{"id":440,"date":"2014-04-14T07:00:47","date_gmt":"2014-04-14T06:00:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=440"},"modified":"2021-02-25T11:06:58","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:58","slug":"zadar-u-tranziciji-od-grada-industrije-do-grada-pizza-cut-ova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=440","title":{"rendered":"Zadar u tranziciji: Od grada industrije do grada pizza cut-ova"},"content":{"rendered":"

Nekad bogat industrijski grad, danas gotovo potpuno deindustrijaliziran, \u017eivi i radi sezonski, \u017ertvuju\u0107i svaki pedalj javne i privatne povr\u0161ine masovnom turizmu kao gotovo jedinoj preostaloj privrednoj grani koja povremeno zapo\u0161ljava ljude.<\/strong><\/p>\n

Grad Zadar raspad Jugoslavije do\u010dekao je na vrhuncu razvoja, ostvaruju\u0107i u tom periodu najve\u0107u akumulaciju kapitala u SR Hrvatskoj. Tih je godina primjerice 25% ukupne devizne zarade hrvatske privrede otpadalo na dva zadarska poduze\u0107a SAS (Specijalizirani alati i strojevi) i Tankersku plovidbu 1<\/a><\/sup>. Ova dva poduze\u0107a bila su samo dio raznolike industrije grada, a pored njih izdvajaju se jo\u0161 brodarska i riboprera\u0111iva\u010dka industrija, metaloprera\u0111iva\u010dka, kemijska i tekstilna industrija, zatim proizvodnja hrane i pi\u0107a, cigareta, elektronike, te trgovina i turizam. Me\u0111u poznatim poduze\u0107ima tog razdoblja bile su i tvornica precizne mehanike Vlado Bagat, riboprera\u0111iva\u010dka tvornica Adria, Plodine (tada najve\u0107e poduze\u0107e svje\u017ee hrane u Hrvatskoj), trgovinski lanac Zadranka, Mljekara Zadar, Tvornica duhana Zadar, Vinilplastika, te podru\u017enice splitske Dalme i Jugoplastike. Nema sumnje kako su te industrije \u010dinile va\u017ean faktor za razvoj grada \u0161to ilustrira i porast stanovni\u0161tva od otprilike 15.000 ljudi po dekadi\u00a0u razdoblju od 1961. do 1991. 2<\/a><\/sup> Razvoj industrije pratila su i ulaganja u izgradnju stambenih kompleksa, cesta, \u017eeljeznice i luka, koji i danas \u010dine temelj infrastrukture grada.<\/p>\n

Me\u0111utim, ve\u0107 po\u010detkom rata koji je intenzivno zahvatio podru\u010dje Zadarske \u017eupanije, po\u010dinje se uo\u010davati stagnacija gospodarstva, koja je velikim dijelom posljedica velikog raseljavanja stanovni\u0161tva iz grada kao i iz ratom zahva\u0107enih Ravnih kotara, plodnog poljoprivrednog podru\u010dja u zale\u0111u grada. Prva se na udaru tako na\u0161la poljoprivredna industrija koja se do danas nije oporavila. Rat je sa sobom donio i izraziti porast nacionalisti\u010dke ideologije i politike (Zadar je predstavljao jaku sredi\u0161njicu tih snaga) \u010dija je karakteristika, izme\u0111u ostalog, bila i izraziti antisocijalizam. Ono \u0161to rat nije uspio uni\u0161titi, u godinama nakon progla\u0161enja mira uni\u0161tile su pretvorba i privatizacija, odnosno transfer vlasni\u0161tva iz dru\u0161tvenog u dr\u017eavno, pa potom u privatno. Scenarij zadarske pretvorbe i privatizacije nije se puno razlikovao od ostatka Hrvatske: poduze\u0107a su pretvorbom nacionalizirana pri \u010demu su radnici li\u0161eni nominalnih upravlja\u010dkih ovlasti, a privatizacijski proces su \u010dinile ili izravnije pogodbe ili su suvlasni\u010dki udjeli otkupljivani od malih dioni\u010dara, odnosno radnika kojima je taj novac bio neophodan u iznimno lo\u0161oj gospodarskoj situaciji. Novi vlasnici nisu imali namjeru nastavljanja proizvodnje ve\u0107 njenu obustavu i rasprodaju poduze\u0107a. Kako bi se to postiglo, te kako bi se stekao legitimitet za rasprodaju, vrijednosti mnogih poduze\u0107a namjerno su prikazivane ni\u017eima od realnih. Mnoga velika poduze\u0107a cjepkana su na manje jedinice, ili su se osnivala nova kako bi se iz starih poduze\u0107a izvla\u010dio novac, a sve s istim ciljem \u2013 rasprodajom imovine poduze\u0107a. Na ovaj su na\u010din uni\u0161teni mnogi \u201cdivovi\u201d spomenuti na po\u010detku teksta \u2013 Bagat, SAS, Plodine, Tvornica duhana, a sli\u010dnu \u201csudbinu\u201d do\u017eivjele su i Maraska te Boris Kidri\u010d (kasnije preimenovan u Tekstilnu industriju Zadar). Pretvorba i privatizacija nesumnjivo su najvi\u0161e pogodile proizvodni i prera\u0111iva\u010dki sektor, ali nisu po\u0161te\u0111ene ni druge grane, poput turisti\u010dkih poduze\u0107a Borik d.d. i Turist-hotela Zadar.<\/p>\n

U tim procesima privatizirana su i javna dobra (poput poljoprivrednog dobra Bokanjac ili Vrana) dok su druga data u koncesije od kojih se neke \u010dak ni nisu napla\u0107ivale (poput \u0160ume Zadar). Valja napomenuti kako je va\u017ean faktor u privatizaciji, pored lokalnih politi\u010dkih i ekonomskih struktura, od po\u010detka bio i internacionalni kapital, te posebno austrijska Hypo banka. Kao i u ostatku Hrvatske dobar dio privatizacije bio je obavljen i zakonski sumnjivo, a do danas, unato\u010d mnogim tu\u017ebama koje su radnici propalih poduze\u0107a podnijeli, nitko nije procesuiran ni ka\u017enjen.<\/p>\n

Danas zadarsko gospodarstvo prvenstveno karakteriziraju promet, usluge, trgovina, gra\u0111evinarstvo, ribarstvo, marikultura, financije i turizam, dok je udio prera\u0111iva\u010dke industrije pao ispod 10% BDP-a cijele \u017eupanije, te i dalje bilje\u017ei konstantan pad. Od spomenutih privrednih grana tijekom prve dekade 2000-ih posebno rastu gra\u0111evinarstvo te trgovina i promet koji u periodu od 2001. do 2008. godine imaju najve\u0107i rast i zapo\u0161ljavaju najvi\u0161e ljudi. Paralelno s izbijanjem globalne krize 2008. neke od ovih grana, a posebno gra\u0111evinarstvo, naglo prestaju rasti i zapo\u010dinje period stagnacije pri \u010demu mnoga lokalna poduze\u0107a odlaze u ste\u010daj. Kriza je tako\u0111er pogodila promet i trgovinu, pa je tako naprimjer Tankerska plovidba, najve\u0107e poduze\u0107e u Zadarskoj \u017eupaniji, 2013. godinu zavr\u0161ila posluju\u0107i pozitivno, no cijena za takvo ne\u0161to bila je \u201cracionalizacija\u201d poslovanja, sni\u017eavanje pla\u0107a i otpu\u0161tanje radnika te prodaja tri broda iz flote 3<\/a><\/sup>.<\/p>\n

Najzna\u010dajniji rast i investicije u posljednjih nekoliko godina do\u017eivio je turizam (od 2001.-2008. godine investicije su rasle za \u010dak 1000%), iako to ne zna\u010di da je on potaknuo i realni rast zapo\u0161ljavanja, ponajprije jer se radi o sektoru koji radnike zapo\u0161ljava samo privremeno, odnosno sezonski. No ipak, turizam i financije gotovo su jedine grane koje u aktualnoj krizi nisu zabilje\u017eile pad.<\/p>\n

Gradske vlasti vole nagla\u0161avati kako Zadar, unato\u010d spomenutim negativnim trendovima, ipak spada u razvijenije gradove Hrvatske 4<\/a><\/sup>, a to potvr\u0111uju i statisti\u010dki podaci. Me\u0111utim ostaje otvoreno pitanje koji su u\u010dinci te razvijenosti van slu\u017ebene statistike, odnosno kako gra\u0111ani i gra\u0111anke Zadra osje\u0107aju tu razvijenost. Naprimjer, rast trgovine prije svega karakterizira otvaranje velikih inozemnih trgovinskih lanaca (Lidl, Billa, Mercator, Interspar, Merkur, Kaufland, Getro itd.) ili \u0161oping centara (Trgovinski centar Relja \u2013 danas poluprazan i u dugovima, Supernova itd.) u kojima je radni proces intenzivan, nesigurnost zaposlenja sve ve\u0107a, a pla\u0107e i mogu\u0107nost sindikalnog organiziranja sve manji. Isto se mo\u017ee re\u0107i i za cjelokupnu granu turizma koju tako\u0111er obilje\u017eavaju sli\u010dni radni uvjeti. Dakle, razvoj uslu\u017enog sektora ne donosi pobolj\u0161anje u radnim uvjetima ili primanjima, koja su u zadarskoj \u017eupaniji 9% ispod dr\u017eavnog prosjeka 5<\/a><\/sup>.<\/p>\n

Nezaposlenost, kao i u ostatku zemlje, predstavlja goru\u0107i problem u Zadarskoj \u017eupaniji. Tako je primjerice 2011. godine u Zadru bilo oko 33.679 zaposlenih, te 4.740 nezaposlenih osoba od 75.000 stanovnika, da bi ta brojka prema posljednjim podacima<\/a> Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje dosegnula broj od 12.680 u \u017eupaniji, dok su u gradu Zadru slu\u017ebeno nezaposlene 5.390 osobe. Pritom se kao nezaposleni vode samo osobe u dobi izme\u0111u 15 i 65 godina \u017eivota sposobne ili djelomi\u010dno sposobne za rad, koje nisu u radnom odnosu, \u201caktivno tra\u017ee posao\u201d i raspolo\u017eive su za rad. Najve\u0107u skupinu nezaposlenih (oko 50%) \u010dini upravo radno najsposobniji dio populacije (od 24-44 godine). Sude\u0107i prema dokumentu Strategije razvoja grada Zadra do danas nije izra\u0111en konkretan akcijski plan za smanjenje nezaposlenosti. Ako u obzir uzmemo konstantno smanjivanje industrijskog sektora, jednog od najva\u017enijih ekonomskih faktora lokalnog razvoja, razloga za pesimizam ima i vi\u0161e nego dovoljno. Tijekom dugog niza godina jedina strategija za suzbijanje broja nezaposlenih bila je razvoj turizma, koji samo tijekom (ne pretjerano duge) ljetne sezone uspije smanjiti broj nezaposlenih za otprilike 2.000 ljudi, no kraj sezone donosi ve\u0107u, zimsku stopu nezaposlenosti.<\/p>\n

U nedostatku konkretnih rje\u0161enja, lokalne vlasti o razvoju grada razmi\u0161ljaju u kategorijama \u201ckreativnih gradova\u201d \u010diji bi razvoj navodno trebao biti manje obilje\u017een utjecajem kapitala. Me\u0111utim, u praksi politika razvoja gradskog turizma u osnovi se sastoji od ustupanja prostora grada privatnom kapitalu.\u00a0U posljednjih nekoliko godina velik dio javnih povr\u0161ina dan je u koncesiju privatnicima, a terase su se toliko pro\u0161irile gradskim povr\u0161inama da u ljetnim gu\u017evama ometaju normalnu fluktuaciju stanovni\u0161tva. Zabrana konzumiranja alkohola na javnim mjestima poslu\u017eila je kao oslonac u zamjeni javnih povr\u0161ina na kojima se okupljaju mladi privatnim terasama za turiste.\u00a0Komercijalizirane su i neke pla\u017ee na kojima su se gra\u0111ani tradicionalno kupali, a na nekima od njih (poput Rive, posebno dijelu oko Morskih orgulja) slu\u017ebeno je zabranjeno i samo kupanje, iako su se gra\u0111ani oglu\u0161ili na to, a komunalne slu\u017ebe jo\u0161 uvijek “ne rade svoj posao” provo\u0111enja te odluke.<\/p>\n

Grad \u017eivi izme\u0111u burnih, eufori\u010dnih i glasnih ljeta, te spore, depresivne i tihe zime. Stanovni\u0161tvo izgubljeno u ratnim godinama, deindustrijalizacija, mjere \u0161tednje koje posebno poga\u0111aju kulturu, te potpuna podre\u0111enost gradskog \u017eivota masovnom sezonskom turizmu utjecale su i na sve siroma\u0161niju kulturnu ponudu. Velika ve\u0107ina kulturnih doga\u0111anja izrazito je komercijalnog karaktera te podlo\u017ena logici \u201cprivla\u010denja turista\u201d i brze zarade, dok veliki dio lokalnog stanovni\u0161tva nema priliku sudjelovati u tim manifestacijama, jer ljetne ve\u010deri provodi poslu\u017euju\u0107i turiste, poku\u0161avaju\u0107i zaraditi ne\u0161to novca kako bi pre\u017eivjeli zimu. Zimi pak, kad nemaju posla, ali imaju puno vremena, kulturna ponuda grada gotovo je u potpunosti svedena na nulu. U posljednje vrijeme sve o\u010ditije postaju i ekolo\u0161ke posljedice ovakvog principa turisti\u010dkog razvoja, posebice za gra\u0111ane starog dijela grada – poznatog Poluotoka \u010dijim se ulicama \u0161iri miris iz raznih restorana, fast-foodova<\/em> i pizza cutova<\/em>. Kad se oni zatvore, ulice se pune sme\u0107em iz koje po no\u0107i privla\u010di pse lutalice, ma\u010dke i jata galebova koja u ranim jutarnjim satima bude radnike pripremaju\u0107i ih za jo\u0161 jedan dan eksploatacije u turisti\u010dkoj ma\u0161ineriji.<\/p>\n

  1. Feral Tribune, svibanj, 1998[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Strategija razvoja grada Zadra 2013. – 2020.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Zadarski list, 18. velja\u010de 2014[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  4. Strategija razvoja grada Zadra 2013. -2020. godine[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  5. Zadarski list, 06. travnja 2014[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nekad bogat industrijski grad, danas gotovo potpuno deindustrijaliziran, \u017eivi i radi sezonski, \u017ertvuju\u0107i svaki pedalj…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":453,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[34],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[54],"class_list":["post-440","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-tranzicija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/440","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=440"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/440\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36910,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/440\/revisions\/36910"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/453"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=440"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=440"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=440"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=440"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=440"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=440"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=440"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}