{"id":43891,"date":"2023-01-23T08:00:00","date_gmt":"2023-01-23T07:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43891"},"modified":"2023-01-24T09:40:05","modified_gmt":"2023-01-24T08:40:05","slug":"jos-jednom-o-epidemijama-i-javnom-zdravlju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43891","title":{"rendered":"Jo\u0161 jednom o epidemijama i javnom zdravlju"},"content":{"rendered":"\n<p>U Srbiji od po\u010detka godine raste broj djece oboljele od tuberkuloze i ospica (malih boginja) zbog trenda smanjenja imunizacije. Strah od vakcina i pokidano poverenje u zdravstveni sustav rezultat je decenija uru\u0161avanja zdravstvenih politika i nemarnosti dr\u017eave. <\/p>\n\n\n\n<p>Nova godina je Srbiji donela nastavak trenda rasta \u2013 rastu inflacija, cene, tenzije oko Kosova, rasle su januarske vazdu\u0161ne temperature i do 18 stepeni Celzijusa, ali i broj obelele dece od tuberkuloze i malih boginja. Epidemija tuberkuloze je progla\u0161ena u Novom Pazaru pred novogodi\u0161nje praznike, gde je zaraza dijagnostikovana kod, za sada, devetoro dece \u0161kolskog i pred\u0161kolskog uzrasta. Nedugo zatim su se pojavile <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.danas.rs\/vesti\/drustvo\/institut-batut-male-boginje-potvrdjene-kod-11-osoba-u-smederevu\/\" target=\"_blank\">vesti<\/a> da je, za sada, osmoro dece i tri odrasle osobe iz Smedereva dobilo male boginje, odnosno morbile.<\/p>\n\n\n\n<p>Dok se broje obolela deca, sti\u017eu i upozorenja. Tako Srpsko lekarsko dru\u0161tvo apeluje na roditelje koji &#8220;decu nisu za\u0161titili MMR vakcinom da to bez oklevanja i \u0161to pre u\u010dine\u201c, upozoravaju\u0107i ujedno i na epidemiju morbila, mupsa i rubeole koja je zbog drasti\u010dnog pada primene MMR vakcine na pragu. Upozorenja jesu po\u017eeljna jer se godinama ponavljaju epidemije zaraza koje se uspe\u0161no spre\u010davaju vakcinacijom ve\u0107 sto, odnosno preko 50 godina, ali su nedovoljna.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Epidemije ipak nisu nova vest<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>I u slu\u010daju bolesti koje spre\u010dava BSG vakcina i onih koje spre\u010dava MMR vakcina, re\u010d je o visoko zaraznim i veoma ozbiljnim infekcijama od kojih se dokazano jedino mo\u017eemo za\u0161tititi vakcinacijom svih osoba kod kojih ne postoje trajne kontraindikacije. Tuberkuloza je zarazna bolest izazivana bakterijom, koja se naj\u010de\u0161\u0107e manifestuje na plu\u0107ima, mada mo\u017ee da zahvati i druge organe. Prenosi se respiratornim kapljicama zara\u017eenog od plu\u0107ne tuberkuloze. Tuberkuloza najpre prouzrokuje povi\u0161enu telesnu temperaturu, suv ka\u0161alj, ote\u017eano disanje kada bolest uznapreduje a le\u010denje traje dugo. Morbili (ospice) su veoma ozbiljna zarazna bolest koja se izuzetno lako prenosi \u2013 oni uzrokuju te\u0161ke oblike zapaljenja plu\u0107a, meningoencefalitisa, gubitka vida, a kako navode iz Srpskog lekarskog dru\u0161tva, neretko se zavr\u0161avaju fatalno. Pored toga, virus o\u0161te\u0107uje imunitet zara\u017eene osobe \u0161to mo\u017ee dovesti do reaktivacije drugih infekcija. <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.zdravlje.org.rs\/index.php\/aktuelne-vesti\/543-sta-su-morbile-male-boginje\" target=\"_blank\">Virus<\/a> se prenosi direktnim kontaktom i respiratornim kapljicama, retko preko sve\u017ee kontaminiranih predmeta. Period inkubacije traje 7-18 dana. Ova bolest je opasna za sve starosne grupacije, ali je posebno rizi\u010dna za decu. Jedina efikasna preventivna mera protiv ove zaraze jeste vakcinacija takozvanom MMR vakcinom, koja je u Republici Srbiji obavezna; vakcina se prima izme\u0111u 12 i 15 meseci \u017eivota a revakcina pred polazak u \u0161kolu.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, tuberkuloza predstavlja &#8220;najve\u0107eg svetskog zaraznog ubicu\u201c jer svake godine od ove zaraze oboli preko 10 miliona ljudi, od \u010dega premine milion i po. U Republici Srbiji je tokom pro\u0161le godine prijavljeno ukupno 219 slu\u010dajeva tuberkuloze, \u0161to je 16% manje od pandemijske 2020., ali \u010ditavih 65% manje od predpandemijske 2019, <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.batut.org.rs\/download\/izvestaji\/GodisnjiIzvestajZarazneBolestiSrbija2021.pdf\" target=\"_blank\">navodi<\/a> se u Institutu za javno zdravlje Milan Jovanovi\u0107 Batut. Razlozi za ve\u0107i pad u poslednje dve godine se nalaze najpre u nedostatku dijagnosti\u010dkih pregleda i metoda usled optere\u0107enja zdravstvenog sistema tokom pandemije koronavirusa, a potom i realnom smanjenju kontakata tokom pandemije. Podaci Instituta tako\u0111e upozoravaju na prete\u0107u epidemiolo\u0161ku situaciju morbila. Prema evidenciji Instituta za javno zdravlje, epidemije morbila na teritoriji Republike Srbije se de\u0161avaju godinama unazad \u2013 2007, 2009\/2010, 2014\/2015, 2017\/2018.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u p\u043esl\u0435dnj\u043e\u0458 \u0435pid\u0435mi\u0458i m\u0430lih b\u043eginj\u0430 u Srbi\u0458i, t\u043ek\u043em 2017. i 2018. g\u043edin\u0435 je bilo r\u0435gistr\u043ev\u0430n\u043e \u043e\u043a\u043e 5.800 \u043eb\u043el\u0435lih, \u043ed k\u043e\u0458ih \u0458\u0435 93 odsto bil\u043e n\u0435v\u0430\u043acinis\u0430n\u043e, n\u0435p\u043etpun\u043e v\u0430kcinis\u0430n\u043e ili s n\u0435p\u043ezn\u0430tim v\u0430kcin\u0430lnim st\u0430tus\u043em. U t\u043e\u0458 \u0435pid\u0435mi\u0458i od posledica zaraze preminulo je 15 zara\u017eenih, m\u0435dju k\u043e\u0458im\u0430 \u0458\u0435 bil\u043e \u010d\u0435tv\u043er\u043e d\u0435c\u0435 ml\u0430\u0111\u0435 \u043ed p\u0435t g\u043edin\u0430. \u0160irenje zaraze morbila (i rubeola i zau\u0161aka) spre\u010dava se kolektivnom imunizacijom MMR vakcinom koju treba da primi preko 95% populacije, \u0161to se godinama na teritoriji Srbije ne uspeva. Prema procenama, tokom pro\u0161le godine vakcinisano je ne\u0161to preko 70% dece. Trend smanjenja imunizacije postoji godinama, pa otuda ne \u010dudi podatak da se epidemije javljaju svakih nekoliko godina.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Gde je zapelo?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Obaveznu vakcinaciju u Srbiji defini\u0161e Zakon o za\u0161titi stanovni\u0161tva od zaraznih bolesti, prema kome za sprovo\u0111enje obavezne imunizacije nije potreban pristanak lica, roditelja ili staratelja. Na otpusnim listama novoro\u0111ene dece se tako mo\u017ee prona\u0107i podatak da je dete primilo ne samo BSG nego i druge vakcine obavezne po ro\u0111enju i bez pristanka, odnosno pitanja majke. Ukoliko iz nekog razloga nije mogu\u0107e da dete ove vakcine primi u porodili\u0161tu, roditelji se upu\u0107uju da se dete vakcini\u0161e do odre\u0111enog uzrasta (u slu\u010daju BSG vakcine do navr\u0161ene jedne godine starosti).<\/p>\n\n\n\n<p>MMR vakcina se prima u ne\u0161to druga\u010dijim uslovima \u2013 kada dete navr\u0161i godinu dana. Dok postoji Zakon o za\u0161titi stanovni\u0161tva od zaraznih bolesti, postoji i Zakon o pravima pacijenata koji roditeljima daje pravo da odlu\u010de ho\u0107e li \u0107e vakcinisati svoje maloletno dete ili ne. Iako se u <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.danas.rs\/vesti\/drustvo\/sta-je-razlog-sve-manjeg-broja-vakcinisane-dece-u-srbiji\/\" target=\"_blank\">javnom diskursu<\/a> u Srbiji mo\u017ee \u010duti da ova dva zakona nisu u koliziji, u praksi ne izgleda sasvim tako. Zakon o za\u0161titi stanovni\u0161tva od zaraznih bolesti propisuje kaznu za roditelje koji odbiju obaveznu imunizaciju dece u iznosu od 30.000 do 150.000 dinara (odnosno od cca 250 do 1.200 eur). Iako postoji pravilo da deca koja ne prime neku od obaveznih vakcina ne bi smela da se upi\u0161u u vrti\u0107, lekari navode da se i ovo u praksi zaobilazi. \u010cesto se mo\u017ee \u010duti da se navodno izdaju la\u017ene potvrde o imunizaciji iako dete nije vakcinisano, ili da se izdaju neta\u010dne potvrde o alergijama kako bi se opravdale kontraindikacije kako se ne bi vr\u0161ila imunizacija. Kada pro\u0111e vrti\u0107ki uzrast, vakcinacija prestaje da bude uslov za dalje \u0161kolovanje &#8211; upis u osnovnu \u0161kolu se ne dovodi u pitanje za decu koja nisu imunizovana obaveznim vakcinama a kod koje ne postoje trajne kontraindikacije jer je osnovno obrazovanje ustavno pravo.<\/p>\n\n\n\n<p>Uzrok od odustajanja od imunizacije MMR vakcinom (a \u010dini se da se ovo sve vi\u0161e odnosi i na vakcine protiv Hepatitisa B) jeste strah od autizma. Takav strah nije samo rezultat rasta i ja\u010danja uticaja antivakserskog pokreta poslednjih godina, ve\u0107 je on tako\u0111e rezultat i decenija uru\u0161avanja zdravstvenih politika i zdravstvenih institucija, uru\u0161avanja javnog zdravlja, nemarnosti dr\u017eave, donosioca odluka i predstavnika vlasti koji su u jedan za\u010darani krug zatvorili zdravstvene radnike i roditelje, pokidali im sve osnove poverenja, koji sada jedni prema drugima nepoverljivi, nemaju oslonac i saveznice u borbi za dobrobit dece.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako su istakli iz Srpskog lekarskog dru\u0161tva nakon najnovijih vesti o epidemiji malih boginja, pored efikasne za\u0161tite infekcije, MMR vakcina nema nikakve povezanosti sa autizmom, a potcrtali su i da su te \u010dinjenice egzaktno i nesporno nau\u010dno dokazane. Pa kako se ova poruka izgubi u prevodu dok do\u0111e do roditelja?<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Ko je odgovoran?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>U moru dezinformacija, teorija zavere i la\u017enih vesti koje napadaju sa svih strana i platformi, roditelji decu po ro\u0111enju redovno vode u Savetovali\u0161te na preglede i imunizaciju. Pregled zajedno sa vakcinacijom u proseku traje manje od 10 minuta, a roditelji \u010desto ostaju uskra\u0107eni za informacije koju vakcinu dete prima i za\u0161to. Kao majka devetomese\u010dne bebe, i sama sam se nalazila u situaciji da budem uskra\u0107ena za odgovore na pitanja koju vakcinu dete prima (u mom slu\u010daju da imam po zakonu garantovanu informaciju i da ne bismo neku slu\u010dajno propustili). Naj\u010de\u0161\u0107e se odgovor svede na ime vakcine koje roditeljima ni\u0161ta ne zna\u010di, a dalju diskusiju proguta bebin pla\u010d. U takvoj atmosferi smanjenih kapaciteta zdravstvenih radnika i radnica, nepa\u017eljivih na\u010dina komunikacije sa roditeljima koji dolaze iz razli\u010ditih socijalnih grupa, klasa i nivoa obrazovanja, svi sa strahom za svoje dete i \u017eeljom da mu u\u010dine najbolje mogu\u0107e \u0161to mogu \u2013 nije iznena\u0111uju\u0107e da se javljaju strahovi za koje roditelji mo\u017eda nemaju nau\u010dna pokri\u0107a ali imaju impuls i nije im lako da ga se re\u0161e i blanko poveruju lekarima u koje su izgubili poverenje.<\/p>\n\n\n\n<p>Roditelji koji pak poveruju u teorije zavere da vakcina mo\u017ee biti povezana sa pojavom autizma kod dece rade ono \u0161to mogu kako bi bolest izbegli \u2013 ne vakcini\u0161u decu. Broj vakcinisane dece se tako smanjuje, \u017eari\u0161ta se pojavljuju i a virus se potom brzo \u0161iri po okolini dovode\u0107i u veliki rizik najranjivije \u2013 bebe i malu decu koja nisu stigla da se imunizuju, trudnice, stare, osobe naru\u0161enog imuniteta ili one koji zbog trajnih kontraindikacija ne smeju da se vakcini\u0161u. &#8220;Iako je to karakteristika i lo\u0161a strana demokratskog dru\u0161tva, mislimo da bi svi, bilo grupe ili pojedinci, koji zastupaju i propagiraju takve dezinformacije sa nesagledivim posledicama, morali snositi srazmerno te\u017eini nedela i adekvatnu odgovornost&#8221;, naveli su iz Srpskog lekarskog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Sa ovim bi se svi mogli slo\u017eiti, samo na vrh spiska odgovornih treba staviti one koji kreiraju politike tako da smanjuju novac izdvojen za zdravstvene ustanove i politike javnog zdravlja, koji \u0161tede na zdravstvu tako da se javno zdravstvo toliko podkapacitira da jedan pedijatar dnevno pregleda i po 70 dece, da domovi zdravlja nemaju osnovnu opremu za dijagnostiku neophodnu za primarnu zdravstvenu za\u0161titu. Problem je \u0161to je zdravstveni sistem uru\u0161en toliko da se vreme pregleda skra\u0107uje taman za dobar dan i dovi\u0111enja, a uputi i recepti za lekove se normiraju. Na vrh spiska odgovornih treba da idu oni zbog kojih antivakseri imaju brisan medijski prostor na televizijama sa nacionalnim frekvencijama da pri\u010daju unedogled teorije zavere, relativizuju nau\u010dno mi\u0161ljenje i dokaze, negiraju nau\u010dna postignu\u0107a i dovode u rizik javno zdravlje. Oni zbog kojih roditelji nemaju sa kim da se konsultuju oko le\u010denja, prevencije, imunizacije svoje dece. Na vrh liste odgovornih ide dr\u017eava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Srbiji od po\u010detka godine raste broj djece oboljele od tuberkuloze i ospica (malih boginja) zbog trenda smanjenja imunizacije. Strah od vakcina i pokidano poverenje u zdravstveni sustav rezultat je decenija uru\u0161avanja zdravstvenih politika i nemarnosti dr\u017eave. Nova godina je Srbiji donela nastavak trenda rasta \u2013 rastu inflacija, cene, tenzije oko Kosova, rasle su januarske [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":43896,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1622,883,1271,469],"theme":[458],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[404,96],"class_list":["post-43891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-antivakseri","tag-epidemija","tag-mmr-vakcina","tag-srbija","theme-drustvo","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43891"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43891\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43895,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43891\/revisions\/43895"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43896"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43891"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43891"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43891"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43891"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}