Novoste\u010deni kandidatski status BiH za \u010dlanstvo u Europskoj uniji mogao bi se sa\u017eeti ovako: ne mo\u017eete dobiti status kandidata jer ne po\u0161tivate ljudska prava svojih gra\u0111ana, a jedini na\u010din na koji to mo\u017eete popraviti jest da ne po\u0161tivate prava izbjeglica. I to \u0107emo vam jo\u0161 i dodatno platiti.<\/p>\n\n\n\n
Sredinom decembra, EU je donijela odluku da dodijeli kandidatski status Bosni i Hercegovini, skoro sedam godina nakon \u0161to je dr\u017eava podnijela zahtijev za \u010dlanstvo. Odluka je javnosti predstavljena kao historijska, mada je ustvari rije\u010d samo o nastavku procesa koji je dugotrajan, a sam status ne mijenja ni\u0161ta u BiH kao \u0161to nije promijenio ni u drugim zemaljama u regiji od kojih su neke ve\u0107 decenijama u kandidatskom statusu.<\/p>\n\n\n\n
Da bi se bilo \u0161ta promijenilo, BiH vlasti moraju u\u010diniti puno vi\u0161e u ispunjenju 14 prioriteta koje je EU definisala jo\u0161 2019. godine. Izvje\u0161taj Europske komisije (EK) za period 2020-2021. pokazuje da u svim definisanim oblastima nije postignut zna\u010dajan napredak, a to uklju\u010duje vladavinu prava, reformu javne uprave, politi\u010dke kriterije, borbu protiv korupcije, osnovna prava\u2026 No, s obzirom na ono \u0161to se trenutno de\u0161ava, i nagovje\u0161taje o tome ko su ljudi koji \u0107e u narednom periodu donositi va\u017ene odluke, malo je prostora za nadu.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, jedna je oblast u kojoj EU tvrdi da ima napretka a to je upravljanje migracijama koje je Brisel, a putem Ureda specijalnog predstavnika u BiH i partnerske Me\u0111unarodne organizacije za migracije (IOM), prakti\u010dno uzeo pod svoju kontrolu od 2018. godine.<\/p>\n\n\n\n
Utjecaj EU na upravljanje migracijama u cijeloj regiji, kao i Hrvatsku, prisutan je vi\u0161e od decenije, ali je intenziviran od 2015. kada se pove\u0107ao broj ljudi koji se kre\u0107u ka Zapadnoj Europi preko Balkana. Godine 2016., pod pritiskom EU, granice Balkana su po\u010dele da se zatvaraju podizanjem ograda i zidova, i slanjem Frontexa, te ja\u010danjem uloge IOMa i drugih organizacija koje u\u010destvuju u provo\u0111enju smjernica EU u upravljanju migracijama.<\/p>\n\n\n\n
Odluka da se BiH kona\u010dno da status kandidata done\u0161ena je manje od sedam dana nakon \u0161to je Vije\u0107e ministara usvojilo Strategiju u oblasti upravljanja migracijama i azilom za period 2021-2025. Strategija, koja jo\u0161 nije dostupna javnosti, je ura\u0111ena – kao i sve prethodne – pod budnim nadzorom EU i njenih partnerskih organizacija. Defini\u0161e sedam ciljeva, me\u0111u kojima su: unapre\u0111enje sistema sveobuhvatnog upravljanja politikama migracija i azila, pove\u0107anje efikasnosti kontrole dr\u017eavne granice, te \u201cefikasnije upravljanje migracijama na teritoriji BiH, unapre\u0111enje sistema azila, efikasnija borba protiv krijum\u010darenja migranata i trgovine ljudima, podr\u0161ka zakonitim migracijama i integracija stranaca koji zakonito borave u BiH te ja\u010danje mehanizama koordinacije u upravljanju migracijama i azilom\u201d. Usvajanje ove strategije EU je pozdravila kao ispunjenje jednog od \u201cklju\u010dnih zahtijeva\u201d za dobijanje kandidatskog statusa.<\/p>\n\n\n\n
EU sada zahtijeva da nove vlasti poka\u017eu vi\u0161e inicijative u ispunjenju zahtjeva koji se svode na ja\u010danje tvr\u0111ave Europe, a BiH \u0107e imati ulogu, kao i ostatak regiona, da zaustavi kretanje ljudi. Jedan od zadataka koji \u0107e region ispunjavati u budu\u0107nosti su deportacije ljudi kojima nije odobren azil bilo u zemljama regije ili EU. U zadnjem izvje\u0161taju o napretku za BiH, EK je pozdravila zaklju\u010divanje sporazuma o readmisiji izme\u0111u BiH i Pakistana koji omogu\u0107ava deportaciju ljudi, tra\u017ee\u0107i da se nastave napori i zaklju\u010de sporazumi sa Banglade\u0161om, Afganistanom, Marokom i Egiptom. Istovremeno od drugih zemalja u regiji tra\u017ee sporazume sa nizom zemalja, pretvaraju\u0107i tako regiju u zonu za deportaciju.<\/p>\n\n\n\n
Deportacije se odvijaju i iz EU, ali su \u010desto ometane aktivnostima organizacija koje se bave za\u0161titom ljudskih prava, pravnicima i aktivistima koji se protive ovim \u010desto upitno legalnim procedurama. Na Balkanu su ljudska prava, i vladavina zakona \u2013 prema onome \u0161to EU konstatuje iz godine u godinu u svojim izvje\u0161tajima – vrlo upitna kategorija, \u0161to \u0107e u ovom slu\u010daju biti iskori\u0161teno za ja\u010danje granica.<\/p>\n\n\n\n
Za te svrhe, EU \u0107e, putem partnerskih organizacija, pomo\u0107i izgradnji novih detencijskih centara, \u0161to se de\u0161ava ve\u0107 u Srbiji, dok se u BiH radi na pro\u0161irenju kapaciteta centra u Lukavici. Uz to, centar Lipa kod Biha\u0107a, koji je izgra\u0111en sredstvima EU i pojedinih zemalja \u010dlanica, dijelom \u0107e biti pretvoren u centar za deportaciju, a radovi su ve\u0107 u toku. Istovremeno, EU zemljama porijekla uslovljava bilo kakvu pomo\u0107 ili saradnju prihvatom ljudi koji su deportovani iz zemalja \u010dlanica. Tako je po\u010detkom decembra EK donijela odluku da zemlje u razvoju koje ne prihvate deportovane gra\u0111ane, ne\u0107e mo\u0107i u\u017eivati dobrobiti bescarinske trgovine.<\/p>\n\n\n\n
Uz to, od BiH i zemalja u regiji se tra\u017ei da svoje vizne politike prilagode EU, te da unaprijede sisteme za identifikaciju i registraciju, \u0161to \u0107e tako\u0111er omogu\u0107iti lak\u0161e deportacije u budu\u0107nosti. Sve zemlje ve\u0107 imaju ugovore sa EU prema kojima su obavezne prihvatiti ljude koje bilo koja zemlja \u010dlanica \u017eeli vratiti, bilo da su gra\u0111ani zemalja u regiji ili tre\u0107ih zemalja a da su pro\u0161li putem Balkanske rute.<\/p>\n\n\n\n
Za osobe koje ne\u0107e biti mogu\u0107e deportovati iz bilo kojeg razloga, EU je spremna pomo\u0107i da dobiju azil i da im se omogu\u0107i ostanak u regiji, ali je to i dalje upitan proces jer zemlje nemaju razvijene sisteme azila niti dovoljno ljudi koji se mogu baviti ovim pitanjima, a politike davanja azila su izuzetno stroge, prema pravila koje je EU nametnula u pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n
EU tra\u017ei od regije i unaprje\u0111enje sistema nadzora granica, a za te svrhe ula\u017ee ogromna sredstva te donira savremenu opremu. Isto rade pojedine zemlje \u010dlanice, uz obuku grani\u010dne policije i slu\u017ebi za poslove sa strancima. Kao i u slu\u010daju Hrvatske, Bugarske, Rumunije ili Gr\u010dke, tako EU ignori\u0161e push-backove i nasilje na granicama zemalja u regiji, \u0161to se redovno de\u0161ava iz Sjeverne Makedonije, ali i sa granica BiH ka Crnoj Gori i Srbiji, te sa granica Albanije.<\/p>\n\n\n\n
Da \u0107e cijela regija imati ve\u0107u ulogu u \u010duvanju granica EU potvrdu je mogu\u0107e na\u0107i i u odluci koja je done\u0161ena u Briselu krajem oktobra. Naime, Komisija je usvojila preporuke kojima se autorizuju dalji pregovori o ugovorima izme\u0111u zemalja regije i Frontexa, te su najavili <\/a>39,2 miliona eura pomo\u0107i iz IPA fondova za Balkan koji \u0107e biti usmjereni isklju\u010divo na upravljanje migracijama. Dodatno, u periodu do 2024., EU namjerava da pove\u0107a sredstva namijenjena za upravljanje migracijama za Balkan za oko 60 posto.<\/p>\n\n\n\n