Pro\u0161log tjedna predstavljeno je istra\u017eivanje medijskih freelancera u Hrvatskoj koje je satralo mit o “novinarima poduzetnicima” koji slobodno biraju to zanimanje i ukazalo na \u010dinjenicu da se radi o posljedici uskra\u0107ivanja bazi\u010dnih radni\u010dkih prava. <\/p>\n\n\n\n
Prema Me\u0111unarodnoj federaciji novinara (IFJ), atipi\u010dni rad u medijskoj industriji su \u201coblici zaposlenja koji nisu stalni i\/ili su na nepuno radno vrijeme\u201d. Prema novom istra\u017eivanju<\/u><\/a> koje je pro\u0161li tjedan predstavio Sindikat novinara Hrvatske (SNH), a radila ga je Dina Vozab, istra\u017eiva\u010dica iz Centra za istra\u017eivanje medija i komunikacije (FPZG), ve\u0107ina medijskih freelancera radi na projektima ili s ugovorima koji traju vi\u0161e od godinu dana, a u prosjeku rade 35,89 sati tjedno – skoro puno radno vrijeme. Atipi\u010dno je, dakle, u praksi posve tipi\u010dno.<\/p>\n\n\n\n U Hrvatskoj dosad nije postojala studija koja bi se bavila specifi\u010dno pozicijom freelancera i ostalih atipi\u010dnih radnika i radnica u medijima. Tu se tematiku ranije ovla\u0161 dotaknulo kroz anketu <\/u><\/a>HND-a i SNH-a o poziciji medijskih freelancera za vrijeme pandemije, izvje\u0161taj<\/u><\/a> o poziciji novinara Ministarstva kulture iz 2015., te izvje\u0161taj<\/u><\/a> Worlds of Journalism za Hrvatsku iz 2016. godine.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje SNH-a provedeno je na uzorku od 135 ispitanika koji su se identificirali kao medijski freelanceri. Ve\u0107ina ih dolazi iz ve\u0107ih urbanih podru\u010dja (63,7 posto iz Zagreba) i visoko su obrazovani (53,3 posto ima sveu\u010dili\u0161nu diplomu). Prosje\u010dna dob ispitanika je 44 godine, a u trenutku provo\u0111enja istra\u017eivanja, ispitanici su u prosjeku u medijima radili ve\u0107 17 godina. Ne radi se, dakle, o po\u010detnicima ili \u0161egrtima, nego iskusnim medijskim radnicima i radnicama.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina ispitanika radi za digitalne medije (ponajvi\u0161e internetske portale) i televiziju, ali i u filmskoj produkciji, kulturnom polju, za streaming platforme i dru\u0161tvene mre\u017ee. I prevoditelji\/ce audiovizualnog sadr\u017eaja \u010dine zna\u010dajan udio ispitanika u ovom uzorku (11,1 posto). \u201cMe\u0111u AV prevoditeljima svi su freelanceri. Mi ne poznajemo drugu opciju, ona nam se ne pru\u017ea. Ja radim kao freelancer od 1998. i u tih 25 godina konstantan je pad u sektoru, kao \u0161to i ovo istra\u017eivanje pokazuje\u201d, kazala je na predstavljanju istra\u017eivanja Sandra Mla\u0111enovi\u0107, predsjednica Dru\u0161tva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja. O radnim uvjetima i poku\u0161ajima organiziranja audiovizualnih prevoditelja na Biltenu je nedavno pisala<\/u><\/a> i Dunja Ku\u010dinac.<\/p>\n\n\n\n Iz istra\u017eivanja SNH-a naro\u010dito je va\u017ean podatak da tre\u0107ina freelancera zara\u0111uje izme\u0111u 4.000 i 8.000 kuna (34,1 posto ispitanika), a gotovo jednak udio (31,1 posto ispitanika) zara\u0111uje manje od 4.000 kuna neto mjese\u010dno. Te brojke stoje u kontrastu s narativom o freelancerima kao \u201cnovinarima poduzetnicima\u201d, koji \u201cslobodno i kreativno\u201d grade svoj portfolio i postaju \u201csami svoji ljudi\u201d. Sam svoj \u010dovik u praksi ne zna\u010di zgrtanje profita (osim eventualno za minornu freelancersku elitu), nego preuzimanje na vlastita le\u0111a tro\u0161kova svih uskra\u0107enih bazi\u010dnih radni\u010dkih prava.<\/p>\n\n\n\n Velik udio freelancera ima iskustva s ka\u0161njenjem uplate honorara za obavljeni posao, a njih polovica to do\u017eivljava redovito. Gotovo tre\u0107ina ispitanika \u010desto do\u017eivljava da uop\u0107e nisu pla\u0107eni za obavljeni posao. Vi\u0161e od polovice ispitanika \u010desto ne odlazi na godi\u0161nji odmor, a njih 41 posto u\u010destalo ne uzima bolovanje. Rad vikendom je posve uobi\u010dajen (85 posto ispitanika radi vikendom \u010desto ili vrlo \u010desto), a uobi\u010dajeno je i prihva\u0107ati radne zadatke izvan podru\u010dja profesionalne specijalizacije (npr. novinari koji rade i kao kamermani ili monta\u017eeri, 37 posto to \u010dini vrlo \u010desto, a 14,1 posto \u010desto), ali i van same medijske profesije.<\/p>\n\n\n\n Zbog niskih primanja u sektoru, ve\u0107ini radnika potrebna je sigurnosna mre\u017ea za pokrivanje osnovnih \u017eivotnih tro\u0161kova, pa je tako dio ispitanika istaknuo da bi im bilo te\u0161ko rije\u0161iti stambenu situaciju bez pomo\u0107i roditelja ili partnera. Najve\u0107u zabrinutost ispitanici izra\u017eavaju po pitanju ku\u0107ne kase – podizanje kredita je vrlo te\u0161ko posti\u0107i za 70,4 posto ispitanika, ostvarivanje uvjeta za mirovinu izrazito je te\u0161ko za 65,9 posto ispitanika, a za gotovo tre\u0107inu ispitanika planiranje obitelji je vrlo te\u0161ko, kao i rje\u0161avanje zdravstvenih pitanja.<\/p>\n\n\n\n Va\u017eno je podcrtati i da se ulazak u poziciju freelancera \u010desto odvija preko drugih prekarnih pozicija, kroz volontiranje ili nepla\u0107eno sta\u017eiranje – vi\u0161e od polovice ispitanika ima iskustvo volontiranja ili nepla\u0107enog sta\u017eiranja za medije. Rad u medijima \u010desto je etiketiran i kao \u201crad iz ljubavi\u201d, kombinacija brige, strasti i predanosti koja bri\u0161e granice privatnog i poslovnog. Otkako su se u medijskom sektoru radni uvjeti po\u010deli srozavati, postao je propusniji za \u017eene – ne\u0161to \u0161to bi valjalo pomnije analizirati, a \u010dime se ovo istra\u017eivanje nije bavilo.<\/p>\n\n\n\n Valjalo bi prepoznati i da je rad atipi\u010dnih medijskih radnika zaista rad, a da smo daleko od toga svjedo\u010de izjave Josipe Kli\u0161anin na predstavljanju SNH-ova istra\u017eivanja. Kli\u0161anin je na predstavljanje do\u0161la kao predstavnica iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a bila je i \u010dlanica radne skupine za izradu novog ZOR-a koji je usvojen sredinom prosinca. \u201cOvdje se najmanje govori o radnom odnosu. U prezentaciji su najmanje bili radnici, to su osobe anga\u017eirane na razli\u010dite ugovore. To su kolokvijalni radnici, ali ako nemaju ugovor o radu onda nisu radnici\u201d, kazala je Kli\u0161anin. Dodala je kako su freelanceri o\u010dito sami izabrali taj oblik zaposlenja i da ne mo\u017ee biti da nema posla, jer, \u201cpogledajte koliko Hrvatska uvozi stranih radnika\u201d. Ukratko – ima posla ko ho\u0107e da radi, a ako je posao freelancerski, onda nije rad.<\/p>\n\n\n\n Kao jedino potencijalno rje\u0161enje za probleme kolokvijalnih radnika kojima se ping pongaju Ministarstvo rada, Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo financija, Kli\u0161anin je spomenula novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada<\/u><\/a>. U zakonu stoji da \u0107e nadle\u017eni inspektor u roku od osam dana od dana utvr\u0111enja postojanja neprijavljenog rada nalo\u017eiti poslodavcu podno\u0161enje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje po\u010dev\u0161i od dana koji je zapisnikom utvr\u0111en kao po\u010detak rada radnika. Dodatno, poslodavac treba uplatiti iznos od 2.650 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist dr\u017eavnog prora\u010duna RH. Du\u017ean je i u roku od osam dana od tog rje\u0161enja za svaki mjesec pretpostavljenog razdoblja rada isplatiti pla\u0107u za puno radno vrijeme u visini mjese\u010dne bruto medijalne pla\u0107e u RH te doprinos za obvezna osiguranja koji se ispla\u0107uje na pla\u0107u. Me\u0111utim, postavlja se pitanje koliko \u0107e i kada uop\u0107e inspektori izlaziti na teren. A i \u0161to dalje, nakon naplate kazne i nadoknade pla\u0107a – nisu predvi\u0111ene nikakve obvezne, redovne kontrole poslodavca u kasnijem periodu.<\/p>\n\n\n\n Na manjkavost ovakvih metoda uputila je i Mla\u0111enovi\u0107, koja je kazala da je borba protiv prikrivenog zapo\u0161ljavanja znala rezultirati stradanjem onih koji su bili prisiljeni otvarati obrte, njenih kolega prevoditelja koji su pravno bili prepoznati tek kao ljudi koji godinama rade za jednog te istog poslodavca, pa se onda i njih globilo. Umjesto udaranja po repu ve\u0107 podosta mrtvog konja, korak prema rje\u0161enjima bio bi valjda u nekom hvatanju o\/u glavu. Ima, nasre\u0107u, i puteva van Sabora i mimo zakona.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u ispitanicima u studiji, njih 11,9 posto su \u010dlanovi SNH, 30,4 posto Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva, 1,5 posto Sindikata obrazovanja, medija i kulture, a 0,7 posto Sindikata grafi\u010dara i medija. Ispitanici koji nisu \u010dlanovi sindikata naveli su razli\u010dite razloge za to: 40,3 posto ne vjeruje da mogu imati koristi od \u010dlanstva, 23,9 posto nije dovoljno upoznato s radom sindikata, a 16,4 posto ne vjeruje da postoji sindikat koji bi se bavio njihovom profesijom. Ve\u0107ina ispitanika (73,29 posto) zainteresirana je za aktivnosti u sindikatu koji bi \u0161titio prava medijskih freelancera.<\/p>\n\n\n\n Na tome aktivnije \u017eeli raditi SNH, a neke pozitivne primjere organiziranja freelance radnika u drugim europskim zemljama navodi Petra Iv\u0161i\u0107 iz SNH-a u tekstu<\/u><\/a> za Radni\u010dka prava. U nekim zemljama freelanceri se povezuju i organiziraju uz pomo\u0107 digitalnih platformi, umre\u017eavaju se s platformskim radnicima, \u0161to poma\u017ee da se prepoznaju zajedni\u010dki problemi, izmakne pasiviziraju\u0107im uvjetima izoliranosti i fragmentiranosti i odupre nametanju sve nesigurnijih ugovora.<\/p>\n\n\n\nIskusni i potpla\u0107eni<\/h2>\n\n\n\n
Nema godi\u0161njeg, bolovanja, slobodnog vikenda<\/h2>\n\n\n\n
Samo sindikalizacija<\/h2>\n\n\n\n