{"id":43928,"date":"2023-01-26T09:51:46","date_gmt":"2023-01-26T08:51:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43928"},"modified":"2023-01-30T10:47:09","modified_gmt":"2023-01-30T09:47:09","slug":"porezne-bajke-stoto-izdanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43928","title":{"rendered":"Porezne bajke, stoto izdanje"},"content":{"rendered":"\n

Rasprave o uzrocima inflacije i vi\u0161im cijenama u du\u0107anima u Hrvatskoj na kraju se opet vratila u sigurno uto\u010di\u0161te. Postoje, dakako, i vanjski faktori, ali najve\u0107i problem je visoko porezno optere\u0107enje rada. Nije nam bilo te\u0161ko jo\u0161 jednom empirijski demantirati takve tvrdnje kroz komparaciju s drugim EU dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n

Vrhunac op\u0107e frke s porastom maloprodajnih cijena hrane i drugih proizvoda \u0161iroke potro\u0161nje u Hrvatskoj, nakon konverzije s kune na euro po Novoj godini, izrastao je na pri\u010di o porezima. Prije toga tematizirana je inflacija, rast cijena sirovina i energenata, mar\u017ea, tro\u0161arine itd. No dojam je da tek s porezima neke relacije kona\u010dno sjedaju na svoje mjesto. Mo\u017eda i zato \u0161to ni\u0161ta od prethodnog nije opravdalo poduzeti napor, a pozicija hrvatskog tr\u017ei\u0161ta u odnosu na globalno, s pripadaju\u0107om konkurencijom, nije ni propitivana, bar ne ozbiljno.<\/p>\n\n\n\n

Idemo stoga malo razmotriti hrvatske poreze, pri \u010demu upada u oko da je najprije podcrtan PDV, op\u0107epoznato najvi\u0161i u EU nakon onog u Ma\u0111arskoj. Iz jednog od najve\u0107ih ovda\u0161njih trgova\u010dkih lanaca tako su ustanovili <\/a>da su cijene pojedinih artikala u Hrvatskoj vi\u0161e i za 15 do 25 postotaka od cijena u istim trgovinama na podru\u010dju Slovenije, upravo zbog PDV-a.<\/p>\n\n\n\n

Fiskalna komparacija<\/h2>\n\n\n\n

Ipak, nisu naveli da je hrvatski PDV od slovenskog vi\u0161i za – manje od 1,5 posto. Nisu pritom spominjali ni barem duplo ni\u017ei tro\u0161ak rada u Hrvatskoj, kad je trgova\u010dki sektor u pitanju, pa ni druge momente. Pogotovo nije komparativno tematiziran ostatak poreznog okvira RH, \u0161to je iz rakursa kapitala prili\u010dno logi\u010dna odluka. Jer, ba\u0161 kao \u0161to ima rekordno fiskalno optere\u0107enje dodane vrijednosti, a to ide na ra\u010dun naj\u0161irih slojeva, Hrvatsku odlikuju \u0161ampionski niski porezi na dobit, dividendu, nekretnine i visoke pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

No zauzvrat je fiskalno-politi\u010dka kontraofenziva formalnih predstavnika<\/a>, kao i neformalnih zagovornika<\/a> poduzetnika, kulminaciju opet dohvatila na staroj platformi zahtjeva dr\u017eavi da porezno rastereti rad, odnosno dohodak radnika. Inzistira se na tvrdnji da su radni\u010dke pla\u0107e optere\u0107ene za poslodavce fatalnim stopama, zbog \u010dega ni radnici ne mogu zaraditi vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n

Porez na dohodak u Hrvatskoj iznosi 20 posto za primanja do pribli\u017eno \u010detiri tisu\u0107e eura, te 30 posto za one iznad tog praga. Stje\u010de se utisak da je posrijedi efekt izuzetno rigidnog zaostatka socijalisti\u010dkog mentaliteta u krugovima doma\u0107ih kreatora politi\u010dkih smjernica. I tako sve dok ne bacimo pogled na tablicu poreznih sustava<\/a> u Europskoj uniji, napose u eurozoni, s \u010dijim se modelima danas uspore\u0111uje RH. Oko tu najprije bje\u017ei prema Njema\u010dkoj, tom nedosanjanom uzoru svih drugih \u010dlanica kontinentalne asocijacije, ali u njezinoj rubrici krije se iznena\u0111enje za mnoge.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dki porez na dohodak kre\u0107e se od nule za sve koji godi\u0161nje zarade manje od 9.408 eura, do razreda koji potom raste na maksimalnih 54.949 eura po godini, a unutar se njega davanja razrezuju stupnjevano izme\u0111u 14 i 41 posto. Nadalje bi se moglo posegnuti za onom trgova\u010dko-marketin\u0161kom \u201eali ni to nije sve\u201c, s obzirom na sadr\u017eajan nastavak kategorizacije.<\/p>\n\n\n\n

Oni koji u Njema\u010dkoj zara\u0111uju izme\u0111u 54.950 i 260.532 eura godi\u0161nje, usmjerit \u0107e 42 postotka od toga u dr\u017eavnu blagajnu. Sve ve\u0107e pla\u0107e zahva\u0107ene su maksimalnom stopom od zavidnih 45 posto. Ili je takvoj fiskalnoj progresivnosti zavidjeti s hrvatskog gledi\u0161ta, kako se uzme. Francuska, druga najja\u010da ekonomija EU, ima pet razreda, s nultom stopom na primanja do 10.225 eura, i tako\u0111er 45 posto na najve\u0107a \u2013 sva iznad 160.336 eura po godini. Srednje tri stope tj. porezna praga fiksirani su na 11, 30 i 41 posto. Italija, da uvrstimo i nju, nema nultu stopu, ali raspola\u017ee s \u010detiri razreda od 23 do 43 posto.<\/p>\n\n\n\n

Talijani pritom izdvajaju maksimalna 43 postotka ve\u0107 na godi\u0161nja primanja iznad 50 tisu\u0107a eura. No mo\u017eda bismo trebali obratiti pa\u017enju na manje zemlje, usporedivije s Hrvatskom, npr. Irsku koja ima sli\u010dan odnos prema ovom porezu, po\u010dev\u0161i od \u010dinjenice da je odredila svega dva razreda, a donji se oporezuje s 20 posto.<\/p>\n\n\n\n

Prividna koalicija kapitala i rada<\/h2>\n\n\n\n

Svejedno, onaj vi\u0161i nastupa tamo ve\u0107 s prema\u0161enih 35300 eura godi\u0161njeg dohotka \u2013 bitno ni\u017ee nego u RH – te je optere\u0107en stopom od 40 posto. Portugal i Austrija imaju \u010dak sedam razreda, s tim da Austrijanci imaju nultu stopu i najvi\u0161i porez od 55 posto, dok Portugalci zastupaju raspon od 14,5 do 48 postotaka. Slovenija, kona\u010dno, od koje smo i po\u010deli s ovim neslavnim usporedbama, oporezuje pla\u0107e po stopama od 16 do 50 posto, s ukupno \u010detiri praga. Mogli bismo tako nastaviti s iscrpljivanjem dokaznog materijala po EU-statistici, ali bit \u0107e i ovoliko dosta.<\/p>\n\n\n\n

Ne prije negoli se osvrnemo, me\u0111utim, na porezne sustave koji su vi\u0161e nalik hrvatskom, a u EU su to mahom oni isto\u010dniji, dakako postsocijalisti\u010dki. Kad nema\u0161 \u010dime, glasi pouka, onda na ujedinjenom me\u0111udr\u017eavnom tr\u017ei\u0161tu konkurira\u0161 paralelnim obaranjem cijene rada i javnog prihoda od kapitala i najvi\u0161ih primanja, s tim da su dvije tre\u0107ine pla\u0107a u nas ni\u017ee od tisu\u0107u eura.<\/p>\n\n\n\n

Upravo to je ono \u0161to nam sugeriraju de\u017eurni ekonomsko-politi\u010dki du\u0161ebri\u017enici liberalne orijentacije, falsificiraju\u0107i jednako poreznu sliku Hrvatske i EU. Pritom je to\u010dno da je sama dr\u017eava preskupa, ako govorimo o njezinoj organizaciji, i da je porezni prihod \u010desto usmjeren nekvalitetno. No fiskalno-politi\u010dki problem ne le\u017ei primarno u tome, nego u ovda\u0161njoj mizerno niskoj diferenciranosti poreznih razreda po visini pla\u0107e. I ni\u0161ta manje u propagandi koja stvara privid da su kapital i rad u ovom slu\u010daju na istoj strani, dok idilu kvare tek nekakvi pohlepni uhljebi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rasprave o uzrocima inflacije i vi\u0161im cijenama u du\u0107anima u Hrvatskoj na kraju se opet vratila u sigurno uto\u010di\u0161te. Postoje, dakako, i vanjski faktori, ali najve\u0107i problem je visoko porezno optere\u0107enje rada. Nije nam bilo te\u0161ko jo\u0161 jednom empirijski demantirati takve tvrdnje kroz komparaciju s drugim EU dr\u017eavama. Vrhunac op\u0107e frke s porastom maloprodajnih cijena […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43856,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,345,668],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-43928","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-porezi","tag-radnicka-prava","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43928","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43928"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43928\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43929,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43928\/revisions\/43929"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43928"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43928"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43928"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43928"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}