{"id":44174,"date":"2023-03-01T11:27:58","date_gmt":"2023-03-01T10:27:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44174"},"modified":"2023-03-02T10:00:08","modified_gmt":"2023-03-02T09:00:08","slug":"novi-trendovi-stare-muke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44174","title":{"rendered":"Novi trendovi, stare muke"},"content":{"rendered":"\n

Prosje\u010dni \u010ditatelj hrvatskih portala vjerojatno je u vi\u0161e navrata u proteklih par godina iskusio stanovitu nesklad izme\u0111u pro\u010ditanog i vlastitog \u017eivljenog radnog iskustva. Naime, brojni su na\u0161i portali redovito iz stranih medija preuzimali vijesti o novim trendovima na tr\u017ei\u0161tu rada. Iz tih se prene\u0161enih vijesti i obja\u0161njenja koja su pratila te nove trendove vrlo lako mogao ste\u0107i dojam da radnici u\u017eivaju prili\u010dnu autonomiju i na radnom mjestu i na tr\u017ei\u0161tu rada kao takvom. Mogu se pona\u0161ati u skladu s potrebama, mogu mijenjati radno mjesto kad po\u017eele i uspostaviti novu ravnote\u017eu izme\u0111u poslovnog i privatnog. Razni su se trendovi tu istaknuli, a me\u0111u najpoznatijima su sigurno “velika ostavka<\/a>” (Great resignation) i “tihi otkaz<\/a>” (Quiet quitting).<\/p>\n\n\n\n

Uvjerljivosti tih trendova definitivno su pridonijeli oblici dr\u017eavne pomo\u0107i u pandemiji i niska razina nezaposlenosti, ali daleko od toga da oni predstavljaju nekakav odmak od “normalnog” kapitalizma i iskustva na po\u010detku spomenutog prosje\u010dnog \u010ditatelja kojeg izostanak jedne mjese\u010dne pla\u0107e dijeli od bankrota. Ukratko, autonomija na tr\u017ei\u0161tu rada i na radnom mjestu bila je i ostala privilegija profesionalaca i vi\u0161ih slojeva koji statusom ili nenadoknadivo\u0161\u0107u vje\u0161tina mogu meandrirati me\u0111u poslovima u skladu s preferencijama. Najnovija istra\u017eivanja<\/a> u SAD-u vezana uz “veliku ostavku” pokazuju da taj trend nije bio u\u010dinak autonomnih odluka radnika ve\u0107 specifi\u010dne situacije u slabije pla\u0107enim sektorima s visokom razinom kontakta u kojima dominiraju \u017eene i migrantski radnici. Radi se o sektorima u kojima za vrijeme pandemije nije bio mogu\u0107 rad na daljinu, \u0161to je, zbog zdravstvenih rizika i burnouta<\/em>, rezultiralo u\u010destalim promjenama radne snage. Tako\u0111er, zbog zatvaranja vrti\u0107a i \u0161kola \u017eene su davale otkaze kako bi se mogli ku\u0107i brinuti o djeci. Dakle, ne da trendu nije pridonijelo \u0161irenje autonomije me\u0111u radni\u010dkom klasom ve\u0107 je prvenstveno rezultat dodatne razine rodno kodiranog ograni\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

Pored tog raskoraka izme\u0111u uske i samozami\u0161ljene percepcije tr\u017ei\u0161ta rada kakva odlikuje medijske i akademske profesionalce i stanja na terenu koji je rezultirao teorijom o “velikoj ostavci”, prisutni su i brojni trendovi no\u0161enja s neda\u0107ama na radnim mjestima. Oni obi\u010dno zapo\u010dinju na dru\u0161tvenim mre\u017eama, pogotovo TikToku, i brzo se ra\u0161ire me\u0111u mla\u0111om radnom populacijom koju radno mjesto frustrira ili se nada nekom obliku savladavanja kroni\u010dne neizvjesnosti. Pored toga \u0161to vjerno do\u010daravaju prirodu suvremenog rada i odnose na tr\u017ei\u0161tu radu, ti trendovi jo\u0161 vjernije do\u010daravaju trenutni politi\u010dki trenutak. Naime, niti oni koji trendove ustanovljuju niti oni koji ih \u0161ire i obja\u0161njavaju uop\u0107e ne pomi\u0161ljaju na to da je rije\u010d o zadacima i poslovima koje je nekad obavljao sindikat. Radi se o prostom izmi\u0161ljanju ve\u0107 izmi\u0161ljenog, uz jednu bitnu razliku: no\u0161enje s problemima s radnom mjestu se prenijelo s kolektivne na individualnu razinu.<\/p>\n\n\n\n

Spomenimo par primjera<\/a>. Prvi je, kako ka\u017eu uobi\u010dajene procjene trendova, negativan, a drugi pozitivan. Prvi se naziva “Resenteesism”, a sljedbenici ga ovako definiraju: “Radi se o onom trenutku kada \u017eelite dati otkaz, ali ne usu\u0111ujete se pri\u010dati o tome s kolegama ili krenuti na razgovore za posao u drugim firmama kako va\u0161 \u0161ef ne bi saznao i kako, za stvarno, ne biste dobili otkaz.\u201d Dakle, radi se o situaciji koja prili\u010dno uvjerljivo oslikava kolektivnu nemo\u0107 na radnom mjestu, to jest izostanak sindikata. Drugi se trend zasniva na nadila\u017eenju takve situacije, ali ne kroz sindikalno udru\u017eivanje ve\u0107 individualnim putem. Naziva se “Career cushioning”, a referira se na individualni trud kojim postajete nezamjenjivi na radnom mjestu. U taj trud mo\u017ee spadati rad na dodatnim vje\u0161tinama, a mo\u017ee i izra\u017eenija lojalnost \u0161efu.<\/p>\n\n\n\n

Svi ovi trendovi \u2013 i oni makro koje prepoznavaju ekonomisti i novinari, ali i oni koji spadaju u domenu self-helpa na radnom mjestu \u2013 pokazuju da se kapitalizam nije fundamentalno promijenio i da su problemi s kojim se susre\u0107u radnici gotovo pa isti ve\u0107 gotovo 200 godina. Ono \u0161to se mijenja jesu politi\u010dke okolnosti, komunikacijski obrasci i tehnolo\u0161ka infrastruktura.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prosje\u010dni \u010ditatelj hrvatskih portala vjerojatno je u vi\u0161e navrata u proteklih par godina iskusio stanovitu nesklad izme\u0111u pro\u010ditanog i vlastitog \u017eivljenog radnog iskustva. Naime, brojni su na\u0161i portali redovito iz stranih medija preuzimali vijesti o novim trendovima na tr\u017ei\u0161tu rada. Iz tih se prene\u0161enih vijesti i obja\u0161njenja koja su pratila te nove trendove vrlo lako […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":44176,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[668,85],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-44174","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-radnicka-prava","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44174","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44174"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44174\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44175,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44174\/revisions\/44175"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44176"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44174"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44174"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44174"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44174"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44174"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44174"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44174"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}