{"id":4423,"date":"2015-02-09T08:00:12","date_gmt":"2015-02-09T07:00:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4423"},"modified":"2015-02-10T08:56:40","modified_gmt":"2015-02-10T07:56:40","slug":"4423","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4423","title":{"rendered":"Bitka za naslje\u0111e socijalnog bunta u BiH"},"content":{"rendered":"

Nakon godi\u0161njice velikih protesta u BiH intenzivira se i rasprava o tome koje su njihove posljedice i naslje\u0111e? Me\u0111u pretendentima na to naslje\u0111e je i mre\u017ea koja se predstavlja kao skup “gra\u0111anskih, nepoliti\u010dkih” organizacije. Mogu li takve, ve\u0107 me\u0111u sobom u pristupu i metodama <\/strong>proturje\u010dne grupe, biti nosiocima naslje\u0111a pro\u0161logodi\u0161njeg socijalnog bunta u BiH?<\/strong><\/p>\n

Mjesec je februar i godi\u0161njica masovnog socijalnog bunta u Bosni i Hercegovini. Da podsjetimo, februarski protesti \u2013 koje se katkad hiperboli\u010dki naziva Februarskom revolucijom ili, pateti\u010dno, Bosanskim prolje\u0107em \u2013 zapo\u010deli su u Tuzli 05. februara 2014., nakon objavljivanja insolventnosti u \u010detirima privatiziranim tuzlanskim firmama (Dita, Konjuh, Polihem i Poliochem). Po\u010detni zahtjevi skupine od oko hiljadu demonstranata doista su bili minimalisti\u010dki: da se prije zatvaranja fabrika isplate zaostale pla\u0107e za ukupno 10.000 radnika i radnica, od kojih ve\u0107ina nije bila primila pla\u0107u dulje od \u010detiri godina. Nakon \u0161to je premijer Tuzlanskoga kantona Sead \u010cau\u0161evi\u0107 odbio razgovarati s njima, a kordon policije blokirao ulaz u zgradu kantonalne vlade, do\u0161lo je do masovnog odgovora demonstranata. Dva dana kasnije, u gradovima diljem BiH gorjele su kantonalne, federalne i dr\u017eavne institucije, a politi\u010dka garnitura pokazivala je jasne znakove panike (ne samo u BiH \u2013 sjetimo se urgentnog putovanja premijera Hrvatske Zorana Milanovi\u0107a u centralu HDZ-a BiH u Mostar). U Tuzli, Sarajevu, Zenici, Mostaru, Biha\u0107u, te u nizu manjih gradova organizirani su plenumi gra\u0111anki i gra\u0111ana, pod krovnim motom: “Ako ste protiv vladaju\u0107e klase, korupcije, mita, plja\u010dke, nepotizma, licemjerstva… pridru\u017eite nam se!” Prosvjednici\/e su artikulirali\/e zahtjev za zahtjevom, a dezorijentirani politi\u010dki establi\u0161ment u defanzivi \u010dinio se spremnim na znantne ustupke. U tih nekoliko dana poredak je neosporno na\u010det.<\/p>\n

Puno je pisano o perspektivama protesta, o njihovim raznovrsnim medijskim odjecima, interpretacijama i krivotvorenjima te o poku\u0161ajima aproprijacije protesta od strane strana\u010dkih aktera (korisna zbirka kriti\u010dkih analiza dostupna je ovdje<\/a>). Godinu dana kasnije, prigodni tekstovi donose o\u010dekivana pitanja, koja bismo mogli sa\u017eeti u jedno: \u0161ta preostaje od februara 2014. u februaru 2015.? Prosti bilans “zahtijevanog i ostvarenog” ne bi se pokazao blistavim. Nakon februara 2014. dru\u0161tvena klima nije ista, ali cijeli niz nepravdi, tla\u010denja, eksploatatorskih i diskriminatroskih praksi protiv kojih su protesti zametnuli borbu i dalje su na djelu. Ve\u0107 je trivijalno govoriti o “mamurluku jutra poslije”, jasno je da masovni entuzijazam uvijek ima svoje uspone i padove. Jedan od problema jest i taj da je pobuna promijenila formu i sad se artikulira prvenstveno kroz o\u010dajni\u010dko zazivanje pomo\u0107i izvana. Pogledajmo samo ovozimski mar\u0161 tuzlanskih radnika<\/a> prema granici s Europskom unijom u Ora\u0161ju, ili recentnu najavu<\/a> njihova okupljanja pred Ambasadom SAD-a u Sarajevu, uz moto “samo nam Amerika mo\u017ee pomo\u0107i”. S druge strane, glas plenuma u medijima se vi\u0161e ne \u010duje, ni na internetskim stranicama pojedinih plenuma nakon pro\u0161loga ljeta uglavnom nema aktivnosti. Kao da su, \u010dim se masa povukla s ulica, i sami plenumi izgubili na vlastitoj legitimacijskoj snazi. Ostaje niz organizacija, poput Sindikata solidarnosti Tuzlanskog kantona koje na regionalnoj razini nastoje iskoristiti zamah i simboli\u010dki kapital protesta najbolje \u0161to znaju. Me\u0111utim, i one se suo\u010davaju s problemom (ne)profesionalizacije politi\u010dkog djelovanja.<\/p>\n

Isku\u0161enja plenuma i profesionalizacije
\n<\/strong><\/p>\n

U svojedobnom osvrtu<\/a> na februarske proteste, dotakao sam se i pitanja profesionalizacije politi\u010dkog djelovanja na “protestnim” osnovama. Naime, val nezadovoljstva u BiH koji se artikulirao kroz februarske proteste na\u0161ao je svoj politi\u010dki izraz i formu u plenumu. Zamisao o profesionalnom bavljenju “protestnom” politikom bila bi u su\u0161toj suprotnosti s direktnodemokratskim ustrojem i na\u010dinom rada ovog tijela. Me\u0111utim,<\/em> plenumski na\u010din politi\u010dkog djelovanja ograni\u010den je upravo slobodnim vremenom koje (ne) stoji na raspolaganju njegovim sudionicama i sudionicima. Strana\u010dko-politi\u010dke strukture kroz koje vladaju\u0107a klasa vlada u neizmjernoj su prednosti nad onima koji ih poku\u0161avaju (s)ru\u0161iti: oni imaju svo vrijeme ovoga svijeta za u\u010dvr\u0161\u0107ivanje temelja svoje vladavine. Nezadovoljne, eksploatirane i (o)plja\u010dkane mase koje su formirale frontu protiv “onih gore” moraju, pored borbe za promjene, i gledati kako pre\u017eivjeti. Ovaj problem sve je nametljiviji kako vrijeme prolazi, te je i bilo za o\u010dekivati da \u0107e se neki vid makar djelomi\u010dne “profesionalizacije” protestnog organiziranja ipak pojaviti.<\/p>\n

Jedan takav poku\u0161aj predstavlja Mre\u017ea 5F7. Rije\u010d je o zajedni\u010dkoj inicijativi pokreta i organizacija proiza\u0161lih iz februarskih protesta, iz raznih krajeva zemlje. Mre\u017ea 5F7 predstavlja se kao “mre\u017ea gra\u0111anskih, nepoliti\u010dkih pokreta”, a imenom objedinjuje 5. i 7. februar, sredi\u0161nje datume u pro\u0161logodi\u0161njim protestima. Konferencija za \u0161tampu<\/a> Sindikata solidarnosti na kojoj je Mre\u017ea slu\u017ebeno predstavljena prilika je da doznamo ne\u0161to o funkcioniranju ove inicijative i samorazumijevanju njezinih aktera. Kako je slu\u017ebeno saop\u0107eno, cilj Mre\u017ee jest “stvaranje dru\u0161tva vladavine prava, socijalne pravde i neposredne demokratije \u2013 dru\u0161tva u kojem svako ima krov nad glavom, \u017eivi od svog rada, a u harmoniji s prirodnim okru\u017eenjem razvija se u skladu sa svojim sklonostima i potencijalima, besplatno se lije\u010di i \u0161koluje i ravnopravno u\u010destvuje u svim procesima odlu\u010divanja o \u017eivotu dru\u0161tva”. Njezino djelovanje pritom “se temelji na principima ravnopravnosti, solidarnosti, javnosti, otvorenosti, odgovornosti, inkluzivnosti i strana\u010dke nepristrasnosti”. Pritom, neslaganje \u010dlanica i \u010dlanova Mre\u017ee o tome kakvim se politi\u010dkim praksama i organizacijskim oblicima organizacija treba baviti upada u o\u010di ve\u0107 pri njihovim prvim javnim obra\u0107anjima. Uzmimo za primjer izlaganja Enesa Tanovi\u0107a iz Sindikata solidarnosti, Aide Sejdi\u0107 iz Pokreta za socijalnu pravdu iz Biha\u0107a te predstavnice Plenuma gra\u0111ana Gra\u010danice Larise Su\u0161e (\u010detvrtog govornika, Zorana Vu\u010dkovca iz Banja Luke, ne spominjemo stoga \u0161to njegovo izlaganje o \u0161ovinisti\u010dkim interpretacijama protesta u Republici Srpskoj nije bilo “programski” intonirano poput ostala tri).<\/p>\n

Tanovi\u0107 je mi\u0161ljenja da se razli\u010diti akteri i skupine trebaju ujediniti kako bi se “krenulo prema Sarajevu”, da se “mijenjaju zakoni”. On me\u0111u ostalim nagla\u0161ava i suprotstavljanje izmjenama Zakona o radu, na kojima MMF insistira<\/a> u obje administrativno-pravne cjeline u BiH “Mi nemamo korist od MMF-a i radit \u0107emo da se taj zakon obori”, njegove su rije\u010di. Sejdi\u0107 se pak identificirala s “gra\u0111anima” i “civilnim dru\u0161tvom” kao instancama koje moraju stvoriti promjenu. “Bez na\u0161eg glasa i prisustva ne mo\u017ee se vi\u0161e odlu\u010divati”, ustvrdila je ona. Su\u0161a je, sa svoje strane, otvorila tre\u0107i pristup protestima: “Po\u0161to smo prepoznali da se bli\u017ei godi\u0161njica kada se prosto pla\u0161imo da ne do\u0111e do novih razmjera socijalnog bunta, jer je stanje u dru\u0161tvu izuzetno te\u0161ko, mi poku\u0161avamo da se ujedinimo i okrenemo ka boljem dru\u0161tvu i borimo na demokratski na\u010din, pravnim putem, \u0161to gra\u0111ani po zakonu imaju pravo.”<\/p>\n

Zatvaranje u “tre\u0107i sektor”
\n<\/strong><\/p>\n

Razlike i kontrasti u retorici i samopoimanju ovo troje govornika izrazito su upadljivi. Tanovi\u0107 podrazumijeva radni\u010dku borbu kao “bazu” pokreta i jamac kontinuiteta s februarskim protestima; premda ostaje unutar okvira “mijenjanja zakona” (ne doti\u010du\u0107i se dru\u0161tveno-politi\u010dkog sistemskog okvira), on barem implicitno nastupa s pozicija rada, a protiv kapitala. Sejdi\u0107, u klasi\u010dnom liberalnom maniru, vidi civilnodru\u0161tvenu sferu kao korektiv politi\u010dkom establi\u0161mentu, i prostor zajedni\u010dkog djelovanja gra\u0111ana. Su\u0161a pak predstavlja pokretanje Mre\u017ee kao preventivnu akciju: da socijalni bunt ne bi eskalirao, valja djelovati “na demokratski na\u010din, pravnim putem”. Obra\u0107anja Tanovi\u0107a, Sejdi\u0107 i Su\u0161i\u0107 zahvalna su za gradiranje. Njihove pozicije variraju od masovne borbe odozdo u prvom, preko “korektivnog” aktivizma u drugom, do strogog legalizma u tre\u0107em slu\u010daju. Jasno je da kad je u pitanju jedna ovako \u0161iroka inicijativa valja o\u010dekivati neslaganja i razlike, pa i proturje\u010dja u programima aktera koji je \u010dine. Me\u0111utim, u slu\u010daju Mre\u017ee 5F7 rije\u010d je o istinski antagonisti\u010dkim pozicijama: legalisti\u010dko “saniranje” socijalnog nezadovoljstva te\u0161ko je kompatibilno s djelovanjem Sindikata solidarnosti i njegovom povije\u0161\u0107u organiziranja protesta<\/a>.<\/p>\n

Ipak, problem nije samo u sadr\u017eaju ili retorici \u010dlanica i \u010dlanova Mre\u017ee 5F7. I sama organizacijska forma ove inicijative vrlo je upitna. Predod\u017eba o “gra\u0111anskim, nepoliti\u010dkim pokretima” kao nosiocima naslje\u0111a protesta samo po sebi predstavlja razvodnjavanje politi\u010dkog naboja februara 2014. Izrazito politi\u010dki karakter februarskih protesta \u2013 njihova masovnost, snaga koju su crpili “odozdo”, orijentiranost protiv vladaju\u0107e klase \u2013 amortiziran je “sklanjanjem” u unaprijed ome\u0111eni prostor ngo aktivizma. Politika je, drugim rije\u010dima, jo\u0161 jednom prepu\u0161tena politi\u010darima. Borba za dru\u0161tvo “vladavine prava, socijalne pravde i neposredne demokratije” vodit \u0107e se gra\u0111anskim aktivizmom \u2013 kao da nije rije\u010d o su\u0161tinski politi\u010dkim ciljevima (i sam ideologem “vladavine prava” maskira taj politi\u010dki naboj). Posrijedi je prihva\u0107anje raspodjele uloga koju propisuje aktualni dru\u0161tveni poredak: politika je poistovje\u0107ena sa strana\u010dkom politikom, s realpoliti\u010dkim kalkulanstvom, cinizmom i mahinacijama, dok “nepoliti\u010dki pokreti” imaju vlastitu sferu djelovanja.<\/p>\n

Uli\u010dno okupljanje i frontalni juri\u0161 na institucije svakako nisu jedini efikasan metod borbe za dru\u0161tvene promjene, iako \u010dine njezin bitan dio. Ni sindikat ili politi\u010dka partija ne moraju biti jedini oblici organizacije primjereni takvoj borbi. Me\u0111utim, ambicija masa da se probiju u polje politike i preotmu ga od strana\u010dko-politi\u010dkih garnitura dragocjeno je naslje\u0111e. U toj ambiciji ogleda se politi\u010dki, pa i utopijski naboj februarskih protesta, od kojeg se ne bi smjelo odustati. Ne bih rekao da inicijative poput Mre\u017ee 5F7 mogu ispuniti tu zada\u0107u. Naprotiv, povla\u010denje u civilnodru\u0161tvenu sferu te insistiranje na vlastitom “nepoliti\u010dkom” (a ne samo nestrana\u010dkom) karakteru upravo ostavlja vladaju\u0107u klasu na pozicijama koje ve\u0107 dr\u017ei.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mjesec je februar i godi\u0161njica masovnog socijalnog bunta u Bosni i Hercegovini. Da podsjetimo, februarski protesti \u2013 koje se katkad hiperboli\u010dki naziva Februarskom revolucijom…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":4444,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[33],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[17],"class_list":["post-4423","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-protest","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4423","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4423"}],"version-history":[{"count":22,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4423\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4548,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4423\/revisions\/4548"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4444"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4423"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4423"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4423"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4423"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4423"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4423"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4423"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}