{"id":44266,"date":"2023-03-10T11:43:56","date_gmt":"2023-03-10T10:43:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44266"},"modified":"2023-03-10T20:30:07","modified_gmt":"2023-03-10T19:30:07","slug":"simon-kuper-i-financial-times-vidi-nejednakost-i-klimatske-promjene-kao-glavne-globalne-probleme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44266","title":{"rendered":"Simon Kuper: I Financial Times vidi nejednakost i klimatske promjene kao glavne globalne probleme"},"content":{"rendered":"\n<p>Pro\u0161le subote, rano ujutro, na\u0161 pari\u0161ki dopisnik Matko Brusa\u010d sjeo je za stol u Caf\u00e9 Charlot na Rue de Bretagne s kolumnistom Financial Timesa i autorom niza knjiga o nogometu Simonom Kuperom \u2014 na meniju je, naravno, bio nogomet, uz klasnu reprodukciju i stanje u novinarstvu u funkciji priloga.<\/p>\n\n\n\n<p>Simon Kuper, dugogodi\u0161nji <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.ft.com\/simon-kuper\" target=\"_blank\"><u>kolumnist<\/u><\/a> Financial Timesa, citiran u vi\u0161e navrata i na ovom portalu, i autor niza knjiga, posve\u0107enih uglavnom nogometu, objavio je u listopadu pro\u0161le godine <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.ft.com\/content\/4638ad2d-6609-4406-8fa3-f0c6055ef0ec\" target=\"_blank\"><u>kolumnu<\/u><\/a> naslova &#8220;Elite football is a meritocracy. Why can\u2019t politics be?&#8221; (&#8220;Elitni nogomet je meritokracija. Za\u0161to politika to ne mo\u017ee biti?&#8221;).<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Proveo sam svoju novinarsku karijeru \u017eongliraju\u0107i izme\u0111u nogometa i ve\u0107ih stvari&#8221;, stoji u posljednjem paragrafu kolumne. &#8220;Brinuo sam se oko toga da je nogomet manje vrijedna tema od politike. Vi\u0161e se ne brinem.&#8221; Tijekom pandemije, Kuper je napisao i objavio dvije knjige o elitnim institucijama \u2014 jednu o Barceloni (&#8220;Bar\u00e7a &#8211; The Rise and Fall of the Club That Built Modern Football&#8221;), drugu o Oxfordu (&#8220;Chums: How a Tiny Caste of Oxford Tories Took Over the UK&#8221;), gdje je i sam proveo ne\u0161to vremena, odnosno gdje je 1992. godine zaradio diplomu iz povijesti i njema\u010dkog jezika.<\/p>\n\n\n\n<p>Posljednjih 20 godina \u017eivi u Parizu sa svojom suprugom, ameri\u010dkom novinarkom Pamelom Druckerman, i troje djece. Pro\u0161le subote, rano ujutro, sjeo sam s Kuperom za stol u Caf\u00e9 Charlot na Rue de Bretagne \u2014 na meniju je, naravno, bio nogomet, uz klasnu reprodukciju i stanje u novinarstvu u funkciji priloga. U svakom slu\u010daju, solidan set tema za dovo\u0111enje obojice u budno stanje nakon kratke no\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Nakon Drugog svjetskog rata, jedanaest od petnaest ministara Ujedinjenog kraljevstva obrazovalo se na Oxfordu. Uzorak, dakle, postoji&#8221;, govori mi Kuper koji je na \u010duveno sveu\u010dili\u0161te stigao 1988. godine. Dvije godine ranije u Englesku je pak stigao iz Nizozemske, gdje je do tada proveo ve\u0107inu \u017eivota. Njegov otac, antropolog Adam Kuper, predavao je antropologiju Afrike na Sveu\u010dili\u0161tu u Leidenu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;I to je obi\u010dno dovoljno&#8221;, nastavlja. &#8220;Upis na Oxford jamstvo je uspje\u0161ne politi\u010dke karijere u najbanalnijem smislu rije\u010di, ako vam je to plan, ali ne i jamstvo kompetencije. Oxford Union, debatni studentski klub, klju\u010dna je institucija u tom smislu i funkcionira kao neka vrsta trening-kampa, ne suvi\u0161e zahtjevnog \u2014 Boris Johnson bio je njegov predsjednik, Theresa May tajnica. Radi se o tome da ondje stvarate svoju mre\u017eu. Nakon toga odlazite u London, kada ve\u0107 znate sve klju\u010dne figure, stvari se odvijaju po inerciji. Jednom kada ste unutra, mo\u017eete biti mirni.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Kuper se na Oxfordu mimoi\u0161ao s Johnsonom koji se 1987. godine uputio prema Londonu s diplomom iz klasika. Tako\u0111er, nije pokazivao niti previ\u0161e interesa za ono \u0161to se doga\u0111alo u Oxford Unionu. Ure\u0111ivao je, me\u0111utim, oksfordski studentski tjednik &#8220;Cherwell&#8221;. O nogometu je po\u010deo pisati, priznaje, vi\u0161e-manje slu\u010dajno, kao 16-godi\u0161njak u Leidenu. Sastavio je profile &#8220;tada manje poznatih nizozemskih igra\u010da&#8221; poput Marca van Bastena i Ruuda Gullita i poslao ih \u010dasopisu WorldSoccer \u2014 tekstovi su objavljeni, a suradnja se nastavila.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Dobio bih 30 ili 40 funti po tekstu, \u0161to je, kada imate 16 godina, velik novac. U svakom slu\u010daju, elitni nogomet je, barem kada govorimo o igra\u010dima, prava meritokracija, za razliku od politike ili visokog obrazovanja. Selekcija je puno rigoroznija, gre\u0161ke se ka\u017enjavaju. Iz tjedna u tjedan morate biti spremni zadovoljiti najvi\u0161e kriterije. Ako niste dovoljno dobri, to \u0107e svima biti jasno nakon 10 minuta. Zamislite da Messi, recimo, odradi lo\u0161ih \u0161est mjeseci, pitanja bi se po\u010dela postavljati. Ukratko, u nogometu vam pristup ne mo\u017ee biti uskra\u0107en zbog toga \u0161to niste poha\u0111ali pravo sveu\u010dili\u0161te. CV ne igra nikakvu ulogu.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Nogomet ne mijenja ni\u0161ta, ali&#8230;<\/h2>\n\n\n\n<p>Kada je rije\u010d o povezivanju nogometa i dru\u0161tva na ne\u0161to apstraktnijim razinama, stvari su ne\u0161to slo\u017eenije. U prosincu pro\u0161le godine, na primjer, Kelly Olmos, argentinska ministrica rada, u situaciji u kojoj je godi\u0161nja razina inflacije dosegla 100 posto, nije imala dvojbe oko toga kako poslo\u017eiti prioritete. &#8220;Ono \u0161to je trenutno najva\u017enije&#8221;, rekla je, &#8220;jest osvajanje Svjetskog prvenstva. S inflacijom \u0107emo se baviti kasnije.&#8221; Sli\u010dan tip paralelizma izme\u0111u uspje\u0161nih rezultata reprezentacije na velikim natjecanjima i op\u0107e dru\u0161tvene sre\u0107e bio je aktivan u engleskom slu\u010daju tijekom posljednjeg Europskog prvenstva i u hrvatskom tijekom Svjetskog prvenstva u Rusiji 2018. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Moja osnovna analiza&#8221;, ka\u017ee Kuper, &#8220;je uvijek jedna te ista: nogomet ne mijenja ni\u0161ta. Me\u0111utim, nogomet mo\u017ee poslu\u017eiti za otvaranje razgovora o ovom ili onom dru\u0161tvenom problemu, u \u010demu je klju\u010dna kategorija nacije. Nastupi mu\u0161kih nogometnih reprezentacija na velikim natjecanjima, \u010dini se, jedan su od posljednjih bastiona zajedni\u010dke kulture u klasi\u010dnom smislu rije\u010di. Pro\u0161log sam tjedna u Londonu razgovarao s jednom osobom s BBC-ja koja mi je otkrila da su nastupi engleske nogometne reprezentacije, kada je rije\u010d o gledanosti, jedini sadr\u017eaj koji se mogao, primjerice, usporediti s prijenosom sprovoda Kraljice ili proslavama kralji\u010dinog jubileja. I ni\u0161ta drugo.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>S druge strane, kada je u pitanju klupski nogomet, povezivanje nogometa i dru\u0161tva obi\u010dno se izvodi u dekadentnom klju\u010du.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ako termin neoliberalizam ne\u0161to ozna\u010dava, onda ozna\u010dava ideju prema kojoj svrha bilo koje suvremene aktivnosti mora biti stvaranje profita. Zbog toga smo ovdje i to je ono \u0161to trebamo raditi sa svojim \u017eivotima. To smo mo\u017eda najbolje mogli vidjeti u slu\u010daju Superlige. Me\u0111utim, pokazalo se da u slu\u010daju klupskog nogometa postoji simboli\u010dki vi\u0161ak koji se opire toj logici. Op\u0107enito, nogomet bez tradicije bio bi prili\u010dno dosadan&#8221;, ka\u017ee Kuper, o \u010demu je op\u0161irno pisao i u FT-ju.<\/p>\n\n\n\n<p>Ondje je pak prvi put zavr\u0161io 1994. godine. Pisao je kolumnu o valutama, \u0161to je, priznaje, bilo iznimno dosadno, ali i dugoro\u010dno korisno. Posvetio se zatim pisanju o nogometu pa vratio 1998. godine te od tada pi\u0161e, u principu, o \u010demu god \u017eeli. S uredni\u010dkom politikom uglavnom nije imao problema.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Nikada mi nije re\u010deno da o ne pi\u0161em o ne\u010demu ili da o ne\u010demu ne pi\u0161em na odre\u0111eni na\u010din. \u0160to se ti\u010de FT-ja, u po\u010detku nisam znao gotovo ni\u0161ta o ekonomiji, ali mislio sam da je ekonomska perspektiva najbolja za razumijevanje svijeta. Ono \u0161to su druge novine u to vrijeme radile\u2026 Bavile su se, zapravo, politi\u010darima. Pisale o tome je li ovaj politi\u010dar dobar ili lo\u0161 i o tome tko se od politi\u010dara s kime posva\u0111ao. Ali to vam na kraju dana ne obja\u0161njava za\u0161to su neki ljudi siroma\u0161ni, a drugi bogati, ili za\u0161to su neke dr\u017eave siroma\u0161ne, a druge bogate. Tako\u0111er, mislim da se od 2008. godine FT-jeva perspektiva zna\u010dajno promijenila \u2014 od pozicije za\u0161titne brane slobodnom tr\u017ei\u0161tu prema onoj koja nejednakost i klimatske promjene vidi kao klju\u010dne probleme suvremenosti. Mislim da se promijenila na bolje.&#8221;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pro\u0161le subote, rano ujutro, na\u0161 pari\u0161ki dopisnik Matko Brusa\u010d sjeo je za stol u Caf\u00e9 Charlot na Rue de Bretagne s kolumnistom Financial Timesa i autorom niza knjiga o nogometu Simonom Kuperom \u2014 na meniju je, naravno, bio nogomet, uz klasnu reprodukciju i stanje u novinarstvu u funkciji priloga. Simon Kuper, dugogodi\u0161nji kolumnist Financial Timesa, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":44270,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[790,49],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[266],"class_list":["post-44266","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-novinarstvo","tag-sport","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44266","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44266"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44266\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44272,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44266\/revisions\/44272"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44270"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44266"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44266"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44266"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44266"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44266"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44266"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44266"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}