{"id":4399,"date":"2015-02-06T08:00:18","date_gmt":"2015-02-06T07:00:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4399"},"modified":"2015-02-06T09:21:36","modified_gmt":"2015-02-06T08:21:36","slug":"privatna-struja-na-racun-drzave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4399","title":{"rendered":"Privatna struja uz dr\u017eavnu potporu"},"content":{"rendered":"

U sklopu vala privatizacija po\u010detkom 2000-tih, bugarska je vlada privatizirala i gigantski rudarsko-energetski kompleks Marica Istok. Iako predstavljan kao veliki uspjeh u privla\u010denju stranih investicija, ugovor o prodaji je toliko nepovoljan da ga sada\u0161nja vlada nastoji ubla\u017eiti. No njezin uspjeh je daleko od zajam\u010denog.<\/strong><\/p>\n

Bugarska je vlada u sije\u010dnju 2015. godine objavila kako \u0107e zapo\u010deti pregovore<\/a> o smanjenju cijena elektri\u010dne energije koju kupuje od dvije velike privatne termoelektrane \u2013 Marice Istok 1 i 3. Vlada je odlu\u010dila pokrenuti financijsku reviziju u nadi da \u0107e prona\u0107i nepravilnosti i kr\u0161enja Zakona o javnoj nabavi \u0161to \u0107e joj omogu\u0107iti preispitivanje ugovora o privatizaciji s dvjema kompanijama. Prema ugovorima koji su na snazi, dr\u017eava je obavezna kupovati svu elektri\u010dnu energiju proizvedenu u privatnim elektranama po cijenama koje su znatno vi\u0161e od prosje\u010dnih cijena u Bugarskoj. Bavljenje elektri\u010dnom energijom mo\u017ee se shvatiti i kao simboli\u010dni potez, s obzirom da je posljednja vlada predvo\u0111ena aktualnim premijerom Bojkom Borisovim 2013. godine morala odstupiti uslijed masovnih prosvjeda<\/a> koji su za povod imali nepodno\u0161ljivo visoke cijene elektri\u010dne energije za krajnje potro\u0161a\u010de.<\/p>\n

Ti prosvjedi nisu predstavljali samo najve\u0107e bugarske socijalne nemire zbog rastu\u0107eg siroma\u0161tva i neoliberalnih politika uzastopnih vlada, nego su doveli i do zastra\u0161uju\u0107eg fenomena novog oblika prosvjeda samospaljivanjem<\/a>. Kako bismo dobili dojam o tome koliko su nepovoljni uvjeti ugovora i koliko \u0107e budu\u0107i pregovori biti postavljeni na potpuno neravnopravnim temeljima dovoljno je usporediti izjave vladinih du\u017enosnika s reakcijama privatnih vlasnika. Iako tvrde da se nadaju<\/a> reviziji ugovora i “\u017eele ni\u017ee cijene”, strane kompanije koje posjeduju ve\u0107inske udjele u elektranama postavljaju ultimatume. Odbacile su presudu Dr\u017eavnog regulatornog povjerenstva za energiju i vodu koje je zahtijevalo da smanjenje cijena elektri\u010dne energije od 20% do 30% bude uklju\u010deno u budu\u0107e pregovore izme\u0111u dr\u017eave i privatnih elektrana, i dr\u017eavni je regulator nakon toga poni\u0161tio odluku. Kako se dr\u017eava na\u0161la u tako nemo\u0107noj poziciji?<\/p>\n

Nepovoljni dogovor s investitorima<\/strong><\/p>\n

Kompleks Marica Istok izgra\u0111en je pedesetih godina kao ambiciozan projekt socijalisti\u010dke dr\u017eave i jo\u0161 je uvijek najve\u0107i kompleks elektrana u jugoisto\u010dnoj Europi. Uklju\u010duje rudnik, tri termoelektrane, tvornicu briketa te dodatne tvornice i radionice za odr\u017eavanje rudnika i elektrana. Izvorno je zami\u0161ljen kao zatvoreni krug ekstrakcije fosilnih goriva i proizvodnje elektri\u010dne energije, a danas proizvodi oko tre\u0107ine elektri\u010dne energije u zemlji. Tako\u0111er je i glavni izvor zaga\u0111enja zraka, prije svega zbog ispu\u0161tanja sumporovog dioksida. Dr\u017eavna termoelektrana Marica Istok 2 najve\u0107i je izvor zaga\u0111enja zraka u Europi u 2014. godini, iako su i Brikel i Marica Istok koje su u privatnom vlasni\u0161tvu vrlo visoko rangirane.<\/p>\n

Nakon 1989. godine kompleks je rascjepkan u ve\u0107i broj pojedina\u010dnih poduze\u0107a i ve\u0107ina ih je privatizirana. Prodaja dviju termoelektrana, Marice Istok 1 i 3, bila je jedan od najve\u0107ih privatizacijskih projekata i predstavljala je najve\u0107a izravna strana ulaganja u prvih 13 godina nakon pada dr\u017eavnog socijalizma. Privatni ulaga\u010di bile su dvije ameri\u010dke kompanije, AES i Entergy. 1<\/a><\/sup> Prodaju je pokrenula ekstremno desna antikomunisti\u010dka vlada Ivana Kostova, a zaklju\u010dena je u posljednjim danima njegovog mandata, netom prije izbora koji su u ozna\u010dili po\u010detak raspada njegove stranke, Saveza demokratskih snaga.<\/p>\n

Privatizacija dvaju elektrana dogovorena je kao projekt ulaganja u izgradnju Marice Istok 1 na mjestu tvornice briketa i renovaciju Marice Istok 3. Uvjeti ugovora nalagali su da \u0107e dr\u017eava prepustiti ve\u0107inske udjele stranim kompanijama u zamjenu za njihova jamstva kako \u0107e poduzeti dogovorene poslove renovacije i izgradnje. Obveze dvaju investitora uklju\u010divale su i smanjenje emisije zaga\u0111iva\u010da zraka do 90%. Dr\u017eava se, sa svoje strane, obavezala kupovati elektri\u010dnu energiju proizvedenu u elektranama u razdoblju od 15 godina. Pregovori, koji su trajali godinama, tijekom cijelog mandata vlade Ivana Kostova, na brzinu su zaklju\u010deni 2001. godine, nekoliko dana prije no \u0161to je premijer bio prisiljen odstupiti. Njihov zavr\u0161etak su pratile i izjave geopoliti\u010dkoj orijentaciji Bugarske i njenoj posve\u0107enosti privla\u010denju (zapadnih) izravnih stranih ulaganja.<\/p>\n

Dugovi ugro\u017eavaju radna mjesta<\/strong><\/p>\n

Iako ugovori trenutno nisu javno dostupni poznato je kako su cijene po kojima se dr\u017eava obavezala kupovati svu elektri\u010dnu energiju koju kompanije proizvedu dvostruko vi\u0161e od prosje\u010dne cijene koja se pla\u0107a ostalim elektranama i proizvo\u0111a\u010dima energije. Paradoksalno, dr\u017eava je obavezna pla\u0107ati, iako po ni\u017eoj cijeni, i elektri\u010dnu energiju koja uop\u0107e nije proizvedena, ako postrojenja ne uspiju raditi u punom kapacitetu i proizvoditi maksimalnu koli\u010dinu elektri\u010dne energije. Nadalje, dr\u017eavni rudnici u Marici Istok dvama postrojenjima moraju prodavati ugljen po najni\u017eoj cijeni u regiji, pri \u010demu je cijena definirana i iznosi otprilike 30 leva (15 eura) za 1,5 tonu (\u0161to je dovoljno za proizvodnju 1 MW elektri\u010dne energije). Za usporedbu, cijena po kojoj se proizvedena elektri\u010dna energija prodaje natrag dr\u017eavi je 120 leva (60 eura) za 1 MW.<\/p>\n

Predstavnik sindikata Podkrepa Vladimir Todorov obja\u0161njava da rudnik novac od privatnih postrojenja dobiva tek nakon \u0161to dr\u017eava plati elektri\u010dnu energiju. Trenuta\u010dno dr\u017eava duguje oko 700 milijuna leva (350 milijuna eura) obama postrojenjima, a ona pak rudniku duguju oko 160 milijuna leva (80 milijuna eura). Ovo dovodi do smanjenja produktivnosti u rudnicima jer su planirana ulaganja u novu tehnologiju blokirana zbog nepla\u0107enih dugova privatnih poduze\u0107a. To mo\u017ee dovesti do smanjenja kapaciteta rudnika i naposljetku, do gubitka posla za radnike. Rudari su gotovo svake godine u \u0161trajku, bore\u0107i se za odr\u017eavanje pla\u0107a koje su dogovorili sindikati, a politi\u010dari i mediji cini\u010dno prokazuju \u0161trajkove kao uzroke mogu\u0107ih pove\u0107anja cijena elektri\u010dne energije.<\/p>\n

Privilegirani polo\u017eaj stranog vlasnika<\/strong><\/p>\n

Rezultat privatizacijskih ugovora za Maricu Istok 1 i 3 zapravo je dr\u017eavna potpora privatnim poduze\u0107ima, \u010dime ih se stavlja u mnogo povoljniji polo\u017eaj prema ostalim proizvo\u0111a\u010dima energije u zemlji, i dr\u017eavnim i privatnim. Ovo je suprotno tezi o koristima privatizacije, koja navodno vodi do pove\u0107anog nadmetanja, ni\u017eih cijena i bolje usluge. Objava “\u017eelje” vlade da revidira ugovore uistinu se poklapa s krajem petnaestogodi\u0161njeg razdoblja njihove valjanosti, no jo\u0161 \u0107emo vidjeti ho\u0107e li dr\u017eava pregovorima uspjeti osigurati bolje uvjete. Kada su 2013. godine gra\u0111ani prosvjedovali jer njihovi ra\u010duni za struju uklju\u010duju naknadu za “nepovratne tro\u0161kove” (\u0161to je prikrivalo vi\u0161e cijene pla\u0107ene privatnim tvrtkama), odgovor je bio preimenovanje naknade u “socijalnu obavezu” i spajanje s naknadama za energiju iz obnovljivih i neobnovljivih izvora.<\/p>\n

U ovoj situaciji apsolutne zapletenosti i ovisnosti dr\u017eave, negativnosti temeljite privatizacije u Bugarskoj postaje sve te\u017ee prevladati, a krivnja se svaljuje ili na poduze\u0107a u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu ili na radnike. Uo\u010di eventualnog potpisivanja sporazuma<\/a> o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), dr\u017eave imaju sve manje i manje mo\u0107i u pregovorima s transnacionalnim kompanijama, \u0161to zna\u010di da \u0107e nas rezultati nepovoljnih privatizacijskih ugovora jo\u0161 dugo pratiti.<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n

  1. Entergy je kasnije prodao svoje udjele talijanskom ENEL-u koji ih je pak prodao ameri\u010dkom Contour Globalu.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Bugarska je vlada u sije\u010dnju 2015. godine objavila kako \u0107e zapo\u010deti pregovore o smanjenju cijena elektri\u010dne energije koju kupuje od dvije velike privatne termoelektrane…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":4427,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[125,51],"theme":[455],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[21,203],"class_list":["post-4399","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-investicije","tag-privatizacija","theme-rad","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4399","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4399"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4399\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4440,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4399\/revisions\/4440"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4427"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4399"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4399"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4399"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4399"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4399"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4399"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4399"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}