Ima ve\u0107 neko vrijeme da se u hrvatskom javnom prostoru nije ozbiljnije zao\u0161trila rasprava oko Drugog svjetskog rata. Dodu\u0161e, va\u017enije obljetnice su uglavnom proljetne, ali nije da povoda ne manjka. O\u010dito su posrijedi u igri neki drugi faktori koji utje\u010du na taj izostanak. Najagilnija desnica se u posljednje vrijeme uglavnom inspirira ameri\u010dkim kulturnim ratovima i bavi raznim varijantama seksualnosti i reproduktivnim pravima. Tako\u0111er, prili\u010dno je izvjesno da ekstremnije snage u i oko HDZ-a \u010dekaju Plenkovi\u0107ev posrtaj da aktiviraju takozvanu zapaljivu retoriku, a pomalo ih zbunjuju i historiografski izleti predsjednika Milanovi\u0107a za kojeg vi\u0161e ni sami ne znaju \u010diji je.<\/p>\n\n\n\n
Ali ne\u0161to se uvijek kuha u akademskom svijetu. Naime, u sklopu projekta “Rat, \u017ertve, nasilje i granice slobode u hrvatskoj povijesti dvadesetog stolje\u0107a” u Hrvatskom institutu za povijest je odr\u017ean kolokvij “Bosanska golgota \u010detnika 1945.”, a zapravo promocija knjige “Bosanska golgota: slom snaga JVuO u Bosni 1945. godine” srpskih povjesni\u010dara Bojana Dimitrijevi\u0107a i Nemanje Devi\u0107a. Sve bi vjerojatno pro\u0161lo nezapa\u017eeno da za stolom sa spornim povjesni\u010darima nije sjedio i Zlatko Hasanbegovi\u0107. Naime, Dimitrijevi\u0107 je poznat kao \u010detni\u010dki revizionist i Hasanbegovi\u0107evo dru\u0161tvo ovaj put nije moglo pro\u0107i kao akademski kuriozitet ili isprepletanje istra\u017eiva\u010dkih putanja povjesni\u010dara sli\u010dnih nagnu\u0107a. Bez obzira na to koji bio status Hasanbegovi\u0107eva sudjelovanja na kolokviju \u2013 on i Institut ka\u017eu<\/a> samo kibicerski, dok fotografija<\/a> sa skupa sugerira ne\u0161to druk\u010diji odgovor \u2013 time se ne\u0107emo baviti. Kao ni teorijama Dimitrijevi\u0107a i Devi\u0107a \u010dije je itekako sporne momente raskrinkao<\/a> povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107. Posvetit \u0107emo se isklju\u010divo reakciji<\/a> Domovinskog pokreta.<\/p>\n\n\n\n Oni su se osjetili du\u017enim oglasiti jer je Hasanbegovi\u0107, predsjednik njihovog koalicijskog partnera Bloka za Hrvatsku, ujedno i potpredsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta. Ne samo da su osjetili du\u017enim oglasiti ve\u0107 su zatra\u017eili i javnu ispriku koju je Hasanbegovi\u0107 odbio, tvrde\u0107i da nije bio organizator skupa, i da je posrijedi bilo visoko akademsko, nepristrano doga\u0111anje. No, posvetimo se samoj reakciji \u010diji su povijesni i ideolo\u0161ki kratki spojevi puno politi\u010dki interesantniji od samog koalicijskog nesporazuma. Naime, Domovinski pokret smatra da su Dimitrijevi\u0107 i Devi\u0107 povijesni revizionisti i zagovornici rehabilitacije \u010detnika. Me\u0111utim, s obzirom na temu kolokvija taj ih stav dovodi u odre\u0111ene ideolo\u0161ke probleme. Ta navodna “golgota” je zapravo obra\u010dun s partizanima koji su, naravno, najzaslu\u017eniji za \u010detni\u010dki poraz i glavna meta revizionisti\u010dkih “inovacija”.<\/p>\n\n\n\n I sad, kako dosko\u010diti problemu? Pa prostim izjedna\u010davanjem krvavih neprijatelja: partizani su zapravo isti kao i \u010detnici jer su, eto, “krvnici”, a i jedni i drugi se protive Hrvatskoj kao takvoj. Da im je bar netko te 1945. rekao da su isti pa “golgote” ne bi bilo, ni skupa na Institutu ni problema u Domovinskom pokretu. Dakle, da sa\u017ememo dosada\u0161nju argumentacijsku serpentinu DP-a: \u010detnici la\u017eu o komunistima, to nas dovodi u problem jer ne mo\u017eemo biti na istoj strani s komunistima, tako da \u0107emo ih diskvalifirati po osnovi koja nema veze sa zbivanjima u Bosni 1945. godine. Me\u0111utim, ako ne mo\u017eemo biti na strani komunista, onda su i \u010detnici, ako su ratovali protiv njih, barem donekle u pravu? Kako \u0107emo to rije\u0161iti jer se ni s njima ne smijemo slagati? Barem ne danas kad vi\u0161e komunista nema pa nema ni razloga. E, onda su se dosjetili argumentacijskog rje\u0161enja za sve nedoumice hrvatske desnice, a to je Bleiburg. Pa ka\u017eu: bez obzira na to \u0161to su na Bleiburgu, pored ve\u0107inskih Hrvata, stradali i pripadnici nekih drugih naroda (\u010ditaj: \u010detnika), nemate vi pravo da se bavite povijesnim revizionizmom kad su u pitanju partizani, mi imamo monopol na to.<\/p>\n\n\n\n Moramo opet sa\u017eeti jer je malo komplicirano: dakle, morali smo \u010dak priznati da poslijeratni obra\u010dun na Bleiburgu nije bio obra\u010dun s hrvatskim narodom kao takvim ve\u0107 s pora\u017eenim kolaboracionisti\u010dkim snagama kako bi zadr\u017eali monopol nad povijesnim revizionizmom. Barem u Hrvatskoj multietni\u010dki revizionisti\u010dki oligopol ne\u0107e pro\u0107i. Jer ako bi pro\u0161ao, onda bi se morali pogledati u ogledalo i priznati: ako la\u017eu \u010detnici o partizanima i 1945. onda la\u017eemo i mi. A onda bi i ovaj domobranski sitcom zavr\u0161io.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ima ve\u0107 neko vrijeme da se u hrvatskom javnom prostoru nije ozbiljnije zao\u0161trila rasprava oko Drugog svjetskog rata. Dodu\u0161e, va\u017enije obljetnice su uglavnom proljetne, ali nije da povoda ne manjka. O\u010dito su posrijedi u igri neki drugi faktori koji utje\u010du na taj izostanak. Najagilnija desnica se u posljednje vrijeme uglavnom inspirira ameri\u010dkim kulturnim ratovima i […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":38064,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[646,144],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-44199","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-povijest","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44199","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44199"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44199\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44203,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44199\/revisions\/44203"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38064"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44199"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44199"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44199"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44199"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44199"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44199"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44199"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}