Potpuna zaokupljenost politi\u010dkih opcija u Bosni i Hercegovini kompleksnim koalicijama i funkcijama nije nikakva novost. Ali u situaciji u kojoj ta zaokupljenost ne jenjava bez obzira na sve vi\u0161e tro\u0161kove i ni\u017ei \u017eivotni standard nije nimalo pretjerano zaklju\u010diti da im pripada uloga izravnih suu\u010desnika u procesu osiroma\u0161ivanja naroda.<\/p>\n\n\n\n
Najni\u017ea penzija u Republici Srpskoj od januara ove godine je oko 275 konvertibilnih maraka (oko 140 eura) dok je u Federaciji BiH oko 445 (oko 220 eura). Istovremeno, prosje\u010dna plata u BiH je oko 1.170 KM (oko 590 eura). Dok su plate i penzije rasle minimalno tokom pro\u0161le godine, cijene u trgovinama su se vrtoglavo pove\u0107avale. Samo kruh je poskupio za oko 80 posto te danas u BiH najjefiniji ko\u0161ta oko 60 centi. Mnogi penzioneri kupuju kruh dan star koji se prodaje u pola cijene, dok na pijaci kupuju vo\u0107e i povr\u0107e na komad, i to tek povremeno.<\/p>\n\n\n\n
Prema zvani\u010dnim podacima, pro\u0161le godine inflacija je pre\u0161la 16 posto. Najvi\u0161e su poskupili hrana i bezalkoholna pi\u0107a – u prosjeku za oko 26 posto. Slijede tro\u0161kovi stanovanja i prijevoz. Pove\u0107ane su \u010dak i cijene za pogreba koji sada mogu ko\u0161tati i do 3.000 eura, \u0161to je najvi\u0161a cijena u regiji.<\/p>\n\n\n\n
Dok su cijene rasle, vlasti su se fokusirale na izbore, koalicije, a potom raspored funkcija, potpuno zanemaruju\u0107i \u017eivot i ljude koji \u017eive u BiH, \u0161to nije neka novost. Oni koji su izabrani gotovo nikako se u svojim izbornim programima nisu osvrtali na ekonomsku krizu. Ni\u0161ta manje pa\u017enje nisu posvetili ovom problemu ni kada su izabrani, te gra\u0111ani_ke jedva da znaju \u0161ta su planovi novih vlasti kada je rije\u010d o ekonomiji u BiH gdje je sve vi\u0161e penzionera a sve manje zaposlenih. Mediji uglavnom ne postavljaju pitanja koja se ti\u010du \u017eivota i koja su bitna za javnost. Umjesto toga i sami se bave senzacionalizmom i naga\u0111anjima o raspodjeli vlasti.<\/p>\n\n\n\n
U me\u0111uvremenu, ekonomisti izra\u017eavaju zabrinutost i prognoziraju da BiH ne \u010deka ni\u0161ta dobro u ovoj godini. Upozoravaju i da ne vide da bilo ko ima plan za ubla\u017eavanje krize. Me\u0111u njima je i ekonomski stru\u010dnjak Igor Gavran koji nam ka\u017ee da je situacija jako lo\u0161a “i to ne samo danas ili prethodne godine, nego imamo kontinuitet ekonomske destrukcije umjesto rasta i razvoja u cijelom poslijeratnom periodu”.<\/p>\n\n\n\n
“Ako usporedimo period obnove, izgradnje i potpunog preporoda Bosne i Hercegovine nakon oslobo\u0111enja 1945. godine sa periodom kriminalne privatizacije, korupcije i uni\u0161tavanja respektabilnih ekonomskih kapaciteta poslije posljednjeg rata, te\u0161ko smo i mogli o\u010dekivati da u 2023. ulazimo u boljem polo\u017eaju i s vi\u0161e optimizma”, nastavlja Gavran i dodaje kako je glavni problem unutra\u0161nji, odnosno slaba ekonomija koja nije otporna na vanjske uticaje jer je iznutra oplja\u010dkana i ruinirana vi\u0161edecenijskom destrukcijom.<\/p>\n\n\n\n
Neke od karakteristika takve uru\u0161ene ekonomije su lo\u0161i uslovi poslovanja, neracionalno i preskupo dr\u017eavno ure\u0111enje sa tri nivoa vlasti, vi\u0161e od 150 ministara, 13 skup\u0161tina\u2026 “Najbolji pokazatelj kako sve ovo uti\u010de na gra\u0111ane je upravo njihovo masovno iseljavanje, jer ne vide nikakvu perspektivu ostanka niti razloge da vjeruju kako \u0107e biti bolje u budu\u0107nosti”, ka\u017ee Gavran dodaju\u0107i kako ba\u0161 ti gra\u0111ani_ke koji odlaze na kraju spa\u0161avaju zemlju svojim doznakama \u010dlanovima porodice ili prilikom kratkih posjeta.<\/p>\n\n\n\n