{"id":43813,"date":"2022-12-30T11:15:52","date_gmt":"2022-12-30T10:15:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43813"},"modified":"2022-12-30T12:39:15","modified_gmt":"2022-12-30T11:39:15","slug":"privatizacija-pedijatrije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43813","title":{"rendered":"Privatizacija pedijatrije"},"content":{"rendered":"\n

Iako je svoj djeci u Hrvatskoj zakonski omogu\u0107eno pravo na besplatnu zdravstvenu za\u0161titu, stvarnost je daleko od toga. Premali broj pedijatrijskih timova, nejednaka geografska pokrivenost, visoka dob pedijatara i pad broja specijalizanata pedijatrije utrli su put cvjetanju privatnog sektora na ja\u010dun stanja u javnom, dok sama zdravstvena za\u0161tita ostaje podjednako nedostupna prosje\u010dnoj obitelji. <\/p>\n\n\n\n

U Republici Hrvatskoj, sva djeca s prebivali\u0161tem u RH imaju pravo <\/a>na besplatnu zdravstvenu za\u0161titu na najvi\u0161oj razini. Drugim rije\u010dima, tro\u0161ak njihove zdravstvene za\u0161tite u cijelosti snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ta se zdravstvena za\u0161tita na primarnoj razini ostvaruje (do odre\u0111ene dobi) u ordinacijama pedijatara koji djeluju unutar, odnosno u sklopu domova zdravlja. Me\u0111utim, kao \u0161to \u0107u se potruditi prikazati u nastavku teksta, pristup primarnoj pedijatrijskoj zdravstvenoj za\u0161titi te mogu\u0107nosti kori\u0161tenja zdravstvenih usluga sekundarne razine (specijalisti\u010dki pregledi i lije\u010denje) daleko su od toga da omogu\u0107uju svakome djetetu da ovo univerzalno pravo i ostvari.<\/p>\n\n\n\n

Preoptere\u0107enje javnog sustava<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

U razdoblju nakon 2. svjetskog rata, kada je jedan od ciljeva bio osigurati uvjete za uklju\u010divanje \u017eena na tr\u017ei\u0161te rada, donesen je niz zakona i odluka koji su ure\u0111ivali osnivanje jaslica i vrti\u0107a, prehranu u \u0161kolama i pred\u0161kolskim ustanovama te zdravstvenu za\u0161titu majki i djece. Primarna pedijatrijska skrb bila je organizirana u pedijatrijskim ordinacijama i dispanzerima, u kojima je pru\u017eana takozvana integrirana za\u0161tita \u2013 kurativna (lije\u010denje bolesti) te preventivna (cijepljenje, kontrolni i sistematski pregledi te savjetovali\u0161ta). Taj se oblik skrbi zadr\u017eao u odre\u0111enoj mjeri i danas, ali uz zna\u010dajne izmjene u u\u010destalosti i opsegu dijela radnji. Ono \u0161to je zanimljivo za istaknuti jest analiza perspektive razvoja zdravstvene za\u0161tite majki i djece koju su u djelu Zdravstvo u SRH, Zdravlje i zdravstvena za\u0161tita<\/em> iznijeli Popovi\u0107, Letica i \u0160krbi\u0107, govore\u0107i o Zakonu o za\u0161titi zdravlja SR Hrvatske iz 1980. godine: \u201eZakon je posebno naglasio potrebu za ja\u010danjem primarne za\u0161tite. U okviru primarne za\u0161tite treba i dalje razvijati savjetovali\u0161ta za djecu kao jedinice primarne, preventivne i specifi\u010dne za\u0161tite djeteta. Nagla\u0161ava se komprehensivna primjena zdravstvene za\u0161tite djece, s ciljem unapre\u0111ivanja zdravlja, ranog otkrivanja i spre\u010davanja bolesti.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Naslije\u0111e \u0161tamparovske medicine koja se temeljila na zdravstvenom opismenjavanju naroda, integriranom i sveobuhvatnom pristupu zdravlju i lije\u010denju, te decentralizaciji zdravstvenog sustava, danas se prenosi u sve ve\u0107oj mjeri u domenu osobne motivacije lije\u010dnika, dok se sustav polako ali sigurno preobra\u017eava na posve drugom spektru, poti\u010du\u0107i centralizaciju, fragmentiranost i privatizaciju znanja i usluga.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to je usko povezano s organizacijom i dostupnosti primarne pedijatrijske skrbi jest specijalizacija studenata medicine. Po\u010detkom devedesetih primjetan je pad broja specijalizacija pedijatrije, uglavnom zbog ratnih okolnosti te forsiranja obiteljskih lije\u010dnika kao glavne to\u010dke kontakta unutar sustava primarne zdravstvene za\u0161tite (PZZ), pa tako i broj pedijatrijskih ordinacija pada za 15% u periodu od 1995. do 2010. godine. Suo\u010deni s manjkom kadra, vlasti uvode mjere za pove\u0107anje broja pedijatara, a koje uklju\u010duju pove\u0107anje radnog vijeka, prelazak lije\u010dnika iz bolnica u PZZ te ubrzano upu\u0107ivanje na specijalizaciju. Ove su mjere nakratko popunile rupu u sustavu, ali ona ostaje kroni\u010dna boljka. Uz pad broja specijalizanata pedijatrije, dana\u0161nje stanje u sustavu pedijatrije na primarnoj razini odlikuje premali broj ordinacija (280 ugovorenih<\/a> timova), visoka dob pedijatara (prosjek 54 godine, od \u010dega je 37% starije od 60 godina), iznimno visok postotak lije\u010dnica (90%) te nejednaka geografska pokrivenost. Podatak koji najvi\u0161e zabrinjava jest da u Hrvatskoj efektivno nedostaje oko 50 timova (propisan broj timova je 330). Ako uzmemo u obzir da je propisani maksimalni<\/a> broj pacijenata po timu 1.190, a da u Hrvatskoj imamo 356.453 djece upisane kod pedijatara, jasno je da situacija nije povoljna niti za radnike \u2013 pedijatre i njihove medicinske sestre, niti za pacijente.<\/p>\n\n\n\n

Ovo preoptere\u0107enje odra\u017eava se na dostupnost i na kvalitetu zdravstvene skrbi. Vezano uz dostupnost, poznato je da neki pedijatri odbijaju upisati \u010dak i novoro\u0111en\u010dad pa roditelji moraju potegnuti do drugog dijela grada ili do udaljenijeg mjesta, \u0161to za sobom vu\u010de dodatne tro\u0161kove u vidu prijevoza i vremena utro\u0161enog na putovanje. Tako\u0111er, neminovno je da je vrijeme koje pedijatar mo\u017ee posvetiti pojedinom pacijentu proporcionalno broju pacijenata, odnosno da to vrijeme opada radi preoptere\u0107enosti ordinacija. To je najvi\u0161e vidljivo u podru\u010dju preventive \u2013 dok se ona ranije odnosila na cijepljenje i savjetovanje roditelja, danas je gotovo isklju\u010divo svedena na cijepljenje i sistematske te kontrolne preglede, dok se savjetovanje provodi sporadi\u010dno, ili online putem tekstova na internetskim stranicama domova zdravlja.<\/p>\n\n\n\n

Sve manje djece, sve vi\u0161e privatnika<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Ono \u0161to mo\u017eemo primijetiti jest da se prosje\u010dan broj djece po timu kroz godine pove\u0107ava, \u0161to je na prvu paradoksalno s obzirom na kontinuirano negativan prirodni prirast. Osim \u0161to broj djece po timu postepeno raste, danas je u nekim dijelovima Hrvatske gotovo 50% ve\u0107i od brojki po\u010detkom stolje\u0107a. U istra\u017eivanju stanja u pedijatriji iz 2015. godine, \u0160panovi\u0107 i suradnici zabilje\u017eili su sljede\u0107e kretanje:<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a>

Slika 1.: \u0160panovi\u0107, \u0110. et al.: budu\u0107nost hrvatske primarne pedijatrije, HDPSC, 2015.<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Uz \u010dinjenicu da \u0107e do 2025. godine 93 pedijatra ste\u0107i uvjete za mirovinu, valjda istaknuti i to da je i u pedijatriji, kao i u cijelom sustavu primarne zdravstvene za\u0161tite, jo\u0161 1993. omogu\u0107en ulazak privatnih ordinacija u prostore i sustav domova zdravlja. Naime, Zakonom o zdravstvenoj za\u0161titi iz 1993. omogu\u0107eno je osnivanje privatnih zdravstvenih ustanova, odnosno sklapanje ugovora izme\u0111u ustanova unutar mre\u017ee javnog zdravstva s privatnim ordinacijama. Taj proces privatizacije primarne zdravstvene za\u0161tite danas je na primjeru pedijatrije najvidljiviji u omjeru broja timova kojima je poslodavac dom zdravlja te broja privatnih timova: 58% ordinacija je privatno (odnosno u koncesiji \u2013 ordinacija se nalazi u prostorijama doma zdravlja, ali je lije\u010dnik sam sebi poslodavac te sam raspola\u017ee zaradom, a naknadu za pru\u017eene usluge prima od HZZO-a), a 42% su timovi zaposleni izravno u domovima zdravlja.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, uz privatne koncesionare, posljednjih godina svjedo\u010dimo i zna\u010dajnom porastu privatnih poliklinika u kojima se mahom nude specijalisti\u010dke usluge, ali i one koje spadaju u domenu primarne zdravstvene skrbi, poput primjerice<\/a> laboratorijskih usluga ili usluga<\/a> “op\u0107e i preventivne pedijatrije\u201c koje obuhva\u0107aju sistematske preglede, savjetovali\u0161ta i skrb o akutnim bolestima. Te privatne poliklinike danas su prisutne u svim ve\u0107im gradovima u Hrvatskoj te nerijetko zapo\u0161ljavaju upravo one (vrhunske) lije\u010dnike koji zbog prekapacitiranosti nisu u mogu\u0107nosti u domovima zdravlja upisivati nove pacijente, ili koji pak paralelno rade u bolnicama u kojima se na specijalisti\u010dki pregled \u010deka mjesecima, pa i godinama. S obzirom na to da se za preglede i dijagnosti\u010dke usluge u takvim poliklinikama obi\u010dno mora izdvojiti prili\u010dna svota novaca, jasno je da su one iznimno te\u0161ko dostupne prosje\u010dnoj obitelji. Me\u0111utim, upravo zbog sve manjeg broja pedijatrijskih ordinacija unutar sustava javnog zdravstva te zbog sve du\u017eih listi \u010dekanja na specijalisti\u010dke preglede i dijagnostiku u javnim bolnicama te na sporu dinamiku ulaganja u dijagnosti\u010dku opremu, privatne poliklinike postaju sve \u010de\u0161\u0107i izbor roditelja u situacijama kada je pregled potrebno obaviti brzo, ili pak u situacijama kada o\u010dekuju da \u0107e kod privatnika djetetu priu\u0161titi bolji tretman.<\/p>\n\n\n\n

Privatni sektor cvjeta na ra\u010dun stanja javnog<\/h2>\n\n\n\n

U anketi provedenoj na Facebooku u rujnu 2022. postavili smo pitanje o razlozima kori\u0161tenja usluga privatne pedijatrijske ordinacije. Iz odgovora je vidljivo da je glavni razlog kra\u0107i period \u010dekanja na uslugu, a slijede ga komfor za roditelja i dijete te ljubaznost osoblja. Indikativno je da se kvaliteta dijagnosti\u010dkih ure\u0111aja te ve\u0107e povjerenje u stru\u010dnost lije\u010dnika nalaze na dnu ljestvice razloga posjeta privatnim ordinacijama, iz \u010dega bi se moglo zaklju\u010diti da se roditelji odlu\u010duju za posjet takvim ordinacijama u slu\u010daju hitnosti (npr. kada je specijalisti\u010dku pretragu ili dijagnostiku potrebno obaviti u odre\u0111enom vremenskom roku, a u javnozdravstvenom sustavu bi se na to \u010dekalo predugo), ili pak u suprotnom slu\u010daju \u2013 kada je razlog komfor. \u0160to se ti\u010de vrste usluga kori\u0161tenih u privatnim pedijatrijskim ordinacijama, i tu se primje\u0107uje da se najvi\u0161e koriste one usluge koje su te\u0161ko dostupne u sustavu javnog zdravstva, odnosno one koje se nerijetko moraju obaviti relativno hitno (npr. ultrazvu\u010dni pregled) te one koje zahtijevaju slobodno vrijeme specijalista.<\/p>\n\n\n\n

Tako dolazimo do paradoksalne situacije u kojoj privatni sektor cvjeta upravo na ra\u010dun stanja javnog sektora, dok sama zdravstvena za\u0161tita ostaje podjednako nedostupna prosje\u010dnoj obitelji. Privatne ordinacije dodatno pridonose rasipanju kadra, segmentiranosti dostupnosti (jer su ve\u0107inski locirane u Zagrebu), stvaraju\u0107i privid koncentracije kvalitete u privatnoj sferi, \u010dime se dodatno srozava povjerenje u javne institucije, a \u0161to pak pokre\u0107e za\u010darani krug, jer zbog manjeg povjerenja u sustav javnog zdravstva, pacijenti, kada to mogu, biraju privatni sustav. Ovakvim rasipanjem neminovno dolazi i do nemogu\u0107nosti kvalitetnog planiranja razvoja zdravstvenog sustava, a ako je suditi iz nacrta prijedloga<\/a> zakona o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenoj za\u0161titi iz 2022. godine, \u010dini se da \u0107e organizacija i dalje biti usmjerena na otvaranje vrata novim putevima privatizacije zdravlja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako je svoj djeci u Hrvatskoj zakonski omogu\u0107eno pravo na besplatnu zdravstvenu za\u0161titu, stvarnost je daleko od toga. Premali broj pedijatrijskih timova, nejednaka geografska pokrivenost, visoka dob pedijatara i pad broja specijalizanata pedijatrije utrli su put cvjetanju privatnog sektora na ja\u010dun stanja u javnom, dok sama zdravstvena za\u0161tita ostaje podjednako nedostupna prosje\u010dnoj obitelji. U Republici […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":43816,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[435],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[219],"class_list":["post-43813","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-zdravstvo","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43813","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43813"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43813\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43822,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43813\/revisions\/43822"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43816"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43813"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43813"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43813"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43813"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43813"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43813"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43813"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}