{"id":43854,"date":"2022-12-31T10:55:00","date_gmt":"2022-12-31T09:55:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43854"},"modified":"2023-01-26T12:11:51","modified_gmt":"2023-01-26T11:11:51","slug":"citanje-svijeta-iz-glavice-salate","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43854","title":{"rendered":"\u010citanje svijeta iz glavice salate"},"content":{"rendered":"\n

Od Svjetske banke do Cardi B, sve globalne ekonomske prognoze za ovu godinu su u najmanju ruku obeshrabruju\u0107e. A \u010dini se da je u glavama onih koji odlu\u010duju na repertoaru jedno jedino pitanje: koliko recesije \u0107e nam trebati da obuzdamo inflaciju?<\/p>\n\n\n\n

Inflacija je tu da ostane, i u novoj godini, ili barem tijekom njezina ve\u0107eg dijela. Inflacije se, uostalom, prije desetak dana, dotakla i Cardi B, s glavicom salate kao glavnim analiti\u010dkim motivom. “Lettuce was like $2 a couple of months ago now it\u2019s like fucking $7\u2026” ( “Salata je bila tipa dva dolara prije koji mjesec i sada je jebenih sedam dolara…”) primijetila <\/u><\/a>je. “Of course I\u2019m gonna say something”. (Naravno da \u0107u re\u0107i ne\u0161to o tome.) I u pravu je. Prema podacima ameri\u010dkog Federalnog zavoda za statistiku, godi\u0161nji rast cijene glavice salate u prosincu iznosio je 24,9 posto, vi\u0161e nego u slu\u010daju bilo kojeg drugog povr\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, o istom ekonomskom procesu ne\u0161to je pro\u0161log tjedna rekla i Svjetska banka, objaviv\u0161i nove projekcije globalnog i lokalnog ekonomskog rasta za 2023. godinu, bitno revidirane u odnosu na ionako obeshrabruju\u0107e prethodno izvje\u0161\u0107e, ono iz lipnja. Urednici The Wall Street Journala<\/em> tim su povodom, me\u0111utim, bili ne\u0161to manje konkretni od Cardi B. Agencijsku vijest o objavljivanju izvje\u0161\u0107a opremili su posve prozai\u010dnim naslovom: \u201cWorld Bank Cuts 2023 Global Growth Projection as Inflation Persists\u201d. (Svjetska banka sni\u017eava projekcije globalnog rasta za 2023. s obzirom na ustrajnost inflacije)<\/p>\n\n\n\n

Prognoze su, reklo bi se, pesimisti\u010dne. Godi\u0161nja stopa globalnog rasta spu\u0161tena je s tri na 1,7 posto, \u0161to je tre\u0107i najsporiji tempo rasta u posljednja gotovo tri desetlje\u0107a, nakon onih iz 2009. i 2020. godine. Procjena je i da \u0107e ameri\u010dki BDP na godi\u0161njoj razini rasti mizernih 0,5 posto, dok se u eurozoni rast niti ne o\u010dekuje. “Pozivamo na raspravu izme\u0111u centralnih banaka kako bi se smanjili rizici povezani s financijskom stabilnosti i kako bi se izbjeglo pretjerano, globalno usporavanje ekonomije u poku\u0161ajima obuzdavanja inflacije”, stoji, tako\u0111er, u izvje\u0161\u0107u. Drugim rije\u010dima, ako je terminolo\u0161ki set inflacije, rata i \u0161okova u distribucijskim lancima energijom, prije svega u Europi, definirao granice \u0161ireg ekonomskog razgovora u pro\u0161loj godini, u novoj \u0107e, i to vjerojatno dominantno, taj komplet biti pro\u0161iren \u010detvrtim \u010dlanom, recesijom.<\/p>\n\n\n\n

Davno uzgajani problemi<\/h2>\n\n\n\n

A strukturni preduvjeti za sasvim izgledno skoro ekonomsko potonu\u0107e uzgajani su ve\u0107 du\u017ee vrijeme. Od otprilike 2008. godine, prili\u010dno labave monetarne politike nije pratila racionalna, planska distribucija jeftinog novca i, uzimaju\u0107i u obzir teku\u0107i politi\u010dko-ekonomski realitet, reakcije centralnih banaka, koje su pro\u0161log ljeta na izazove inflacije jednostavno po\u010dele odgovarati o\u0161trim, uzastopnim dizanjem kamatnih stopa, te\u0161ko da su se mogle opisati kao ne\u0161to pretjerano iznena\u0111uju\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Kada je pak posrijedi teku\u0107a energetska kriza, geneza problema posve je isprepletena s prethodnim momentom, odnosno s op\u0107im ekonomskim politikama u istom razdoblju, preciznije kombinacijom njihovih objektivnih, konceptualnih limita i traljavo\u0161\u0107u provedbe \u2014 koli\u010dinski neadekvatna ponuda na energetskim tr\u017ei\u0161tima ne\u0161to je, naime, o \u010demu se razgovaralo i prije pro\u0161le godine, uglavnom kao o posljedici dugogodi\u0161njeg nedostatnog ili nikakvog investiranja u energetski sektor. Problema je, najkra\u0107e re\u010deno, bilo i prije ruske invazije na Ukrajinu, a oni su na povr\u0161inu upadljivo isplivali u obliku ekscesivnog porasta potra\u017enje nakon uzastopnih izlazaka iz lokdauna. U svakom slu\u010daju, poduze\u0107a su pogo\u0111ena dvostruko; budu\u0107i da je cijena energije rasla, ona niti su bila u mogu\u0107nosti previ\u0161e proizvoditi niti previ\u0161e tro\u0161iti, dok je istovremeno rast cijena zadu\u017eivanja usporavao i usporava generalnu potra\u017enju, \u0161to su bili i ostali neki od klju\u010dnih sastojaka u svakom recesijskom receptu.<\/p>\n\n\n\n

Iz u\u017ee tehni\u010dke perspektive, jedno od klju\u010dnih pitanja u novoj godini ticat \u0107e se, dakle, toga koliko jednostavno i koliko brzo \u0107e se inflacija spustiti na razine koje centralne banke smatraju dovoljno komotnim za nove cikluse monetarnog popu\u0161tanja. I po kojoj cijeni koju \u0107e za tako ne\u0161to prethodno biti potrebno platiti, to jest pitanje je u kojoj \u0107e mjeri monetarni poku\u0161aji balansiranja izme\u0111u podizanja kamatnih stopa i guranja ekonomije preko recesijskog ruba biti uspje\u0161ni odnosno neuspje\u0161ni. Jerome Powell, prvi \u010dovjek FED-a, institucije koja u praksi doslovno funkcionira kao svjetska centralna banka, pro\u0161log je tjedna u Stockholmu jo\u0161 jednom poru\u010dio da je “stabilnost cijena temelj svake zdrave ekonomije”, priznav\u0161i, me\u0111utim, i kako bi podizanje kamatnih stopa za posljedicu moglo imati i nepo\u017eeljne politi\u010dke posljedice. Dojam je takav da je i ovo priznanje tu reda radi, vi\u0161e kao truizam iz ud\u017ebenika ne ba\u0161 suvremene makroekonomije bez kojeg se ne mo\u017ee na ispit nego kao procjena realnog stanja na terenu. Jer, kolektivne politi\u010dke odgovore na na\u010dine no\u0161enja s ekonomskom krizom u klasi\u010dnom smislu, odnosno prema dvadesetostoljetnim standardima, te\u0161ko je uop\u0107e i zamisliti.<\/p>\n\n\n\n

Promjena bi moglo biti na razini osje\u0107aja, ambijenta \u2014 ideologije, ako ho\u0107ete. Ako je era jeftinog novca doista zavr\u0161ila i dugoro\u010dno, kako \u0107e ekonomska povijest pamtiti, primjerice, dogecoin? U iznimno duga\u010dkom periodu niskih kamatnih stopa i vi\u0161ka likvidnosti, kao \u0161to je u New York Timesu ovih dana primijetio <\/u><\/a>Mihir A. Desai, razo\u010daranje u tradicionalne politi\u010dke aran\u017emane dislociralo je dru\u0161tvene ambicije me\u0111u generacijom odraslom nakon 2008. godine u polje tr\u017ei\u0161ne ekonomije. “Pogre\u0161ke i mediokritetstvo opra\u0161tani su ili iskrivljivani, dok je financijska imovina s niskim \u0161ansama dugoro\u010dnog uspjeha enormno dobivala na vrijednosti”, tvrdi. Bilo je to razdoblje “obilje\u017eeno pretpostavkom da \u0107e se povoljni uvjeti nastaviti reproducirati u beskona\u010dnost, bez osvrtanja na povijesne lekcije. Radilo se o minimiziranju ograni\u010denja i dono\u0161enju izbora u korist tehno-optimizma i stavljanju naglasaka isklju\u010divo na ishode i novotarije. Radilo se o susretu vrline i biznisa.” \u010cinjenica da ovakvu presudu potpisuje ekonomist kojeg bi se te\u0161ko moglo opisati kao radikalnog, vjerojatno je prili\u010dno pouzdan signal da \u0107e u dogledno vrijeme borba s ovakvim dje\u010djim bolestima biti uspje\u0161no okon\u010dana.<\/p>\n\n\n\n

U politi\u010dkom smislu, me\u0111utim, za sada je te\u0161ko napipati sli\u010dan tip utjehe. Dok tradicionalne desne stranke pucaju po \u0161avovima u razmiricama izme\u0111u ekstremno desnih i ekstremnije desnih krila, desno izmje\u0161teni centar bi, kao \u0161to se, primjerice, predvi\u0111a u Velikoj Britaniji idu\u0107e godine, mogle okupirati partije dosadno rebrendirane na ru\u0161evinama socijaldemokracije, mo\u017eda s ne\u0161to zrelijim pristupom kada je rije\u010d o investiranju i sigurno s punom posve\u0107eno\u0161\u0107u tome da stvari uglavnom nastave funkcionirati onako kako su funkcionirale i do sada. Salata, ukratko, bez previ\u0161e okusa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od Svjetske banke do Cardi B, sve globalne ekonomske prognoze za ovu godinu su u najmanju ruku obeshrabruju\u0107e. A \u010dini se da je u glavama onih koji odlu\u010duju na repertoaru jedno jedino pitanje: koliko recesije \u0107e nam trebati da obuzdamo inflaciju? Inflacija je tu da ostane, i u novoj godini, ili barem tijekom njezina ve\u0107eg […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43856,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,1644],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[266],"class_list":["post-43854","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-inflacija","theme-rad","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43854","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43854"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43854\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43858,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43854\/revisions\/43858"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43854"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43854"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43854"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43854"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43854"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43854"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43854"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}