{"id":43666,"date":"2022-12-22T13:33:19","date_gmt":"2022-12-22T12:33:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43666"},"modified":"2022-12-23T09:56:53","modified_gmt":"2022-12-23T08:56:53","slug":"top-5-knjiga-mario-kikas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43666","title":{"rendered":"Top 5 knjiga: Mario Kika\u0161"},"content":{"rendered":"\n

Sastavljanje ove liste na trenutke je izgledalo kao popunjavanje profila u dating aplikaciji. A kad popunjavate takve profile u stalnom ste pregovaranju sa samim sobom dok istovremeno promatrate i odmjeravate publiku kojoj se obra\u0107ate. Tako je nekako i ovdje slu\u010daj. Na kraju sam izabrao, ne uvijek uspje\u0161an, put iskrenosti i nefejkanja. Tako da ova lista doista odra\u017eava moje trenutne interese i lektiru, iako mi je jasno da \u0107e dijelu \u010ditateljstva ovaj popis biti jednoli\u010dan, mo\u017eda suvi\u0161e akademski i malo do nimalo literaran. Ovo zadnje mo\u017eemo zahvaliti \u010dinjenici \u0161to ja u zadnje vrijeme doista ne \u010ditam knji\u017eevnost. Svijet mi je, valjda, (postao) puno zanimljiviji od fikcije. Tako\u0111er, sve knjige s ovog popisa mo\u017eete besplatno na\u0107i kod na\u0161ih hakerskih drugova s Libgena<\/a> i Memory of the Worlda<\/a>. Hvala im!<\/p>\n\n\n\n

Andrea Komlosy, Rad. Globalnoistorijska perspektiva od XIII. do XXI. veka<\/h2>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Knjiga austrijske povjesni\u010darke Andree Komlosy prvi put je objavljena 2014. na njema\u010dkom u izdanju be\u010dke Promedije – izdava\u010dke ku\u0107e sklone lijevim autorima i temama. \u010cetiri godine poslije na engleski ju je preveo Verso (prev. Jacob K. Watson i Loren Balhorn) da bi iste godine dobila i srpsko (Albatros Plus, prev. Slobodan Damnjanovi\u0107), a onda pro\u0161le godine i izdanje na slovenskom jeziku (Zalo\u017eba *cf , prev. Mojca Kranjc). Relativnu popularnost na na\u0161em izdava\u010dkom tr\u017ei\u0161tu i na\u0161im jezicima Komlosy mo\u017ee zahvaliti \u010dinjenici da njena knjiga, iako i u naslovu i u sadr\u017eaju “globalnohistorijska”, svoje referentne to\u010dke i primjere iz duge tisu\u0107ljetne povijesti rada vu\u010de s prostora Srednje i Jugoisto\u010dne Europe, odnosno europske i kapitalisti\u010dke poluperiferije \u010dija se industrijalizacija dogodila upravo u vremenu kad je Be\u010d bio na\u0161a zajedni\u010dka metropola.<\/p>\n\n\n\n

Rad<\/em> se bavi svojevrsnim raskrinkavanjem rada i to njegovih povijesnih i dru\u0161tvenih, ali i terminolo\u0161kih i filozofskih slojeva. Prvi dio knjige je posve\u0107en upravo potonjem i sa\u017eima na jezgrovit i stilski prijem\u010div na\u010din aktualne rasprave o radu i njegovog teorijskoj kompleksnosti. Drugi i obimniji dio knjige posve\u0107en je povijesti i transformaciji rada od srednjeg vijeka do danas. Vrijednost ovog naslova je u tome \u0161to vje\u0161to balansira izme\u0111u akademskog pristupa temi ukorijenjenog u kombinaciji, za prou\u010davanje povijesti rada, vi\u0161e nego relevantnih teorijskih pristupa, paradigmi i disciplina (teorija svjetskog sistema, marksisti\u010dki feminizam, transnacionalna\/globalna historiografija, ali i filozofija Ivana Ilicha) i popularnoznanstvene sa\u017eetosti i preglednosti koja, na kraju, kroz povijesne primjere pokazuje svu heterogenost i pluralnost formi rada. Koliko je rije\u010d o aktualnoj temi, svjedo\u010di i ju\u010dera\u0161nji primjer koji mi je do\u0161ao kao naru\u010dena potvrda ideje da uvrstim ovaj naslov na moj Top 5 popis. Sindikat novinara Hrvatske organizirao je tribinu povodom svog istra\u017eivanja o atipi\u010dnim oblicima rada u medijima, odnosno o statusu frilensera o \u010demu \u0107e vi\u0161e pisati kolegica Ivana Peri\u0107 sljede\u0107i tjedan. Ono \u0161to je vidno uznemirilo publiku, u kojoj su sjedili mahom frilenseri, bila je izjava predstavnice Ministarstva rada, koja je u pravno fundamentalisti\u010dkoj maniri, cijelo vrijeme tvrdila da oni koji nemaju ugovor o radu, dakle frilenseri, po tuma\u010denju dr\u017eave, nisu radnici. I upravo je u tome sa\u017eet i svojevrsni politi\u010dki (leit)motiv ove knjige, da poka\u017ee i doka\u017ee da rad, povijesno i teorijski, nije samo zaposlenje (wage labor<\/em>) pravno institucionalizirano kroz ugovor o radu, nego su povijest i svijet rada u pravnom, dru\u0161tvenom, monetarnom i ekonomskom smislu poprili\u010dno heterogeni. Iako provjereno znam da se ova knjiga \u010ditala u Hrvatskom zavodu za zapo\u0161ljavanje (bar u nekim ranijim mandatima), ne bi bilo zgorega da ju proslijede u Ministarstvo rada. Lako se \u010dita, pogotovo u prijevodu na srpski.<\/p>\n\n\n\n

Ronald Boer, Socialism with Chinese Characteristics. A Guide for Foreigners<\/h2>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Ako tra\u017eimo kontroverznu knjigu na mom popisu, onda je to svakako\u00a0Socialism with Chinese Characteristics: A Guide for Foreigners<\/em>\u00a0australskog klasi\u010dnog filologa i marksisti\u010dkog filozofa sa stalnom adresom u Kini, Ronalda Boera. Kontroverzna utoliko \u0161to fenomenu suvremene Kine, njene Komunisti\u010dke partije, kineskog marksizma i socijalizma, i na kraju, rapidnog razvoja\u00a0 ekonomije posljednjih decenija, prilazi s pozicije gotovo religijske, ali i hermeneuti\u010dke op\u010dinjenosti. Ka\u017eem religijske namjerno jer je Boer gotovo cijeli svoj dosada\u0161nji opus posvetio upravo odnosu kr\u0161\u0107anske teologije i marksizma, a hermeneuti\u010dke, jer njegova posve\u0107enost \u010ditanju, razumijevanju, onda i predstavljanju kineskog socijalizma ostatku svijeta, kao da pripada upravo toj filozofsko-tekstualisti\u010dkoj maniri i tradiciji.<\/p>\n\n\n\n

Naime, Boerovo polazi\u0161te je da zapad, a onda i zapadni marksizam (jer je to njegova teorijska i politi\u010dka djedovina i primarni adresat), jednostavno ne razumije Kinu, odnosno kineski socijalizam (osim par iznimki poput Domenica Losurda). A da bi se razumjela Kina, prema Boeru, hermeneuti\u010daru i klasi\u010dnom filologu, mora se razumjeti kineski jezik. Tako da se on prije desetak godina odlu\u010dio preseliti u Kinu gdje radi kao prvi stranac na jednom od instituta za marksizam koji su sastavni dio visoko\u0161kolskog sustava u Kini. Konkretno, u njegovom slu\u010daju, rije\u010d je o Tehni\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Dailanu, na sjeveroisto\u010dnoj obali Kine. Bibliografija Boerove knjige i izvori na koje se referira su skoro u cijelosti na kineskom jeziku. Tako da je ova po\u010detnica od trista stranica, doista bitan dio svake ozbiljnije lektire o Kini, bez obzira koliko kontroverzna, odnosno atipi\u010dna, bila.<\/p>\n\n\n\n

Svoj kona\u010dni sud o knjizi \u0107u ostaviti za neke sljede\u0107e tekstove jer ju jo\u0161 i\u0161\u010ditavam i va\u017eem svoje impresije i stavove o kineskom socijalizmu dok istovremeno razgovaram s prijateljima i kolegama koji imaju iskustvo \u017eivota, rada i obrazovanja u kineskom kontekstu. Ono \u010dime mogu privu\u0107i budu\u0107e \u010ditatelje, osim \u010dinjenicom da je Boerov pristup toliko filolo\u0161ki pedantan i ekstenzivan da je to na trenutke zastra\u0161uju\u0107e, jeste i njegov shematizam sustava politi\u010dkog odlu\u010divanja u Kini od najni\u017eih lokalnih razina do vrha partije i njenog politbiroa \u0161to daje potpuno novi i insajderski pogled na ovu temu i donekle ru\u0161i klasi\u010dnu liberalno-politolo\u0161ko generalizaciju kroz pojmove totalitarizma, autoritarizma i diktature.<\/p>\n\n\n\n

Hartmut Elsenhans, Capitalism, Development and Empowerment of Labour. A Heterodox Political Economy<\/h2>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Hartmut Elenhans, njema\u010dki politi\u010dki ekonomist starije generacije, zapo\u010dinje svoju recentno objavljenu knjigu tezom da politi\u010dka ekonomija nije samo akademsko, nego i klasno pitanje. To mo\u017eemo shvatiti dvostruko. Prvo kao pozicioniranje osna\u017eivanja (empowerment<\/em>) radni\u010dke klase kao sredi\u0161njeg pitanja, odnosno zadatka politi\u010dke ekonomije i drugo kao gestu spu\u0161tanja (politi\u010dke) ekonomije iz elitisti\u010dkih, akademskih i tehnobirokratskih krugova me\u0111u one koji o politi\u010dkoj ekonomiji znaju jako malo ili tek u\u010de. Mislim da je tako ova knjiga i nastala, kao ud\u017ebenik za Elsenhansove studente koji su dolazili iz neekonomskih struka (dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih disciplina) i suo\u010davali se s problemom razumijevanja osnovnog terminolo\u0161kog aparata neoklasi\u010dne ekonomije, a onda i njene bazi\u010dne asocijalnosti. Elsenhans je ovom knjigom ponudio heterodoksnu alternativu, ne bje\u017ee\u0107i ni od jedne od ekonomskih \u0161kola, ali ipak najdojmljivije \u017eongliraju\u0107i postkejnzijanskim terminolo\u0161kim aparatu.<\/p>\n\n\n\n

Da ne bude zabune, Elsenhansova knjiga je i dalje stogo akademska i nekad je potrebno imati solidno znanje iz osnova ekonomske znanosti da bi se razumjele njegove teze pogotovo u prvom, ne\u0161to suhoparnijem dijelu u kojem se bavi ud\u017ebeni\u010dkim obja\u0161njavanjem osnovnih ekonomskih pojmova poput: vrijednosti, cijena, profita, ekonomskog rasta i sl. Me\u0111utim, ono \u0161to najvi\u0161e privla\u010di kod njegovog pristupa i u ovoj knjizi, kao i u ranijima, je to \u0161to su se sve njegove (mahom postkejnzijanske) ekonomske teze razvile iz konkretnih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih odnosa, a onda i iscrpnog i detaljnog terenskog rada koji je u Elsenhansovom slu\u010daju primarno bio u tzv. Tre\u0107em svijetu, odnosno u zemljama u razvoju Sjeverne Afrike (Al\u017eir, Maroko, Egipat), Ju\u017ene (Indija, Pakistan, Banglade\u0161) i Jugoisto\u010dne Azije (Vijetnam). Pojednostavljeno re\u010deno, njegova temeljna teza jest da dominacija rentijerskih odnosa u ekonomiji, a povijesno gledaju\u0107i, u Tre\u0107em svijetu pogotovo, sprje\u010dava razvoj i osna\u017eivanje radni\u010dke klase. U ranijim radovima vi\u0161e nego u ovome, tu dominaciju rentijerstva je pripisao specifi\u010dnoj strukturi postkolonijalnih ekonomija i sekularnih re\u017eima koji su vladali njima i koji su uspjeli oformiti “dr\u017eavnu klasu” (state classes)<\/em>\u00a0i birokratski aparat, ali ne i pokrenuti ekonomiju i time postizati ve\u0107u zaposlenost, rast prihoda, rast potro\u0161nje i u kona\u010dnici podizanje radni\u010dke klase iz siroma\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Cihan Tu\u011fal, Passive Revolution. Absorbing the Islamic Challenge to Capitalism<\/h2>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

2023. je godina u kojoj bi se trebali odr\u017eati op\u0107i izbori u Turskoj, to\u010dno dvadeset godina nakon \u0161to je na mjesto predsjednika vlade zasjeo neprikosnoveni politi\u010dki vo\u0111a suvremene Turske Republike, Recep Tayyip Erdo\u011fan. U me\u0111uvremenu se dogodilo sve i sva\u0161ta, a stasale su generacije koje su cijeli svoj \u017eivot provele pod vla\u0161\u0107u Erdo\u011fana i njegova AKP-a. I sada \u0107e prvi put imati pravo glasa na izborima. To “sve i sva\u0161ta” u dvadeset godina vlasti AKP-a uklju\u010duje: razila\u017eenje s ve\u0107inom politi\u010dkih saveznika s po\u010detka mandata, dr\u017eavni udar, centralizaciju Erdo\u011fanove vlasti kroz referendum, vojne intervencije u zemlji i inozemstvu, geopoliti\u010dke promjene smjerova, islamizaciju turskog dru\u0161tva, ja\u010danje opresije prema novinarima, umjetnicima i opozicionarima, ali i ja\u010danje ekonomije te posebno izvoza.<\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu, prva knjiga turskog sociologa s ameri\u010dkom adresom, Cihana Tu\u011fala, objavljena u vrijeme rane i mirnije faze AKP-ove vlasti 2009., slu\u017ei kao dobar analiti\u010dki podsjetnik za\u0161to i kako je AKP do\u0161ao na vlast. Meni najzanimljiviji njen aspekt jeste onaj metodolo\u0161ki, odnosno \u010dinjenica da je cijela studija proiza\u0161la iz terenskog istra\u017eivanja u jednom istambulskom kvartu o kojem smo nedavno pisali na na\u0161im stranicama – Sultanbeyliju. Tu\u011fal svoje gram\u0161ijanske teze o tzv. pasivnoj revoluciji, odnosno, u mojoj opet pojednostavljenoj interpretaciji, kapitalisti\u010dkoj kooptaciji radikalnog islamizma (u mahom siroma\u0161nim dijelovima Turske i Istanbula) kroz politi\u010dku stranku (AKP), a onda i civilni sektor oko nje, prikazuje kroz dinamiku odnosa u jednom dijelu grada u kojem je upisana sva kompleksnost turske dr\u017eave i dru\u0161tvenih odnosa. U daljnjem svom opusu, Tu\u011fal teze iznijete u ovoj knjizi razla\u017ee na razli\u010dite segmente i aktere i bavi se detaljnije njima. Tako u\u00a0The Fall of the Turkish Model<\/em>\u00a0donosi komparativnu analizu turskog (umjerenog) islamizma i drugih islamisti\u010dkih pokreta i to onih u Egiptu, Iranu i Tunisu. Uz zahva\u0107anje ovog me\u0111unarodnog aspekta i prevo\u0111enja AKP-ovog modela u druge kontekste za vrijeme Arapskog prolje\u0107a, Tu\u011fal se u svojoj zadnjoj knjizi Caring for the Poor<\/em> fokusira isklju\u010divo na ulogu spomenutog civilnog dru\u0161tva u tim procesima, i to onog dijela civilnog dru\u0161tva koji se obra\u0107a siroma\u0161nima i najpotrebitijima. Ulogu takvih organizacija vidi kao klju\u010dnu za pasivnu revoluciju i, u kona\u010dnici, neoliberalne reforme\u00a0u ekonomiji i socijalnoj politici, \u0161to su va\u017eni aspekti i akteri pobjede, a onda i odr\u017eavanja na vlasti AKP-a. Iako se Tu\u011fal najvi\u0161e bavi Turskom i Bliskim istokom, njegova politi\u010dka sociologija fundirana etnografijom koja zahva\u0107a dru\u0161tvene i klasne dinamike (a ne partikularne i od dru\u0161tva izdvojene grupe, pokrete i stranke) \u010dini mi se kao dobar primjer onoga \u0161to su\u0161tinski nedostaje u na\u0161oj sociologiji.<\/p>\n\n\n\n

David Quammen, Spillover. Animal Infections and the Next Human Pandemic<\/h2>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

A za kraj, ne\u0161to potpuno druga\u010dije: popularna znanost. Na ovu knjigu Davida Quammena nai\u0161ao sam tra\u017ee\u0107i naslov koji \u0107e meni, prirodoslovnom i biomedicinskom iliteratu, objasniti kako je nastao COVID-19. Knjiga je svoje prvo izdanje do\u017eivjela 2012., dakle puno prije korone, ali kao da ju je zloguko najavila jer i naslovom, a onda i pojedinim poglavljima, Quammen upozorava na sljede\u0107u ljudsku pandemiju do koje \u0107e do\u0107i famoznim spilloverom<\/em>, odnosno preno\u0161enjem virusa sa \u017eivotinje na \u010dovjeka i koja \u0107e svojom pojavom biti puno masovnija, a \u010dovje\u010danstvo \u0107e je do\u010dekat nespremno.<\/p>\n\n\n\n

Svako pojedino poglavlje Quammenove knjige posve\u0107eno je jednom od zoonotskih virusa koji su izazvali epidemije poput Ebole, Sarsa i AIDS-a. Meni najzanimljivije poglavlje je bilo upravo ono o AIDS-u odnosno virusu HIV-a,\u00a0The Chimp and the River\u00a0<\/em>(\u010cimpanza i rijeka), koje je kasnije revidirano i izdano u zasebnoj knjizi. U njemu Quammen u \u017eanrovskoj kombinaciji putopisa i krimi romana te fikcionalizacijom onih segmenata pri\u010de koji nedostaju, rekonstruira povijesni nastanak virusa i njegovo \u0161irenje afri\u010dkim kontinentom od ju\u017enog Kameruna do Kinshase. Tako da paralelno pratimo pri\u010du o HIV-u i njegovom nastanku po\u010detkom dvadesetog stolje\u0107a te utrku s vremenom u kojem se ve\u0107 doga\u0111a epidemija, a timovi znanstvenika razli\u010ditih generacija u SAD-u, Njema\u010dkoj i Francuskoj, poku\u0161avaju \u0161to vi\u0161e saznati o virusu koji postaje najve\u0107a epidemija kraja dvadesetog stolje\u0107a. Quammen je majstor balansiranja i stilizacije egzaktnih podataka \u0161to bi vjerojatno trebala biti najva\u017enija odlika jednog popularnozanstvenog autora i putopisca. Nadam se da \u0107e informacija o ovom naslovu i autoru do\u0107i i do na\u0161ih izdava\u010da i da \u0107e knjiga biti prevedena i izdana u popularnijoj nakladi. \u010cini mi se da ovakav tip sadr\u017eaja doprinosi masovnijem, a istovremeno to\u010dnom, prijem\u010divom i krajnje nedosadnom informiranju \u0161ire populacije o temi koja nas je zatekla posljednje dvije godine i pokazala da je ovaj tip popularnoznanstvenog diskursa mo\u017eda i jedina prava popularna alternativa antivakserstvu.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sastavljanje ove liste na trenutke je izgledalo kao popunjavanje profila u dating aplikaciji. A kad popunjavate takve profile u stalnom ste pregovaranju sa samim sobom dok istovremeno promatrate i odmjeravate publiku kojoj se obra\u0107ate. Tako je nekako i ovdje slu\u010daj. Na kraju sam izabrao, ne uvijek uspje\u0161an, put iskrenosti i nefejkanja. Tako da ova lista […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":43667,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[],"theme":[456],"country":[38,30,11,459,1709],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-43666","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","theme-politika","country-hrvatska","country-slovenija","country-srbija","country-svijet","country-turska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43666","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43666"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43666\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43723,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43666\/revisions\/43723"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43667"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43666"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43666"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43666"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43666"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43666"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43666"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43666"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}