\u017ealost, tek \u0107e Drugi svjetski rat i usta\u0161ka vlast pokazati koliko stravi\u010dna kaznionica mo\u017ee biti.<\/p>\n\n\n\n

Ku\u0107a oplakana<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Po uspostavi nove vlasti usta\u0161e su u Lepoglavi “naslijedile” 60-ak zatvorenih komunista, da bi potom dio prebacili u logor Stara Gradi\u0161ka gdje je ve\u0107ina umrla. Po\u010detkom ljeta 1943. godine po\u010dele su kru\u017eiti glasine da se sprema partizanska akcija oslobo\u0111enja dijela zatvorenika. Iako je zatvorska uprava poduzela mjere opreza i stro\u017eeg nadzora, u no\u0107i s 13. na 14. srpnja borci Dvanaeste slavonske udarne brigade i Kalni\u010dkog partizanskog odreda uspje\u0161no su upali u Lepoglavu. Bio je to doga\u0111aj od velikog simboli\u010dkog i moralnog zna\u010daja jer je na isti datum 1789. godine pala i francuska tamnica Bastilla, \u0161to je i nagla\u0161eno u partizanskom proglasu. Partizani su dio oslobo\u0111enih zatvorenika (te\u0161ke kriminalce) vratili, a prilikom povla\u010denja su zapalili kaznionicu zbog \u010dega je narednih nekoliko mjeseci bila zatvorena.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, u prosincu 1943. godine usta\u0161ki teror nastavio se na jo\u0161 brutalniji na\u010din i to formiranjem logora smrti u Lepoglavi. U ulozi prvog upravitelja i krvnika na\u0161ao se Ljubo Milo\u0161, ina\u010de ro\u0111ak Vjekoslava “Maksa” Luburi\u0107a. Karijeru je gradio u Jasenovcu i \u0110akovu, potom kao zapovjednik Zapovjedni\u0161tva sabirnih i radnih logora, a koliko su svirepe bile postrojbe pod njegovim zapovjedni\u0161tvom svjedo\u010di i podatak da su tome na kraj morale stati njema\u010dke vojne vlasti. Nakon kratkog boravka u zatvoru na Savskoj cesti u Zagrebu, dolazi 1944. godine na funkciju zapovjednika logora Lepoglava. Nije zaboravio ni na svoje po\u010detke, pa je obilazio Jasenovac i Staru Gradi\u0161ku gdje je osobno izvr\u0161io smaknu\u0107a nekih zato\u010denika.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a>
Foto: Lidija \u010culo<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

U logoru Lepoglava bilo je gotovo pet tisu\u0107a zatvorenika. Ve\u0107inom su to bili antifa\u0161isti, partizani i simpatizeri NOB-a, a bilo je i \u017eena i djece. Tko je umro, spasio se \u2013 \u0161to bi se reklo. Zatvorenici su bili izlo\u017eeni mu\u010denju i prisilnom radu po ledenoj zimi, a logorom se \u0161irio tifus. Borba nije prestala ni u ovakvim uvjetima. Direktiva je bila jasna: pretvoriti tamnicu u komunisti\u010dko sveu\u010dili\u0161te. Iz mjeseca u mjesec postajalo je sve jasnije da partizani dobivaju rat. Po\u010detkom travnja 1945. godine usta\u0161ke su vlasti u Lepoglavi po\u010dele uni\u0161tavati spise i prebacivati zato\u010denike u jasenova\u010dki logor. Od 1.300 logora\u0161a koji su poslani za Jasenovac, putem ih je uspjelo pobje\u0107i tek 40. Svi ostali su ubijeni. Bio je to ujedno i kraj logora Lepoglava koji je likvidiran 30. travnja 1945. godine.<\/p>\n\n\n\n

Strahote logora Lepoglava iza\u0161le su na vidjelo tek nakon rata kada je iz masovnih grobnica i okolnih bunara ekshumirano preko 500 le\u0161eva, a mo\u017eda su najtu\u017enije sro\u010dene upravo u naslovu knjige biv\u0161eg robija\u0161a Rodoljuba \u0106olakovi\u0107a \u2013 “Ku\u0107a oplakana”. A \u0161to se dogodilo s upraviteljem Ljubom Milo\u0161em? Po zavr\u0161etku rata pobjegao je u Austriju, da bi se sredinom 1947. godine ilegalno vratio u Jugoslaviju radi ru\u0161enja socijalisti\u010dke vlasti. Uhi\u0107en je, i zbog zlo\u010dina nad Srbima, \u017didovima, Romima i protivnicima fa\u0161isti\u010dkog i usta\u0161kog re\u017eima, 1948. godine osu\u0111en na smrt.<\/p>\n\n\n\n

Pri\u010da je ovo koja dolazi u misli dok vjetar kotrlja ugasli lampion po krhotinama poda. Izuzev nekolicine \u010dlanova Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca koji protokolarno obilaze spomenik i entuzijasta koji hodo\u010daste u posjet reliktima jednog minulog doba, sve ostalo je kao u Bala\u0161evi\u0107evom Requiemu. Pri\u010da vi\u0161e nikom ne treba, a ljudi kratko pamte. Ironi\u010dno, ba\u0161 time kao da iz groba jo\u0161 glasnije odzvanjaju Hercigonjine rije\u010di: “O, ne mislite da je Lepoglava samo jedna\u2026 To je samo ulomak velike cjeline nepravde, izrabljivanja, mu\u010denja i inkvizicije\u2026”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za rubriku “Idi pa vidi” Lidija \u010culo pi\u0161e o memorijalnom groblju blizu Lepoglave, posve\u0107enom 961 \u017ertvi usta\u0161kog logora koji je djelovao u Lepoglavi, o povijesti kaznionice “specijalizirane” za politi\u010dke neprijatelje i njezinom najmra\u010dnijem razdoblju za vrijeme usta\u0161kog re\u017eima. “Pazi na ovim stepenicama”, dovikuje mi drug opsovav\u0161i komad cigle koji se odlomio pod njegovim koracima. Pogled […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":44287,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1767,1769,1771,646,1372],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[451],"coauthors":[1621],"class_list":["post-44281","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-idi-pa-vidi","tag-lepoglava","tag-nob","tag-povijest","tag-ustase","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-idi-pa-vidi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44281","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44281"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44281\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44299,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44281\/revisions\/44299"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44287"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44281"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44281"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44281"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44281"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44281"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44281"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44281"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}