{"id":4401,"date":"2015-02-05T08:00:18","date_gmt":"2015-02-05T07:00:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4401"},"modified":"2015-02-05T00:19:28","modified_gmt":"2015-02-04T23:19:28","slug":"uzroci-zdravstvenih-nejednakosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4401","title":{"rendered":"\u0160iri uzroci zdravstvenih nejednakosti"},"content":{"rendered":"

Iako je povezanost izme\u0111u zdravlja i drugih aspekata \u017eivota poput radnih ili stambenih uvjeta slu\u017ebeno prepoznata jo\u0161 1978. u Deklaraciji Svjetske zdravstvene organizacije, zdravstvene politike se i dalje \u010desto razmatraju i donose izolirano od ostalih javnih politika. Tako su i u Hrvatskoj danas dominantni institucionalni i medijski odgovori na sve ve\u0107u ugro\u017eenost zdravlja ekonomskim neprilikama individualni savjeti za snala\u017eenje.<\/strong><\/p>\n

Posljednjih nekoliko godina, i to sve intenzivnije s obzirom na ustrajnu ekonomsku krizu, u Hrvatskoj svjedo\u010dimo izra\u017eenijem rastu socijalnih nejednakosti, me\u0111u kojima se isti\u010du i zdravstvene nejednakosti. Sve lo\u0161ija socio-ekonomska situacija utje\u010de na zdravlje ljudi, a pretpostavljeni nivo dostupnosti zdravstvene za\u0161tite nije dovoljan da se o\u010duva zdravlje stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Zdravstvene nejednakosti povezane su sa cijelim nizom socijalnih determinanti: siroma\u0161tvom, nezaposleno\u0161\u0107u, prehranom, uvjetima rada, neadekvatnim stanovanjem, itd., a veza zdravlja i ostalih podru\u010dja prvi put je (slu\u017ebeno) prepoznata u Deklaraciji iz Alma Ate<\/a> <\/b>1978. godine. U njoj se zdravlje definira kao “<\/i>stanje sveukupnog fizi\u010dkog, psihi\u010dkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili nemo\u0107i, temeljno ljudsko pravo i diljem svijeta najva\u017eniji dru\u0161tveni cilj, realizacija kojega tra\u017ei akciju na nizu dru\u0161tvenih i ekonomskih sektora, uklju\u010duju\u0107i zdravstveni”. Deklaracija iz Jakarte<\/a> iz 1997. godine pro\u0161iruje preduvjete za zdravlje: mir, dom, obrazovanje, socijalna sigurnost, dru\u0161tveni odnosi, hrana, prihodi, ovla\u0161\u0107ivanje \u017eena, stabilni ekosustav, odr\u017eiva eksploatacija resursa, socijalna pravednost, po\u0161tivanje ljudskih prava i jednakost, a iznad svega, isti\u010de siroma\u0161tvo kao najve\u0107u prijetnju zdravlju. Svjetska zdravstvena organizacija je 2005. godine osnovala Komisiju za socijalne determinante zdravlja<\/a> koja je napravila niz istra\u017eivanja i potvrdila kako su za porast zdravstvene nejednakosti me\u0111u stanovni\u0161tvom klju\u010dni nezaposlenost, opasna radna mjesta, globalizacija te nedostupnost pru\u017eanja zdravstvene za\u0161tite.<\/p>\n

Razlika izme\u0111u zdravstvenog sustava i zdravstvene za\u0161tite<\/strong><\/p>\n

Jonathan Wolff, <\/b>britanski filozof i akademik, u knjizi Ethichs and Public Policy<\/i> iz 2011. godine, analiziraju\u0107i zdravstvene nejednakosti isti\u010de kako je va\u017eno razlikovati zdravlje, zdravstveni sustav (health system<\/i>) i zdravstvenu za\u0161titu (health care system<\/i>). Wolff napominje kako ono \u0161to \u010dini ljude bolesnima nije nedostatak zdravstvene za\u0161tite ve\u0107 siroma\u0161tvo, neadekvatna ishrana, neprikladni radni uvjeti i nezdrav na\u010din \u017eivota. Ove determinante utje\u010du u velikoj mjeri na zdravlje, a omogu\u0107avanje pristupa zdravstvenoj za\u0161titi nije dovoljno i ne smije biti jedino rje\u0161enje.<\/p>\n

U svojoj knjizi na primjeru britanskog zdravstvenog sustava pokazuje kako je pristup zdravstvenoj za\u0161titi bio nejednak prije uvo\u0111enja univerzalne zdravstvene za\u0161tite 1948., ali i da su nakon uvo\u0111enja sveobuhvatne zdravstvene za\u0161tite neke nejednakosti ostale, a neke su se i pro\u0161irile. Naime, pokazalo se da bogatiji i dalje \u017eive dulje i kvalitetnije naspram siroma\u0161nijih gra\u0111ana koji si ne mogu priu\u0161titi npr. dulji oporavak nakon bolesti ili kvalitetniju ishranu kako bi prevenirali naru\u0161avanje zdravstvenog stanja. Zbog ovakvih rezultata Wolff upu\u0107uje na su\u0161tinsku razliku zdravstvenog sustava i zdravstvene za\u0161tite te smatra da su i ostale politike\/podru\u010dja jednako va\u017eni u smanjivanju zdravstvenih nejednakosti. Zdravstveni sustav povezuje usko sa medicinskom strukom, a dostupnost zdravstvene za\u0161tite promatra u \u0161irem kontekstu, to jest prepoznaje va\u017enost obrazovnog sustava, okoli\u0161ne politike, sigurnosti u prometu, itd.<\/p>\n

Mnoge determinante zdravlja nalaze se van usko medicinskog rakursa; primjerice duljina \u017eivota se pove\u0107ala zbog bolje higijene i sanitarnih uvjeta, sigurnijeg rada, boljih \u017eivotnih uvjeta, a s medicinske strane i zbog otkri\u0107a antibiotika i novih medicinskih tehnologija.\u00a0Wolff upozorava kako se pokazalo da jednak pristup zdravstvenoj za\u0161titi ne zna\u010di automatski jednakost u zdravlju, a veliki utjecaj na to ima socijalni gradijent koji korespondira sa dru\u0161tvenom klasom; vi\u0161a dru\u0161tvena klasa dulje i bolje \u017eivi. Doktori i bolnice mogu pomo\u0107i bolesnoj osobi, no to ne zna\u010di da \u0107e ona mo\u0107i koristiti bolovanje, imati bolju ishranu i \u017eivotne uvjete te se oporaviti i ozdraviti u potpunosti.<\/p>\n

Socijalna dimenzija zdravlja<\/strong><\/p>\n

Socio-ekonomski i \u017eivotni uvjeti u Hrvatskoj tako\u0111er potvr\u0111uju da jednak pristup zdravstvenoj za\u0161titi ne zna\u010di jednakost u zdravlju. U Hrvatskoj danas svjedo\u010dimo velikom padu \u017eivotnog standarda znatnog broja gra\u0111ana \u0161to se o\u010dituje u \u010destim prizorima kopanja po kontejnerima za sme\u0107e, delo\u017eacijama, ovrhama, redovima za besplatni topli obrok, ogromnom broju nezaposlenih te pove\u0107anom siroma\u0161tvu.<\/p>\n

Broj nezaposlenih prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje iznosi 328.354 tisu\u0107a, a unutar Europske unije Hrvatska se po postotku nezaposlenosti nalazi neposredno iza Gr\u010dke i \u0160panjolske. Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku iz 2014. godine, stopa rizika od siroma\u0161tva iznosi 20,4 posto, a kada se iz dohotka isklju\u010de socijalni transferi i mirovine, stopa rizika od siroma\u0161tva iznosi 45,2 posto. To je zastra\u0161uju\u0107i podatak koji je ujedno indikator na\u0161e stvarnosti. Udruga Blokirani navodi kako 320 tisu\u0107a gra\u0111ana Hrvatske ima blokirane sve ra\u010dune kod svih banaka, temeljem Ovr\u0161nog zakona iz prosinca 2010. godine. Ako se ovoj brojci pribroje i \u010dlanovi obitelji koji su na taj na\u010din ugro\u017eeni rije\u010d je o milijun blokiranih gra\u0111ana. Problem delo\u017eacija tako\u0111er je vrlo aktualan i gotovo svakodnevan, a sve to ugro\u017eava zdravlje gra\u0111ana iz vi\u0161e aspekata.<\/p>\n

U siroma\u0161nim i ekonomski devastiranim zemljama zdravstveni problemi su \u010desto povezani s depresijom, pretilo\u0161\u0107u i alkoholizmom. Nacionalna strategija za razvoj zdravstva 2012.-2020. kao rizi\u010dna pona\u0161anja prepoznaje lo\u0161e prehrambene navike, fizi\u010dku neaktivnost, prekomjernu tjelesnu te\u017einu i pretilost, pu\u0161enje, alkohol i zlouporabu droga. U Strategiji se navodi u kojim je postocima nacija ovime zahva\u0107ena, ali ne analizira se i kako je do\u0161lo do toga te \u0161to utje\u010de na porast.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju 7 posto stanovnika ima dijagnosticiranu depresiju, a najve\u0107i broj hospitalizacija doga\u0111a se osobama u dobi od 20 do 59 godina, \u0161to zna\u010di da je rije\u010d o radno aktivnom stanovni\u0161tvu. Pretilost tako\u0111er postaje sve ve\u0107i problem. Posljednja istra\u017eivanja su pokazala kako se 25,3 posto mu\u0161karaca i oko 34,1 posto \u017eena u Hrvatskoj se smatra pretilima. Kao uzroci pretilosti se navode ubrzani na\u010din \u017eivota, dostupnost brze i nezdrave hrane, nezdrave \u017eivotne i prehrambene navike te sjedila\u010dki na\u010din \u017eivota. Svi ovi uzroci proizlaze i iz nemogu\u0107nosti da se osoba zdravije hrani, posve\u0107uje vi\u0161e pa\u017enje tjelesnoj aktivnosti, radi u adekvatnijim uvjetima. Zanimljiv je i podatak da se od 2000. godine registrirana potro\u0161nja alkohola u Hrvatskoj postupno pove\u0107avala. Ako bismo promatrali smrtnost uzrokovanu kroni\u010dnim bolestima jetre i ciroze u mu\u0161karaca, vidjeli bismo Hrvatska u ovome prednja\u010di \u010dak i pred “starim” \u010dlanicama EU-a.<\/p>\n

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rak je drugi najzna\u010dajniji uzrok smrti u Hrvatskoj od kojeg umire svaki \u010detvrti stanovnik. U usporedbi s ostalim zemljama Europe, Hrvatska je zemlja srednje incidencije, no visokog mortaliteta od raka. Rak je primjer bolesti gdje zna\u010daj socijalnih determinanti dolazi do izra\u017eaja. Lije\u010dnici mogu spasiti osobu, ali ako ona nema uvjete za bolovanje i kvalitetan opravak i nabavku lijekova ni medicina ne mo\u017ee u\u010dinit \u010dudo.<\/p>\n

Hrvatski zdravstveni sustav polako se uru\u0161ava, optere\u0107en je bezbrojnim sanacijama i kontinuirano prolazi kroz raznorazne reforme, a ulaganja u njega sve su manja. Samim time i proklamirana zdravstvena za\u0161tita za sve gra\u0111ana svakim danom sve je manje dostupna. Liste \u010dekanja su ogromne, sve vi\u0161e lijekova i ortopedskih pomagala je potrebno nadoplatiti, lije\u010dnici i sestre odlaze na rad u inozemstvo, a pojedini lije\u010dnici<\/a> sve \u010de\u0161\u0107e kritiziraju pacijente koji “jo\u0161 uvijek pogre\u0161no smatraju da je zdravstvo u Hrvatskoj besplatno i nisu svjesni ekonomske vrijednosti zdravlja”. Zdravstveni sustav postaje sve skuplji i nedostupniji unato\u010d inovacijama i novimtehnolo\u0161kim mogu\u0107nostima. U medijima se kao pomaci i novi razvojni momenti \u010desto isti\u010du uvo\u0111enje e-zdravstva i informatizacija sustava, no umjesto da usluge i zdravstvena za\u0161tita budu dostupnije gra\u0111anima doga\u0111a se upravo obrnuto.<\/p>\n

Neuskla\u0111enost politika<\/strong><\/p>\n

U ovakvoj situaciji pomalo cini\u010dno zvu\u010de pozivi i razna upozorenja kako smo i sami odgovorni za svoje zdravlje, to jest da ono nije samo na\u0161e pravo ve\u0107 i odgovornost. Na nekoj banalnoj razini to mo\u017ee biti to\u010dno, svatko treba biti odgovoran prema svome i tu\u0111em zdravlju, no za provedbu odgovornosti potrebni su i ispunjeni odre\u0111eni socio-ekonomski uvjeti. Naj\u010de\u0161\u0107e preporuke su kako se treba zdravo i kvalitetno hraniti, provoditi redovito tjelovje\u017ebu, brinuti o zdravom i dostatnom snu, izbjegavati sjedila\u010dki na\u010din \u017eivota itd. Mediji su puni takvih preporuka koje dolaze od raznih stru\u010dnjaka, ali i samih javnih institucija koje bi trebale stvarati dru\u0161tvene uvjete za zdravstvenu jednakost, a ne dijelite individualisti\u010dke savjete.\u00a0Simptomati\u010dan primjer je izjava Sanje Musi\u0107 Milanovi\u0107, voditeljice Odjela za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja je u listopadu 2014., gostovala u emisiji Izaberi zdravlje Hrvatskog radija. Doktorica Musi\u0107 Milanovi\u0107 tom je prilikom poru\u010dila gra\u0111anima da radije konzumiraju crni kruh koji je zdraviji, ali i skuplji od bijelog, a razliku u cijenama dosjetila se nadomjestiti prijedlogom da se skuplji kruh re\u017ee na tanje \u0161nite kako bi du\u017ee trajao. Ovakve nespretne izjave pokazuju socijalnu neosjetljivost prema gra\u0111anima koji se utapaju u moru brojnih ekonomskih, dru\u0161tvenih pa i zdravstvenih problema.<\/p>\n

U Hrvatskoj postoji i problem uskla\u0111enosti ostalih politika sa zdravstvenom, primjerice obrazovna i okoli\u0161na politika te radno zakonodavstvo, odnosno za cijeli niz politika i mjera se ne uvode kriteriji utjecaja na zdravlje stanovni\u0161ta i zdravlje se tretira kao usko medicinska stvar u okviru jo\u0161 u\u017eih ”fiskalnih ograni\u010denja”. Iz toga slijedi da u\u00a0Hrvatskoj preduvjeti za smanjenje zdravstvenih nejednakosti, navedeni u dvjema spomenutim strategijama, trenutno ne postoje. Dapa\u010de, socijalne determinante i faktori koje utje\u010du na zdravlje pokazuju tendenciju pogor\u0161anja. Promatranje zdravstvenih nejednakosti kroz prizmu zdravstvenog sustava, dostupnosti zdravstvene za\u0161tite i socijalnih determinanti koje utje\u010du na cijeli kontekst pokazuju da je potrebno ostvariti sinergiju sa ostalim politikama kako bi sustav funkcionirao, a zdravstvene nejednakosti bile minimalizirane.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posljednjih nekoliko godina, i to sve intenzivnije s obzirom na ustrajnu ekonomsku krizu, u Hrvatskoj svjedo\u010dimo izra\u017eenijem rastu socijalnih nejednakosti…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":4410,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[185],"class_list":["post-4401","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4401","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4401"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4401\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4422,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4401\/revisions\/4422"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4410"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4401"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4401"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4401"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4401"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4401"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}