Ako nije bilo na Instagramu, Facebooku, Twitteru, TikToku \u2013 nije se ni dogodilo. Ta fraza predstavlja jedno od sigurnijih uto\u010di\u0161ta kad je posrijedi tuma\u010denje, ali i prihva\u0107anje, suvremenog posredovanja i arhiviranja stvarnosti. Hrvatski dru\u0161tveni \u017eivot u tom smislu nije iznimka, ali iziskuje i dodatnu ontolo\u0161ku potvrdu. I to onu koja uklju\u010duje povratak u pro\u0161lost. S tim da je ta pro\u0161lost prili\u010dno ograni\u010dena i uklju\u010duje samo razdoblje od 1941. do 1991. godine. Dakle, ako ne mo\u017eemo uspostaviti analogiju ili izravnu usporedbu s doga\u0111ajima u povijesnim knjigama ili usmenoj predaji vezanima za taj period, ne mo\u017ee se ni\u0161ta dogoditi ni danas. Ili, preciznije, jer smo stalno na oprezu: ne mo\u017ee ni prijetiti da se dogodi danas. Iznimka su, dakako, poslovne inovacije.<\/p>\n\n\n\n
Najnoviji primjer izravno se ti\u010de va\u0161eg nov\u010danika. Ne treba posebno napominjati da je glavna tema u Hrvatskoj posljednjih desetak dana uvo\u0111enje nove valute i rast cijena. Ve\u0107 prvog radnog dana dalo se primijetiti u du\u0107anima i raznim uslu\u017enim djelatnostima da su cijene nepopularno “zaokru\u017eene”. Portali su se punili usporedbama s cijenama otprije nekoliko dana, a nije manjkalo ni usporedba s cijenama istih proizvoda u susjednim dr\u017eavama. Razvio se, dakle, konsenzus po kojem su trgovci i ostali privrednici iskoristili inflaciju kako bi opravdali ili “pro\u0161vercali” poskupljenja tijekom zamjene valute. Ono \u0161to varira su obja\u0161njenja motiva i prilika, ali kad je u pitanju rje\u0161avanje problema, zna\u010dajnih varijacija nema.<\/p>\n\n\n\n
Kulaci, 1945., komunizam, pa \u010dak i usta\u0161e koji su zapravo komunisti \u2013 sve su to postale nezaobilazne reference u raspravi o inflaciji me\u0111u onima kod kojih varijacija nema. Povod toj ina\u010dici stupnjevanja stvarnosti na osnovu spomenutog kriterija \u2013 nije bilo u Jugoslaviji, nije se ni dogodilo \u2013 bile su izjave premijera Andreja Plenkovi\u0107a i resornog ministra. Naime, Plenkovi\u0107 je, osobno frustriran time \u0161to “njegov” projekt ulaska u eurozonu nije pro\u0161ao glatko i slavodobitno, najavio osvetu trgovcima i poduzetnicima koji su odlu\u010dili povisiti cijene u novogodi\u0161njoj no\u0107i. Zaprijetio je inspekcijama, uskra\u0107ivanjem subvencija i zamrzavanjem cijena. Na posljednju mjeru su kao opareni sko\u010dili predstavnici poduzetni\u010dkih udruga, neovisni ekonomski analiti\u010dari i opozicijski tribuni slabi na slobodno tr\u017ei\u0161te. Svi su zajedno u glas vri\u0161tali o komunizmu i teroru, a za usta\u0161kim primjerom zamrzavanja cijena je na Twitteru posegnuo kolumnist Indexa Goran Vojkovi\u0107 i tako, kako pravila svake rasprave u Hrvatskoj nala\u017eu, u igru uveo “oba totalitarizma”.<\/p>\n\n\n\n
No, zadatak svih tih tr\u017ei\u0161nih pravobranitelja je isuvi\u0161e lagan i u\u017eivaju prili\u010dne epistemolo\u0161ke povlastice. Ako alternativu tvojoj ideji rje\u0161avanja problema predstavljaju politi\u010dki i intelektualni kapaciteti HDZ-ove birokracije onda sasvim opu\u0161teno i bez naro\u010dite brige oko detalja mo\u017ee\u0161 iznositi argumentaciju i po sili povijesne nu\u017enosti biti u pravu. Mo\u017ee\u0161 tako posve bezbri\u017eno i komotno zaboraviti na to da kontroliranje cijena nije nikakva komunisti\u010dka izmi\u0161ljotina i da su mu pribjegavale<\/a> gotovo sve kapitalisti\u010dke zemlje u dvadesetom stolje\u0107u. I u ratnim periodima (uklju\u010duju\u0107i i Vojkovi\u0107ev primjer iz NDH) tako i u mirnodopskim. Rasprave o kontroli cijena su u prili\u010dnoj mjeri obustavljene tamo negdje osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, ali su tijekom sedamdesetih bile sasvim legitimne u mejnstrim ekonomskim krugovima. Mogu i bezbri\u017eno i komotno zanemariti svojevrsni revival<\/em> tih rasprava u liberalnim medijima danas: od Guardiana preko Bloomberga do Financial Timesa.<\/p>\n\n\n\n Dakle, bilo kakva spontanost, uklju\u010duju\u0107i i onu navodno samoreguliraju\u0107eg tr\u017ei\u0161ta, zvu\u010di bolje od toga da HDZ i\u0161ta popravlja. No to ne zna\u010di da si mo\u017eemo priu\u0161titi politi\u010dku i intelektualnu inerciju i ne postaviti nekoliko zdravorazumskih pitanja. Pretpostavimo da su tr\u017ei\u0161ni pravobranitelji na\u010delno u pravu i da je najbolji lijek za inflaciju i “neopravdano” dizanje cijena tr\u017ei\u0161na samoregulacija. Pojednostavljeno, pojedini trgovci \u0107e prepoznati priliku, sniziti cijene, kupci \u0107e oti\u0107i k njima i to \u0107e prisiliti ostale trgovce da u\u010dine isto. Za po\u010detak, koliko dugo \u0107e to trajati? Naime, ljudi moraju kupovati osnovne namirnice bez obzira na to koliko tr\u017ei\u0161tu treba da se “samoregulira”. Kolika je dru\u0161tvena cijena te \u017ertve i jesmo li ju spremni prihvatiti? Kako znamo da \u0107e pojedini trgovci prepoznati priliku, \u0161to \u0107e ih natjerati? Nije li im bolje svima da dr\u017ee vi\u0161e cijene nego da se upuste borbu ni\u017eim cijenama? Bez obzira na to kakvi bili odgovori na ova pitanja du\u017eni smo ih postaviti barem da raspravi pridodamo minimum dostojanstva.<\/p>\n\n\n\n Klju\u010dan argument zagovaratelja striktno tr\u017ei\u0161nog rje\u0161enja problema inflacije jest taj da je inflacija uzrokovana vanjskim, ne-tr\u017ei\u0161nim faktorima. Tu se, dakle, ubrajaju lokdauni, rat u Ukrajini i dr\u017eavna potro\u0161nja. Ne\u0107emo se ovdje upu\u0161tati u to koliko su pojedini spomenuti faktori vezani posredno uz one tr\u017ei\u0161ne ve\u0107 \u0107emo samo prihvatiti ocjenu kao to\u010dnu i postaviti pokoje pitanje. Iz \u010dega to\u010dno proizlazi da se inflacija koja nije uzrokovana tr\u017ei\u0161nim faktorima mora obuzdavati upravo tr\u017ei\u0161nim faktorima? Da je kojim slu\u010dajem uzrokovana tr\u017ei\u0161nim faktorima bi li bilo legitimno koristiti ne-tr\u017ei\u0161ne faktore? Opet, bez obzira na to koji odgovori bili to\u010dni, bez ovakvih pitanja rasprava postaje uzaludna. Tako\u0111er, ako inflaciju i ostale ekonomske probleme uzrokuju ne-tr\u017ei\u0161ni faktori, uklju\u010duju\u0107i i klimatske promjene, valja postaviti pitanje je li nam okvir tr\u017ei\u0161ne ekonomije dovoljan i optimalan na\u010din organiziranja dru\u0161tvene proizvodnje i realizacije dru\u0161tvenih potreba. Naprosto nam neki problemi izmi\u010du.<\/p>\n\n\n\n Valja spomenuti jo\u0161 jedan argument u prilog prepu\u0161tanja cjenovnog vrtloga tr\u017ei\u0161nim mehanizmima. Jedan od medijski istaknutijih poduzetnika je obznanio da je odluka svakog poduzetnika ili trgovca o cijeni pojedinog proizvoda njegova demokratska odluka o \u010dijoj \u0107e ispravnosti na kraju odlu\u010diti kupci. I u pravu je kada ka\u017ee da je odluka svakog trgovca o cijeni u kapitalizmu legitimna i da nema “neopravdanog” podizanja cijena. Ako ju previ\u0161e podigne tr\u017ei\u0161te \u0107e ga kazniti. Me\u0111utim, prili\u010dno je nezgodno govoriti o demokraciji. Za po\u010detak, imaju li ti kupci demokratsko pravo da kao radnici odlu\u010de o cijeni svog rada i \u010dekaju da tr\u017ei\u0161te odlu\u010di je li ispravna? Posjeduju li svi kupci koji \u010dine tr\u017ei\u0161te ista sredstva na raspolaganju ili su razlike tolike da je spominjanje demokracije vrlo blizu blasfemije? Ne bi li ve\u0107i doprinos demokraciji u ekonomiji bila transparentnost poslovnih odluka onih koji odre\u0111uju cijene? Pa da vidimo koliki su ulazni tro\u0161kovi, a kolike profitne margine. I da onda vidimo je li dru\u0161tveno racionalno i pravedno da te odluke budu u rukama nekolicine i da njihova pozadina bude nedostupna. To je pogotovo va\u017eno u kontekstu trenutne inflacije<\/a> u kojoj, za razlike od one sedamdesetih, radni\u010dke nadnice i pla\u0107e nemaju gotovo nikakvu va\u017enost, a presudnu ulogu imaju oni monopoli, oligopoli i tr\u017ei\u0161no mo\u0107ni faktori koji se nadme\u0107u u prisvajanju dru\u0161tvenog vi\u0161ka.<\/p>\n\n\n\n Sve dok ovakva pitanja ne u\u0111u u svakodnevne rasprave o inflaciji, ekonomiji i demokraciji, optu\u017eivanje glupog naroda koji glasa za HDZ za situaciji u zemlji ostat \u0107e politi\u010dki luksuz onih koje inflacija pretjerano ne poga\u0111a. A dotad \u0107emo \u017eivjeti u popularnom “choose your fighter” memu. Radi se o obrascu za memove inspiriranom starijim video igricama u kojem birate borca za igru, a u memovima se u\u010destalo pose\u017ee za sarkasti\u010dnim izborom izme\u0111u jednako uzaludnih opcija. Dakle, izaberite svog borca: HDZ ili libertarijance. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ako nije bilo na Instagramu, Facebooku, Twitteru, TikToku \u2013 nije se ni dogodilo. Ta fraza predstavlja jedno od sigurnijih uto\u010di\u0161ta kad je posrijedi tuma\u010denje, ali i prihva\u0107anje, suvremenog posredovanja i arhiviranja stvarnosti. Hrvatski dru\u0161tveni \u017eivot u tom smislu nije iznimka, ali iziskuje i dodatnu ontolo\u0161ku potvrdu. I to onu koja uklju\u010duje povratak u pro\u0161lost. S […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43834,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,1644],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-43832","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-inflacija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43832"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43832\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43836,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43832\/revisions\/43836"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43834"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43832"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43832"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43832"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43832"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Par zdravorazumskih pitanja<\/h2>\n\n\n\n