{"id":44051,"date":"2023-02-10T11:48:16","date_gmt":"2023-02-10T10:48:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44051"},"modified":"2023-03-22T15:53:45","modified_gmt":"2023-03-22T14:53:45","slug":"nepravedna-europa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44051","title":{"rendered":"Nepravedna Europa"},"content":{"rendered":"\n<p>Nedavno objavljeno istra\u017eivanje Eurobarometra &#8220;<a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/europa.eu\/eurobarometer\/surveys\/detail\/2652\" target=\"_blank\">Fairness, inequality, and intergenerational mobility<\/a>&#8221; pokazuje da stanovnici Europske unije vide europsko dru\u0161tvo kao manje pravedno i jednako nego prije pet godina, kao i da podr\u017eavaju sna\u017ene intervencije i ve\u0107u socijalnu potro\u0161nju.<\/p>\n\n\n\n<p>Manje od polovice stanovnika EU vjeruje da je dru\u0161tvo u kojem \u017eive po\u0161teno i jednako: 47% ispitanika smatra da imaju jednake mogu\u0107nosti napredovanja u \u017eivotu u usporedbi s ostalima, a jo\u0161 manje (38%) ih vjeruje da je ve\u0107ina stvari koje im se doga\u0111aju u \u017eivotu po\u0161tena. Percepcija dru\u0161tvene pravednosti pala je za 14% u usporedbi s 2017., a percepcija socijalne pravednosti mladih u dobi od 15 do 24 godine zna\u010dajno je smanjena (pad od 16 postotnih bodova u usporedbi s 2017).<\/p>\n\n\n\n<p>Velika ve\u0107ina stanovnika Europske unije (preko 81%) smatra da su razlike u prihodima u njihovoj zemlji prevelike. Usprkos krizi izazvanoj pandemijom, zabrinutost zbog nejednakosti dohotka blago se smanjila (minus 4 postotna boda) u usporedbi s 2017., \u0161to se u najve\u0107oj mjeri odnosi na mi\u0161ljenje starijih osoba i onih koji \u017eive u ruralnim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad se radi o percepciji uzroka (ne)jednakosti, oko dvije tre\u0107ine ispitanika vjeruje da je porijeklo iz bogate obitelji klju\u010dno (12%) ili va\u017eno (53%) za napredovanje u \u017eivotu, iako se puno ve\u0107a va\u017enost pridaje faktorima poput stupnja obrazovanja i truda. Podaci tako\u0111er ukazuju na progresivno pove\u0107anje obrazovnih postignu\u0107a kroz tri generacije: otprilike \u0161est od deset ispitanika steklo je stupanj obrazovanja koji je vi\u0161i od obrazovanja njihove majke (64%) ili oca (61%). Sli\u010dno tome, oko \u010detiri od deset majki (41%) i o\u010deva (43%) ispitanika stekli su razinu obrazovanja vi\u0161u od one svojih roditelja. Na\u017ealost, ovo istra\u017eivanje nije se bavilo utvr\u0111ivanjem objektivnog stanja, ve\u0107 je fokusirano na stavove i percepciju pravednosti i jednakosti, pa ovaj podatak o sve ve\u0107im obrazovnim postignu\u0107ima mo\u017ee djelovati utje\u0161no, iako nije tajna da dana\u0161nje generacije ne \u017eive bolje od roditelja kada se u obzir uzmu drugi faktori poput prihoda, uvjeta rada, sigurnosti radnih mjesta i priu\u0161tivosti stanovanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako istra\u017eivanje nije obuhvatilo te teme, \u010dini se da su one itekako prisutne u percepciji ispitanika: s obzirom na takvu percepciju dru\u0161tvene nejednakosti i nepravednosti, ne iznena\u0111uje podatak da velika ve\u0107ina gra\u0111ana podupire sna\u017ene intervencije na nacionalnoj i europskoj razini: prema <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/social\/BlobServlet?docId=26615&amp;langId=en\">istra\u017eivanju<\/a>, 78% stanovnika Europske unije smatra da bi vlade njihovih dr\u017eava trebale poduzeti mjere za smanjenje razlika u prihodima, uz potporu institucija EU. Tako\u0111er, 78% stanovnika Europske unije vjeruje da bi se ukupna javna potro\u0161nja na socijalnu politiku trebala pove\u0107ati. Prema redoslijedu va\u017enosti, misle da bi njihove vlade trebale tro\u0161iti vi\u0161e na zdravstvo, dugotrajnu njegu, obrazovanje, mirovine, stanovanje, socijalnu pomo\u0107, obiteljsku politiku i potporu za nezaposlene. Kada se radi o pitanju kako bi se ova pove\u0107ana potro\u0161nja na socijalne politike trebala financirati, otprilike polovica stanovnika EU podr\u017eava vi\u0161e poreze: 21% smatra da bi dodatni tro\u0161ak za financiranje tih politika trebali snositi samo bogati, 20% smatra da bi doprinosi trebali biti proporcionalni prihodima, a 10% misli da bi svi trebali ravnomjerno snositi tro\u0161kove financiranja ve\u0107e socijalne potro\u0161nje neovisno o razini prihoda. 15% ih smatra da se sredstva trebaju prenamijeniti iz drugih rashoda, dok 12% vjeruje da se sredstva trebaju na\u0107i putem zadu\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje Eurobarometra temelji se na 26.395 intervjua provedenih u svibnju i lipnju 2022. u 27 dr\u017eava \u010dlanica EU, a na <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/social\/main.jsp?langId=en&amp;catId=89&amp;furtherNews=yes&amp;newsId=10509\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">dostupni<\/a> su i izvje\u0161taji s podacima za pojedine dr\u017eave.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nedavno objavljeno istra\u017eivanje Eurobarometra &#8220;Fairness, inequality, and intergenerational mobility&#8221; pokazuje da stanovnici Europske unije vide europsko dru\u0161tvo kao manje pravedno i jednako nego prije pet godina, kao i da podr\u017eavaju sna\u017ene intervencije i ve\u0107u socijalnu potro\u0161nju. Manje od polovice stanovnika EU vjeruje da je dru\u0161tvo u kojem \u017eive po\u0161teno i jednako: 47% ispitanika smatra da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":44053,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1425,443,643],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-44051","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-distribucija-prihoda","tag-nejednakost","tag-socijalna-politika","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44051","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44051"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44051\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44350,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44051\/revisions\/44350"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44051"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44051"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44051"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44051"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44051"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44051"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44051"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}