Ju\u010dera\u0161nji datum, 15. sije\u010dnja, zauzima zna\u010dajno mjesto u pam\u0107enju i tradiciji me\u0111unarodne ljevice: tog je dana posredstvom javno-privatnog partnerstva socijaldemokrata i Freikorpsa smaknuta Rosa Luxemburg. Na\u017ealost, taj je datum “oboga\u0107en” smr\u0107u jo\u0161 jednog istaknutog ljevi\u010dara. Ju\u010der je umro ma\u0111arski marksisti\u010dki filozof G\u00e1sp\u00e1r Mikl\u00f3s Tam\u00e1s. Po njemu se vjerojatno ne\u0107e zvati fondacije kao po kalendarskoj mu suputnici, ali ostavio je neizbrisiv trag i to u vremenima kad su lijevi tragovi bili sustavno brisani i \u010desto nemo\u0107ni u nastojanjima da se iznova upi\u0161u u povijesne tokove.<\/p>\n\n\n\n
Tam\u00e1s \u0107e prvenstveno ostati me\u0111unarodno zapam\u0107en po “intervencijama” i svojevrsnoj biografskoj anomaliji. Isti\u010demo me\u0111unarodnu dimenziju jer je u Ma\u0111arskoj djelovao kao javni intelektualac, usput progla\u0161avan i dr\u017eavnim neprijateljem, ali o toj presudnoj i “lokalnoj” dimenziji njegova \u017eivota i djelovanja po prirodi stvari nismo kompetentni pisati. Upotreba “intervencija” kao zajedni\u010dkog nazivnika proizlazi iz proste \u010dinjenice da iza Tam\u00e1sa u anglofonoj javnoj sferi nisu ostale ni knjige, a kamoli zaokru\u017eeni teorijski sustavi. U tome zapravo nema ni\u0161ta lo\u0161e: kao \u0161to su ve\u0107 istaknuli brojni komentari na dru\u0161tvenim mre\u017eama, Tam\u00e1sevi \u010dlanci, predavanja i intervjui bili su inspirativniji od velikog broja konvencionalno i knji\u0161ki zaokru\u017eenih teorija. Pod biografskom anomalijom mislimo na njegovo “obrnuto konvertitstvo”: od liberala u osamdesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a do svojevrsnog povratka marksisti\u010dkim korijenima nakon pada takozvanog realnog socijalizma. I pored ove anomalije Tam\u00e1seva biografija je itekako interesantna, a najbolji uvid pru\u017ea iscrpni intervju<\/a> u New Left Reviewu.<\/p>\n\n\n\n Dvije intervencije, dva \u010dlanka koja imaju najzna\u010dajniji status na me\u0111unarodnoj ljevici su “Telling the truth about class<\/a>“, objavljen u Socialist Registeru 2009. godine, i “On Post-fascism<\/a>” iz 2000. godine. Dok prvi predstavlja iznimno vrijedan doprinos u izu\u010davanju i razumijevanju koncepta klase, drugi u\u017eiva status lucidne anticipacije debata koje \u0107e se odvijati gotovo dvadesetak godina kasnije uslijed izbornih uspjeha krajnje desnih stranaka. Osim \u0161ireg me\u0111unarodnog utjecaja Tam\u00e1s je bio izuzetno va\u017ena figura u obnavljanju lijevih ideja na podru\u010dju isto\u010dne Europe, uklju\u010duju\u0107i i na\u0161e prostore gdje je vi\u0161e puta gostovao. Dok smo se po\u010detkom ovog stolje\u0107a okretali uvozu marksisti\u010dkih ideja sa Zapada kako bi sebi objasnili situaciju na Istoku “pojavio” se teoreti\u010dar koji nam je taj proces olak\u0161ao. Svojom je autenti\u010dno\u0161\u0107u barem postro\u017eio kriterije uvoza, a spomenutom biografskom anomalijom u\u010dvrstio legitimnost svojih opaski o pogubnostima restauracije kapitalizma na europskom Istoku.<\/p>\n\n\n\n G\u00e1sp\u00e1r Mikl\u00f3s Tam\u00e1s je bio utjelovljenje one davno zaboravljene intelektualne figure koja je u sebi objedinjavala \u0161armantnu erudiciju i ljevi\u010darsku rigoroznost. Iskustvo slu\u0161anja njegovih predavanja koja su uklju\u010divala brojne digresije \u010desto je plutalo izme\u0111u dva paradoksa. Prvi, koji se ti\u010de spomenute kombinacije erudicije i rigoroznosti, vezan je uz osje\u0107aj da slu\u0161amo nekog tko dolazi iz neobnovljive pro\u0161losti, a \u010dije nam misli poma\u017eu da druk\u010dije zamislimo budu\u0107nost. Drugi se ti\u010de sadr\u017eaja njegovih misli i zaklju\u010daka: i onda kada se ne bi slagali s njim \u017eeljeli bi da nastavi s izlaganjem i razlaganjem ideja jer bi iz lateralnih vi\u0161kova nau\u010dili vi\u0161e nego iz ne\u010dijih gotovih stavova s kojima bi se slo\u017eili automatski.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ju\u010dera\u0161nji datum, 15. sije\u010dnja, zauzima zna\u010dajno mjesto u pam\u0107enju i tradiciji me\u0111unarodne ljevice: tog je dana posredstvom javno-privatnog partnerstva socijaldemokrata i Freikorpsa smaknuta Rosa Luxemburg. Na\u017ealost, taj je datum “oboga\u0107en” smr\u0107u jo\u0161 jednog istaknutog ljevi\u010dara. Ju\u010der je umro ma\u0111arski marksisti\u010dki filozof G\u00e1sp\u00e1r Mikl\u00f3s Tam\u00e1s. Po njemu se vjerojatno ne\u0107e zvati fondacije kao po kalendarskoj mu […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43847,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[690],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-43845","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-socijalizam-2","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43845","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43845"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43845\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43853,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43845\/revisions\/43853"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43847"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43845"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43845"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43845"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43845"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43845"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43845"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43845"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}