{"id":43867,"date":"2023-01-18T13:11:10","date_gmt":"2023-01-18T12:11:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43867"},"modified":"2023-01-18T13:19:00","modified_gmt":"2023-01-18T12:19:00","slug":"opstanak-najbogatijih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43867","title":{"rendered":"Opstanak najbogatijih"},"content":{"rendered":"\n<p>Jedan posto najbogatijih na svijetu u svoje je d\u017eepove pospremilo gotovo dvije tre\u0107ine (63%) novostvorenog bogatstva u periodu od po\u010detka 2020. do kraja 2021., navodi Oxfam u <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.oxfam.org\/en\/press-releases\/richest-1-bag-nearly-twice-much-wealth-rest-world-put-together-over-past-two-years\" target=\"_blank\">izvje\u0161taju <\/a>&#8220;Opstanak najbogatijih\u201d objavljenom 16. sije\u010dnja, uo\u010di godi\u0161njeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu. Udio bogatstva stvorenog u tom periodu koji je dobilo ostalih 99% svjetskog stanovni\u0161tva gotovo je dvostruko manji od onog koji je prigrabilo najbogatijih jedan posto. Ako usporedimo &#8220;donjih&#8221; 90% stanovni\u0161tva s milijarderima, za svaki dolar novog globalnog bogatstva koji je zaradila osoba u donjih 90% u posljednje dvije godine, svaki milijarder je dobio otprilike 1,7 milijuna dolara. U izvje\u0161taju se navodi i da su prehrambene i energetske tvrtke vi\u0161e nego udvostru\u010dile svoj profit 2022. godine, isplativ\u0161i 257 milijardi dolara bogatim dioni\u010darima, i to u vrijeme kada je vi\u0161e od 800 milijuna ljudi gladovalo.<\/p>\n\n\n\n<p>Zagovornici postoje\u0107eg sustava obi\u010dno na podatke o pove\u0107anju nejednakosti odgovaraju argumentom da u tome nema ni\u010deg lo\u0161eg, dapa\u010de \u2013 ve\u0107e bogatstvo i manji porezi za elite dovest \u0107e do prosperiteta za sve kroz neslavni <em>trickle-down<\/em> efekt. Me\u0111utim, trenutne okolnosti spa\u0161avaju nas od navo\u0111enja puno puta ponavljanih <a href=\"https:\/\/www.faireconomy.org\/trickle_down_economics_four_reasons\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">kontraargumenata<\/a>, jer takve ideje padaju u vodu pri pogledu na osnovne podatke: po prvi put u posljednjih 25 godina porast ekstremnog bogatstva prati i pove\u0107anje ekstremnog siroma\u0161tva. Kako se navodi u izvje\u0161taju, bogatstvo milijardera pove\u0107ava se za 2,7 milijardi dolara dnevno, dok najmanje 1,7 milijardi radnika \u017eivi u zemljama u kojima inflacija nadma\u0161uje pla\u0107e. Do toga su dovele i politike uvedene sa ciljem kontrole negativnih ekonomskih posljedica pandemije, poput smanjenja kamatnih stopa i kvantitativnog popu\u0161tanja, \u0161to je pove\u0107alo vrijednost imovine i dionica, koje su ve\u0107inom u vlasni\u0161tvu bogatijih ljudi. Tako\u0111er, polovina svjetskih milijardera \u017eivi u zemljama u kojima ne postoji porez na nasljedstvo za direktne potomke, pa tako svojim nasljednicima mogu prenijeti 5.000 milijardi dolara, \u0161to je vi\u0161e od bruto doma\u0107eg proizvoda cijele Afrike, navodi Oxfam.<\/p>\n\n\n\n<p>Oxfam u izvje\u0161taju me\u0111u posljedicama ekstremne koncentracije bogatstva navodi slabiji ekonomski rast, korumpiranost politike i medija, srozavanje demokracije i politi\u010dku polarizaciju. Osim toga, upravo je sloj superbogatih onaj koji ima najve\u0107i utjecaj na klimatsku krizu: milijarderi su odgovorni za milijun puta ve\u0107u emisiju ugljika od prosje\u010dne osobe, \u010demu me\u0111u ostalim pridonosi i \u010dinjenica da \u010desto investiraju u industrije koje zaga\u0111uju okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvr\u0161na direktorica Oxfam Internationala Gabriela Bucher i drugi predstavnici organizacije u komentarima za medije <a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/inequality\/2023\/jan\/16\/oxfam-calls-for-new-taxes-on-super-rich-pocket-dollar-26tn-start-of-pandemic-davos?fbclid=IwAR1AWUlz99JdLs_p9VXBx2cP3TEUFvD2BnHriITNIG59-CEdTEmHU667cAY\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">istaknuli <\/a>su da je neprihvatljiv sustav u kojem najsiroma\u0161niji ljudi u mnogim dr\u017eavama pla\u0107aju puno vi\u0161e porezne stope od superbogatih. Bucher je izjavila: &#8220;Vrijeme je da sru\u0161imo prigodan mit da smanjenje poreza za najbogatije dovodi do toga da se njihovo bogatstvo nekako \u2018prelije\u2019 do svih ostalih. \u010cetrdeset godina smanjenja poreza za superbogate pokazalo je da rastu\u0107a plima ne podi\u017ee sve brodove, ve\u0107 samo superjahte.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Oxfam je u zaklju\u010dku pozvao na redistribuciju bogatstva kroz uvo\u0111enje jednokratnih poreza za 1% najbogatijih, uz poreze na ekstraprofite kako bi se suzbilo profiterstvo tijekom globalne krize tro\u0161kova \u017eivota. Osim toga, preporu\u010daju trajno pove\u0107anje poreza za bogate, s vi\u0161im stopama za multimilijuna\u0161e i milijardere. Oxfam navodi da bi porez od pet posto za svjetske multimilijuna\u0161e i milijardere mogao prikupiti 1.700 milijardi dolara godi\u0161nje, dovoljno da se dvije milijarde ljudi izvu\u010de iz siroma\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jedan posto najbogatijih na svijetu u svoje je d\u017eepove pospremilo gotovo dvije tre\u0107ine (63%) novostvorenog bogatstva u periodu od po\u010detka 2020. do kraja 2021., navodi Oxfam u izvje\u0161taju &#8220;Opstanak najbogatijih\u201d objavljenom 16. sije\u010dnja, uo\u010di godi\u0161njeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu. Udio bogatstva stvorenog u tom periodu koji je dobilo ostalih 99% svjetskog stanovni\u0161tva gotovo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":43870,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1759,443,1758],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-43867","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-1-posto","tag-nejednakost","tag-profit","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43867","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43867"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43867\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43880,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43867\/revisions\/43880"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43870"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43867"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43867"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43867"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43867"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43867"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43867"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43867"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}