Metafora biolo\u0161kog sata je po\u010dela ulaziti u kolektivnu svijest krajem sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Tajming nije slu\u010dajan: radi se o reakciji na sve izra\u017eeniju \u017eensku ekonomsku samostalnost koja je pridonijela napu\u0161tanju tradicionalnih rodnih uloga. O nastanku metafore biolo\u0161kog sata, njenoj politi\u010dkoj ulozi i ekonomskoj podlozi pi\u0161e Dora Leva\u010di\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Junaci osmomartovske dramske crtice<\/a> sigurno bi imali koju za dodati i o \u017eenskom biolo\u0161kom satu. Slo\u017eili bi se da treba podr\u017eati \u017eene \u0161to god odlu\u010de, ali da mnoge danas samo misle na karijeru a onda po\u017eale kad bude kasno… Zatim bi spomenuli Micka Jaggera, Bernieja Ecclestonea ili kojeg drugog mu\u017ejaka koji je napravio djecu pred kraj \u017eivota, kao krunski dokaz da mu\u0161karci mogu uvijek, ali \u017eenama ipak curi vrijeme. Sa zaklju\u010dkom: svaka \u010dast feminizmu, ali nemo\u0161 protiv biolo\u0161kog sata.<\/p>\n\n\n\n Svako malo mo\u017ee se \u010duti kako netko ovakve re\u010denice izvu\u010de iz riznice zdravorazumskih mudrolija, iako iza njih stoje seksizam i samouvjerenost utemeljena na lo\u0161im podacima. \u010cak i da je to\u010dno da svi mu\u0161karci mogu imati djecu ako po\u017eele i u devedesetoj, a \u017eenama \u0161anse naglo padaju nakon \u0161to pre\u0111u famoznu trideset petu (a nije, kao \u0161to \u0107emo uskoro pokazati), ra\u0161ireni narativ o “stavljanju karijere na prvo mjesto\u201d i “odga\u0111anju\u201d ra\u0111anja pun je crnih rupa. Iza toga stoji pretpostavka da su \u017eene uglavnom zaposlene na radnim mjestima za koja se mo\u017ee upotrijebiti termin “karijera\u201d, dakle na poslovima koje prati dobra doza financijske stabilnosti, napredovanja i prate\u0107eg ugleda. \u017dene su predstavljene figurom menad\u017eerice koja prekasno shva\u0107a da je mo\u017eda \u017eeljela imati djecu, ali nije toga bila svjesna od karijernog zanosa, dok je stvarnost temeljem koje \u017eene odlu\u010duju o imanju djece za ve\u0107inu puno bli\u017ea pre\u017eivljavanju. Sama \u010dinjenica da je u svakodnevnom vokabularu ra\u0161irena i fraza “odga\u0111anja\u201d ra\u0111anja za kasniju dob \u2013 umjesto npr. osloba\u0111anja \u2013 ve\u0107 dovoljno govori o pogledu na pravo \u017eena da odlu\u010duju o svojem \u017eivotu. Ako postoji ne\u0161to \u0161to se odga\u0111a, podrazumijeva se da se to ne\u0161to kad-tad mora obaviti, i da se o\u010dito prije to radilo na vrijeme. Prije feministi\u010dkog pokreta, dostupnosti kontracepcije, legaliziranog poba\u010daja i mogu\u0107nosti obrazovanja i rada za \u017eene.<\/p>\n\n\n\n Planetarno poznata metafora biolo\u0161kog sata predstavlja ideju<\/a> o tome da ve\u0107 u tridesetima \u017eenska plodnost po\u010dinje opasno hlapiti, pri \u010demu trideset peti ro\u0111endan predstavlja po\u010detak kraja. \u017dene u tridesetima, a posebno one starije od trideset pet, \u010desto se pla\u0161i pri\u010dama o tome kako \u0107e te\u0161ko zanijeti i s kojim rizicima \u0107e biti suo\u010dene ako uspiju. Tretiranje \u017eenske dobi od 35+ godina kao sumraka plodnosti uvrije\u017eeno je i unutar medicinske struke \u2013 rodilje starije od 35, a ponekad \u010dak i one starije od 30 godina, etiketirane su izrazima poput “stara prvorotkinja\u201c i “gerijatrijska majka\u201c, a s njihovom se trudno\u0107om postupa kao da je automatski visokorizi\u010dna. Kako pi\u0161e<\/a> W. Spencer McClelland, specijalist ginekologije i porodni\u0161tva u njujor\u0161koj bolnici Lenox Hill, takav stav \u010desto donosi vi\u0161e \u0161tete nego koristi, u obliku ponekad nepotrebnih invazivnih testova tijekom trudno\u0107e, ali prvenstveno kroz nepotreban stres, strah i krivnju koje prolaze “stare rodilje\u201c i one koje se to nadaju postati, pi\u0161e McClelland.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica je da se plodnost smanjuje s godinama i da se pad plodnosti ubrzava u tridesetima u usporedbi s dvadesetima. No smanjuje li se \u017eenska plodnost u drugoj polovici tridesetih doista toliko drasti\u010dno da opravdava upozorenja o otkucavanju biolo\u0161kog sata? \u010cesto citirana statistika<\/a> prema kojoj svaka tre\u0107a \u017eena u dobi izme\u0111u 35 i 39 godina ne\u0107e uspjeti zanijeti nakon godinu dana poku\u0161avanja zapravo je stara 300 godina i temelji se na analizi podataka iz francuskih knjiga ro\u0111enih u 17. i 18. stolje\u0107u kakva danas ne bi pro\u0161la kriterije objave u znanstvenim publikacijama. Na stranu \u010dinjenica da se radi o podacima iz vremena prije antibiotika i kada je o\u010dekivana \u017eivotna dob bila dvostruko manja od dana\u0161nje, najve\u0107a je mana te analize to \u0161to su neplodnima progla\u0161ene sve \u017eene koje nisu rodile \u2013 dakle i one koje nisu ni \u017eeljele imati djecu, kao i sve \u017eene koje nisu imale seksualne odnose s mu\u0161karcima iz bilo kojeg razloga. Zbog sli\u010dnih problema je i danas te\u0161ko generalizirati rezultate istra\u017eivanja plodnosti jer se ona naj\u010de\u0161\u0107e temelje na pristranim uzorcima, poput onih koje \u010dine \u017eene koje vi\u0161e od godinu dana ne uspijevaju zatrudniti pa tra\u017ee lije\u010dni\u010dku pomo\u0107. Ukratko, podaci o \u0161ansama da se zatrudni u odre\u0111enoj dobi koji se mogu na\u0107i na svakom \u0107o\u0161ku interneta, a \u010desto ih kao upozorenje svojim pacijenticama prenose i doktori \u2013 pa i onima koje uop\u0107e nisu izrazile \u017eelju za imanjem djece \u2013 temelje se na procjenama, a \u010desto su i pogre\u0161ni.<\/p>\n\n\n\n Znanstvena istra\u017eivanja pokazuju da nakon 35. godine \u017eenska plodnost po\u010dinje padati br\u017ee nego u prvoj polovici tridesetih, ali ta ista istra\u017eivanja pokazuju da \u017eene starije od 35 imaju visoke \u0161anse da zatrudne bez pote\u0161ko\u0107a. Jedno od ve\u0107ih istra\u017eivanja ove teme, provedeno u Danskoj 2008. na uzorku od 2.820 \u017eena koje su poku\u0161avale zatrudnjeti, pokazalo<\/a> je da je 78 posto \u017eena u dobi od 35 do 40 godina zatrudnjelo u roku od godinu dana poku\u0161avanja, u usporedbi s 84 posto \u017eena u dobi od 20 do 34 godine. Te\u0161ko bi se moglo tvrditi da razlika od 6 postotnih bodova opravdava sva ta upozorenja o biolo\u0161kom satu koji samo \u0161to nije otkucao svima koje su pre\u0161le trideset petu. A ne opravdava ni trend va\u0111enja tzv. Anti-M\u00fcller hormona (AMH) kako bi se utvrdila rezerva jajnih stanica kao prediktor \u0161ansi za za\u010de\u0107e, iako vi\u0161e studija<\/a> nije prona\u0161lo vezu izme\u0111u razine tog hormona i \u0161anse da se zatrudni.<\/p>\n\n\n\n Mit o biolo\u0161kom satu koji ve\u0107 po\u010dinje otkucavati krajem dvadesetih \u017eenama nepotrebno i neopravdano stvara paniku, \u0161to su objeru\u010dke prigrili privatni laboratoriji, proizvo\u0111a\u010di ku\u0107nih testova plodnosti i privatne klinike za potpomognutu oplodnju. Razloge za opstanak tog mita mo\u017eemo na\u0107i u dru\u0161tvenoj povijesti koncepta biolo\u0161kog sata, koja pokazuje da iza natezanja podataka stoji konzervativna agenda cementiranja tradicionalnih rodnih uloga i standardna “briga\u201d o demografskoj slici.<\/p>\n\n\n\n Izraz “biolo\u0161ki sat\u201d izvorno je skovan za opis procesa koji upravljaju 24-satnim cirkadijskim ritmom, odnosno na\u0161im tijelima “govore\u201c kada se trebaju probuditi, spavati i jesti. Me\u0111utim, 1970-ih taj se pojam po\u010deo koristiti na na\u010din na koji ga koristimo danas, za metaforu opadanja \u017eenske plodnosti. Kako pi\u0161e<\/a> Moira Weigel u knjizi “Labor of Love: The Invention of Dating\u201c, taj se pojam po prvi put javno pojavio u tom zna\u010denju u tekstu novinara Richarda Cohena “Poslovnim \u017eenama otkucava sat\u201c, objavljenom 1978. u Washington Postu. Nakon njegove reporta\u017ee uslijedila je eksplozija narativa o biolo\u0161kom satu, koji je slu\u017eio kao opomena \u017eenama koje su po prvi put postale donekle ekonomski samostalne. U javnosti su se zavrtile pri\u010de o \u017eenama kojima je odjednom, prili\u010dno doslovno, po\u010deo kucati biolo\u0161ki sat i po\u010dela ih je razdirati potreba za imanjem djece, a \u010desto je za to bilo prekasno! Te su pri\u010de u sr\u017ei suprotstavljale \u017eelju za obrazovanjem i poslom \u017eelji za djecom kao nepomirljive aspiracije za \u017eene. Biolo\u0161ki sat se spominjao kao dokaz da \u017eene ne mogu daleko odmaknuti od svojih tradicionalnih uloga \u2013 mo\u017eda sada mogu nositi traperice, natjecati se s mu\u0161karcima za dobro pla\u0107ene poslove i seksati se izvan braka, ali kad-tad \u0107e ih susti\u0107i njihova biolo\u0161ka sudbina jer ni\u0161ta ne mo\u017ee promijeniti sr\u017e onoga \u0161to definira \u017eenu: \u017eelja za maj\u010dinstvom. K tome, metafora biolo\u0161kog sata podrazumijevala je da \u017eene ne mogu biti ekonomski jednake mu\u0161karcima ukoliko po\u017eele postati majke \u2013 a po\u017eeljet \u0107e.<\/p>\n\n\n\n O biolo\u0161kom satu mu\u0161karaca tek se u novije vrijeme po\u010delo vi\u0161e govoriti, iako od 1980-ih postoje istra\u017eivanja koja pokazuju da se broj i kvaliteta spermija smanjuju sa starenjem, kao i da djeca starijih o\u010deva imaju puno ve\u0107i rizik od raznih komplikacija nego djeca mla\u0111ih o\u010deva. Iako postoje primjeri mu\u0161karaca koji mogu dobiti dijete i u devedesetoj, utvr\u0111eno je da mu\u0161karci i \u017eene imaju problema s plodno\u0161\u0107u u otprilike jednakom omjeru, a da izme\u0111u 35. i 40. godine \u017eivota broj spermija po\u010dinje opadati. U posljednje vrijeme i mu\u0161karci su meta pani\u010dnih naslova o padu plodnosti, a ni\u010du<\/a> i startupovi specijalizirani za zamrzavanje sperme i proizvodnju ku\u0107nih testova kvalitete sperme. Me\u0111utim, u vrijeme nastanka ideje o biolo\u0161kom satu o tome nije bilo rije\u010di, zbog \u010dega se metafora do danas zadr\u017eala kao ne\u0161to \u0161to poga\u0111a isklju\u010divo \u017eene, a razlozi za to \u010dvrsto su povezani s promjenom ekonomske uloge \u017eena.<\/p>\n\n\n\n Kako pi\u0161e Moira Weigel, rasprave o biolo\u0161kom satu sugerirale su da je reprodukcija isklju\u010divo \u017eenska briga, \u010demu je pridonijelo i to \u0161to se istovremeno na fakultetima po\u010dela podu\u010davati evolucijska psihologija, tada nova disciplina u \u010dijoj osnovi je ideja da (hetero) mu\u0161karci \u017eele seks bez obaveza, dok \u017eene tra\u017ee mu\u0161karca koji \u0107e ih za\u0161tititi. Taj i dalje prisutan stereotip nije postojao do pojave te grane znanosti koja i danas propagira sli\u010dne ideje li\u0161ene svakog dru\u0161tvenog konteksta. Sve je to \u017eenama koje su po prvi put stekle razna prava stvorilo osje\u0107aj utrke s vremenom, anksioznost oko tra\u017eenja partnera i planiranja trudno\u0107e prije nego \u0161to bude kasno, pi\u0161e Weigel. Metafora biolo\u0161kog sata, pokazalo se, ima veze s kulturom koliko i s biologijom, a njezina funkcija bila je poni\u0161titi u\u010dinke \u017eenske emancipacije.<\/p>\n\n\n\n Pri\u010da o biolo\u0161kom satu sa svim prate\u0107im stereotipima postala je toliko uspje\u0161na i trajno se ugravirala u kolektivnu svijest jer je sjela na ve\u0107 ra\u0161irena upozorenja i brige o padu plodnosti \u2013 dok je prosje\u010dan broj djece po \u017eeni 1957. bio 3,5, do 1976. pao je na 1,5. Pored toga, ekonomske promjene tih godina utjecale su na organizaciju rada i vremena: “Razlog zbog kojeg su \u017eene po\u010dele osje\u0107ati da se utrkuju s vremenom imao je manje veze s nekom tajanstvenom biolo\u0161kom silom nego s \u010dinjenicom da su po\u010dele ulaziti na tr\u017ei\u0161te rada i paralelno nastavile obavljati ve\u0107inu nepla\u0107enog ku\u0107anskog rada. Drugim rije\u010dima, postale su zaposlenije \u2013 doslovno su imale manje vremena \u2013 nego ikad prije\u201d, pi\u0161e Weigel. Cijela pri\u010da o biolo\u0161kom satu zapravo je reakcija na \u017eensku emancipaciju i novi problem uskla\u0111ivanja posla s obiteljskim obavezama, a metafora biolo\u0161kog sata pridonijela je tome da se taj dru\u0161tveni problem prika\u017ee kao patologija koja poga\u0111a pojedine \u017eene koje bje\u017ee od svoje biolo\u0161ke sudbine. I zato kad vas idu\u0107i put pitaju kad mislite imati djecu, odgovorite im: kad do\u010dekam kraj kapitalizma, socijalizaciju ku\u0107anskog rada i Onog pravog.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Metafora biolo\u0161kog sata je po\u010dela ulaziti u kolektivnu svijest krajem sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Tajming nije slu\u010dajan: radi se o reakciji na sve izra\u017eeniju \u017eensku ekonomsku samostalnost koja je pridonijela napu\u0161tanju tradicionalnih rodnih uloga. O nastanku metafore biolo\u0161kog sata, njenoj politi\u010dkoj ulozi i ekonomskoj podlozi pi\u0161e Dora Leva\u010di\u0107. Junaci osmomartovske dramske crtice sigurno bi imali […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":44242,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[174,1206],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[241],"class_list":["post-44253","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-feminizam","tag-zenska-prava","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44253","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44253"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44253\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45808,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44253\/revisions\/45808"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44242"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44253"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44253"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44253"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44253"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44253"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44253"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44253"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Tik-tak<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
I mu\u0161karci pani\u010dare<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Prije nego \u0161to bude kasno <\/h2>\n\n\n\n