{"id":44189,"date":"2023-03-02T13:46:27","date_gmt":"2023-03-02T12:46:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44189"},"modified":"2023-03-02T13:48:22","modified_gmt":"2023-03-02T12:48:22","slug":"nejednakost-u-cekanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44189","title":{"rendered":"Nejednakost u \u010dekanju"},"content":{"rendered":"\n<p>Ako se kao prosje\u010dni \u017eivotni vijek uzme 75 godina, tokom \u017eivota prespavamo 26 godina. Istra\u017eivanja ameri\u010dkih kozmeti\u010dkih firmi pokazuju kako \u017eene u prosjeku potro\u0161e 135 dana na \u0161minkanje i ure\u0111ivanje prije izlaska iz ku\u0107e, dok mu\u0161karci na ure\u0111ivanje prije izlaska potro\u0161e 46 dana. Ovakvi podaci mogu djelovati kao nepotrebno izazivanje anksioznosti \u2013 \u010desto i s funkcijom reklamiranja nekog izuma koji \u0107e nam navodno u\u0161tedjeti dio vremena, kao \u0161to i jest slu\u010daj s navedenim podacima koji su na portalu N1 poslu\u017eili kao uvod u <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/n1info.hr\/lifestyle\/a180330-sokantno-dvije-godine-zivota-cekamo-u-redu-a-27-spavamo\/\" target=\"_blank\">reklamu<\/a> za uslugu m-foto plati Zagreba\u010dke banke, koja omogu\u0107ava pla\u0107anje ra\u010duna \u201e(&#8230;) dok \u010dekate tramvaj, u uredu, doma iz fotelje ili na kavi s prijateljima\u201d. Upravo \u010dekanju tramvaja ili autobusa u prosjeku posvetimo 27 dana svog \u017eivota, ali ne svi, jer se iza tog prosjeka skrivaju velike klasne razlike. Prema novom <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.washingtonpost.com\/business\/another-sign-of-inequality-minutes-spent-waiting\/2023\/02\/14\/4579a0de-ac76-11ed-b0ba-9f4244c6e5da_story.html\" target=\"_blank\">istra\u017eivanju<\/a> koje je nedavno objavljeno u Nature Human Behavior, ljudi s ni\u017eim prihodima \u010de\u0161\u0107e i du\u017ee zaglave \u010dekaju\u0107i od onih s vi\u0161im prihodima.<\/p>\n\n\n\n<p> Bogatiji ljudi \u010desto mogu platiti kako bi izbjegli \u010dekanje, pri \u010demu su situacije poput prioritetnog ukrcavanja i paso\u0161ke kontrole za biznis klasu na aerodromima vjerojatno prvo \u0161to pada na pamet, ali tu su i brojne svakodnevne situacije, kao \u0161to je odlazak autom na posao umjesto \u010dekanja javnog prijevoza i manji red \u010dekanja u trgovinama. Ove opcije su manje dostupne siroma\u0161nijima, a u siroma\u0161nijim dijelovima grada \u010desto se vi\u0161e \u010deka i zbog lo\u0161ije prometne povezanosti, manjka osoblja u supermarketima i sli\u010dno. \u201cTo iskustvo uzaludnog gubljenja vremena jedinstveno je uvredljivo i uznemiruju\u0107e\u201d, ka\u017ee profesorica politi\u010dkih znanosti na Sveu\u010dili\u0161tu Syracuse Elizabeth Cohen, autorica knjige &#8220;Politi\u010dka vrijednost vremena\u201d (The Political Value of Time: Citizenship, Duration, and Democratic Justice).<\/p>\n\n\n\n<p>Stephen Holt, izvanredni profesor javnih poslova i politike na Sveu\u010dili\u0161tu u Albanyiju pri Dr\u017eavnom Sveu\u010dili\u0161tu New York (SUNY) prou\u010davao je dobrovoljno kori\u0161tenje vremena u kontekstu istra\u017eivanja rodnih razlika u vremenu provedenom u u\u010denju. U tom istra\u017eivanju koristio je podatke iz tzv. dnevnika o kori\u0161tenju vremena u kojima su ispitanici katalogizirali \u0161to rade svakog sata u jednom danu (\u0161to je ina\u010de i najpouzdaniji izvor podataka za prou\u010davanje rodnih razlika u obavljanju ku\u0107anskog rada). Otkrio je da u tim dnevnicima ljudi bilje\u017ee i neke vrste \u010dekanja, poput \u010dekanja u redu na blagajni du\u0107ana, \u010demu dotad nije posve\u0107ena istra\u017eiva\u010dka pozornost. Sveukupni klasni vremenski jaz u \u010dekanju bio je manji nego \u0161to bi se moglo pretpostaviti &#8211; ljudi koji zara\u0111uju ispod 20.000 dolara godi\u0161nje \u010dekali su u prosjeku \u0161est sati godi\u0161nje vi\u0161e od ljudi koji zara\u0111uju vi\u0161e od 150.000 dolara, ali Holt je rekao da su podaci ankete koje je koristio mogli zahvatiti samo djeli\u0107 ukupnog iznosa. Dnevnici su pratili razdoblje od samo 24 sata, tako da su uhvatili rupe u nekim dnevnim aktivnostima, ali ne i druge vrste \u010dekanja, poput onih u bolnicama, lije\u010dni\u010dkim ordinacijama i dr\u017eavnim institucijama koje se doga\u0111aju rije\u0111e, ali sigurno pridonose izra\u017eenijim razlikama prema razini prihoda. Tako\u0111er, iako su siroma\u0161niji ljudi \u010dekali oko 15 minuta dulje prilikom svakog odlaska u kupovinu, ta razlika je prigu\u0161ena \u010dinjenicom da su to vjerojatno nadoknadili rje\u0111om kupnjom i kupnjom vi\u0161e prera\u0111ene hrane i manje svje\u017eih namirnica u odnosu na bogatije ljude koji, da damo koji doma\u0107i primjer, sigurno manje \u010dekaju na losos u Fisheriji ili u redu u du\u0107anima s <em>organic<\/em> hranom.<\/p>\n\n\n\n<p>Anketa nije uklju\u010divala ono \u0161to Cohen naziva administrativnim optere\u0107enjem, koje podrazumijeva ogromne redove i dugo vrijeme \u010dekanja, primjerice kad se poku\u0161avate prijaviti za naknadu za nezaposlene ili bonove za hranu. Cohen smatra da su ti sustavi takvi kako bi se ote\u017eao pristup socijalnim naknadama, za \u0161to pronalazi dokaz u tome da je u usporedbi s time dobiti termin za testiranje na Covid-19 bilo &#8220;\u0161okantno brzo\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovim, zasad nedore\u010denim, podacima treba dodati i one o &#8220;<a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/newleftreview.org\/sidecar\/posts\/the-death-gap?fbclid=IwAR1T-uD9bPoj_w2IclysRbvt_uwXsTLuvFRp1-bX1nALOEe__bzHfY7NmgU\" target=\"_blank\">jazu u mortalitetu<\/a>\u201d, odnosno razlikama u o\u010dekivanom \u017eivotnom vijeku izme\u0111u ljudi s ni\u017eim i vi\u0161im prihodima. Taj jaz se progresivno ve\u0107 desetlje\u0107ima pove\u0107ava zbog nejednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i drugim uvjetima zdravog \u017eivota, zbog \u010dega osobe s najni\u017eim prihodima \u017eive u prosjeku \u010dak 15,5 godina kra\u0107e od osoba s najvi\u0161im prihodima. Uzimaju\u0107i to u obzir, vrijeme provedeno u \u010dekanju u \u017eivotu osoba s ni\u017eim prihodima zauzima daleko ve\u0107i udio u usporedbi s bogatijima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako se kao prosje\u010dni \u017eivotni vijek uzme 75 godina, tokom \u017eivota prespavamo 26 godina. Istra\u017eivanja ameri\u010dkih kozmeti\u010dkih firmi pokazuju kako \u017eene u prosjeku potro\u0161e 135 dana na \u0161minkanje i ure\u0111ivanje prije izlaska iz ku\u0107e, dok mu\u0161karci na ure\u0111ivanje prije izlaska potro\u0161e 46 dana. Ovakvi podaci mogu djelovati kao nepotrebno izazivanje anksioznosti \u2013 \u010desto i s [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":44191,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1208,443],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-44189","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasna-stratifikacija","tag-nejednakost","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44189","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44189"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44189\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44193,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44189\/revisions\/44193"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44191"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44189"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44189"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44189"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44189"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44189"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44189"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44189"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}