{"id":44232,"date":"2023-03-07T11:32:09","date_gmt":"2023-03-07T10:32:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44232"},"modified":"2023-03-08T09:36:31","modified_gmt":"2023-03-08T08:36:31","slug":"velike-firme-ne-vjeruju-u-slobodno-trziste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44232","title":{"rendered":"Velike firme ne vjeruju u slobodno tr\u017ei\u0161te"},"content":{"rendered":"\n

Nedavno smo na ovim stranicama nazna\u010dili<\/a> trend tretiranja meteorologije kao astrologije: postoji potra\u017enja za alternativnim tuma\u010denjima i prognozama te razvijena sumnja prema slu\u017ebenim izvorima informacija i prognoza. Me\u0111utim, “meteorolo\u0161ki \u017eanr” nije posve ustuknuo i pojavljuje se na sasvim drugom mjestu, a ono se naziva ekonomija. Otprije je ta meteorolo\u0161ka narav ekonomije i ekonomske analitike prisutna u na\u0161im medijima i pretpostavlja da ekonomski procesi nisu u rukama ljudi ve\u0107 nam naprosto dolaze, kao genovska ciklona. S obzirom na to da \u017eivimo u maloj i otvorenoj ekonomiji koja u prili\u010dnoj mjeri zavisi o vanjskih procesa ta narav nije pretjerano \u010dudna. Ali ne iscrpljuje se u toj “objektivnoj” okolnosti.<\/p>\n\n\n\n

Ona prvenstveno proizlazi iz prevladavaju\u0107eg ideolo\u0161kog tretmana ekonomije i prirode tr\u017ei\u0161ta. Ekonomiju, prema toj slici, ne \u010dini ljudi, skupine ljudi, njihovi interesi i odluke ve\u0107 ona funkcionira po odvojenim zakonima socijalne fizike koji se samo mogu naru\u0161iti, na primjer spornim dr\u017eavnim intervencijama, ali ne i dovesti u pitanje kao interpretacijska matrica. Pa tako ve\u0107 nekoliko tjedana slu\u0161amo o novom valu poskupljenja koji nas uskoro \u010deka. Taj val naprosto dolazi, ne znamo koji su mu uzroci, ali moramo mu se prilagoditi. Pri toj prilagodbi, naravno, nisu dopu\u0161tene nikakve dr\u017eavne intervencije ve\u0107 tr\u017ei\u0161te mora u\u010diniti svoje. Iza te propisane ekspertne “terapije” uglavnom stoji pretpostavka da je za inflaciju krivo izda\u0161no tiskanje novca u posljednjih gotovo 15 godina. I pritom se nitko ne pita za\u0161to se onda inflacija nije pojavila ranije nego ba\u0161 sada. A kad se kao metoda prilagodbe spomene pove\u0107anje pla\u0107a slijedi pouzdani argumentacijski rafal: u tom slu\u010daju \u0107e inflacija jo\u0161 vi\u0161e rasti jer \u0107e se pove\u0107ati tro\u0161kovi koji \u010dine krajnju cijenu. A \u0161to je s profitom koji tako\u0111er ima svoju ulogu u cijeni? Kao da nam politi\u010dki bonton nala\u017ee da se to pitanje ne postavlja.<\/p>\n\n\n\n

Ali izgleda da se famozni narativ polako mijenja kako pristi\u017eu podaci. Pro\u0161log je tjedna Reuters objavio \u010dlanak<\/a> koji jasno pokazuje da su profiti brojnih velikih kompanija u pandemijskom periodu zna\u010dajno rasli i da predstavljaju klju\u010dan faktor u rastu cijena. Dakle, ne radi se vi\u0161e o samo nekakvom kontranarativu ljevice koja refleksno optu\u017euje kapital za sve ve\u0107 o podacima koje u istom smjeru komentiraju i analiti\u010dari zaposleni u raznim fondovima. Pored, dakle, sve ra\u0161irenije sumnje u dosada\u0161nje prevladavaju\u0107e teorije koje su lijek za inflaciju vidjele u tr\u017ei\u0161nom natjecanju i vi\u0161im kamatnim stopama, pojavljuju se i konkretnije analize trenutne inflacije koje zaobilaze uobi\u010dajena makroekonomska tuma\u010denja i izravno se bave odlukama i pozadinskim logikama konkretnih firmi i sektora. Me\u0111u njima se isti\u010de novi rad<\/a> Isabelle M. Weber i Evana Wasnera sa Sveu\u010dili\u0161ta Massachusets Amherst naslova “Seller’s Inflation, Profits and Conflict: Why can Large Firms Hike Prices in an Emergency?”.<\/p>\n\n\n\n

Weber se ina\u010de u pro\u0161lih godinu-dvije, pogotovo nakon \u010dlanka<\/a> u Guardianu o kontroli cijena i zamije\u0107ene i nagra\u0111ivane knjige<\/a> “How China Escaped Shock Therapy: The Market Reform Debate”, prometnula u istaknutiju komentatorku inflatornih kretanja. Tome je pridonio i skandal na Twitteru kada je nobelovac Paul Krugman posprdnim rje\u010dnikom komentirao samu Weber i njen \u010dlanak u Guardianu. Krugman se na kraju ispri\u010dao i priznao gre\u0161ku, a njeni \u010dlanci i procjene su stekli dodatnu razinu uvjerljivosti. Novi \u010dlanak napisan u koautorstvu s Wasnerom kre\u0107e od pretpostavke da iza trenutne inflacije stoji koncentracija kapitala u pojedinim sektorima. Me\u0111utim, postojala je i prije, a do inflacije nije dolazilo. Njihov zadatak je da objasne razloge iza rasta cijena, a tra\u017ee ih u mikroekonomskim odlukama velikih firmi pri kreiranju cijena koje su vo\u0111ene interesima za\u0161tite ili podizanja profitnih margina.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje se ne\u0107emo baviti svim aspektima izuzetno zanimljivog \u010dlanka ve\u0107 ukazati na jedan koji se \u010desto isti\u010de u ovda\u0161njim debatama i propisanoj “terapiji” po kojoj \u0107e tr\u017ei\u0161te rije\u0161iti sve probleme i svojim mehanizmima konkurencije obuzdati inflaciju. Naime, pri obja\u0161njavanju trenutne inflacije Weber i Wasner se oslanjaju na odluke firmi pri kreiranju cijena. U pozadini tih odluka su dvije stvari klju\u010dne. Firme vrlo rijetko sni\u017eavaju cijene jer bi to dovelo do utrke prema dnu i op\u0107eg pada profitabilnosti u sektoru. Sni\u017eavaju cijene uglavnom kad uslijed inovacija steknu prednost u produktivnosti u odnosu na konkurenciju. Cjenovni ratovi su naprosto preriskantni i njih uglavnom aktiviraju novi igra\u010di na tr\u017ei\u0161tu. Tako da pri\u010da o slobodnom tr\u017ei\u0161tu koje \u0107e svojim mehanizmima konkurencije sniziti cijene nije ba\u0161 najuvjerljivija iz perspektive onih koji se na tom tr\u017ei\u0161tu natje\u010du. Za razliku od onih koji o tom tr\u017ei\u0161tu samo propovijedaju. Tako\u0111er, pri suo\u010davanju s nepredvi\u0111enim vanjskim \u0161okovima, kao u slu\u010daju lokdauna, firme \u0107e povisiti cijene znaju\u0107i i da su ostali “prisiljeni” na taj \u010din. Naime, sve firme \u0107e se odlu\u010diti, bilo pre\u0161utnim dogovorom bilo formalnim kartelom, na za\u0161titu profitnih margina jer znaju da \u0107e i ostale to u\u010diniti. I pritom ulogu ne igra samo logika kartela ve\u0107 i interesi financijskih investitora koji \u0107e krenuti s rasprodajom dionica u slu\u010daju da pojedina firma ne odgovori na taj na\u010din na poslovne izazove. Tako\u0111er, firme koje imaju zna\u010dajnu tr\u017ei\u0161nu mo\u0107 ne\u0107e samo koristiti situaciju da za\u0161tite profitne margine ve\u0107 da ih i pove\u0107avaju. Drugim rije\u010dima, ne ulaze svi u tr\u017ei\u0161no natjecanje u nekom izdvojenom, smrznutom trenutku u vremenu u kojem je obustavljen prije\u0111eni put i svi kre\u0107u s istih startnih pozicija. I ne vode se firme vjerom u slobodno tr\u017ei\u0161te ve\u0107 ostvarivanjem vlastitih interesa na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

Weber i Wasner kasnije kroz rad, oslanjaju\u0107i se na ove postavke, obja\u0161njavaju kronolo\u0161ke i kauzalne faze trenutne inflacije prolaze\u0107i kroz odluke i utjecaje najva\u017enijih firmi u razli\u010ditim sektorima, kako u onima koji su dali prvi impuls rastu inflacije tako i u onima koji su ih “prihvatili”. Zaklju\u010dak u kojem navode da bi se obuzdavanje inflacije trebalo voditi regulacijama \u0161pekulacija, porezima na ekstraprofite i u krajnjoj liniji strate\u0161kom kontrolom cijena u klju\u010dnim sektorima, navodi na jasnu pretpostavku o nu\u017enoj transparentnosti poslovanja. Konkretnije, da znamo visinu profita i tro\u0161kova i da mo\u017eemo zamijetiti koji su glavni faktori u pove\u0107anju cijena i s obzirom na to izna\u0107i najprikladnije mehanizme njihova obuzdavanja. Kod nas to mo\u017eemo ve\u0107 godinama vidjeti samo u HRT-ovoj emisiji “Plodovi zemlje” u kojoj se poljoprivrednici \u017eale na raskorake izme\u0111u njihovih konstantno niskih otkupnih cijena sirovina i sve vi\u0161ih cijena finalnog proizvoda u du\u0107anima. Dok god ne znamo kakve su konkretne odluke svih aktera u opskrbnom lancu i na tr\u017ei\u0161tu osu\u0111eni smo na bajke onih koji misle da su u dosluhu sa slobodnim tr\u017ei\u0161tem i samo nam prenose zapovijedi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedavno smo na ovim stranicama nazna\u010dili trend tretiranja meteorologije kao astrologije: postoji potra\u017enja za alternativnim tuma\u010denjima i prognozama te razvijena sumnja prema slu\u017ebenim izvorima informacija i prognoza. Me\u0111utim, “meteorolo\u0161ki \u017eanr” nije posve ustuknuo i pojavljuje se na sasvim drugom mjestu, a ono se naziva ekonomija. Otprije je ta meteorolo\u0161ka narav ekonomije i ekonomske analitike prisutna […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43856,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1644],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-44232","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-inflacija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44232","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44232"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44232\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44240,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44232\/revisions\/44240"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44232"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44232"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44232"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44232"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44232"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44232"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44232"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}