Revolucija kojom je svrhnut Ceausescuov re\u017eim u prosincu 1989. u Rumunjskoj se nekad obilje\u017eavala, a danas je predmet teorija zavjere koje negiraju narodnu revoluciju i pripisuju raspad re\u017eima tajnoj policiji. Florin Poenaru prisje\u0107a se tada\u0161njih dru\u0161tvenih uvjeta koji su izazvali narodni bijes i uspore\u0111uje ih s dana\u0161njima. <\/p>\n\n\n\n
Nekada je kraj godine za Rumunje imao poseban zna\u010daj. To nije samo bilo vrijeme blagdanske sezone, ve\u0107 i trenutak za obilje\u017eavanje revolucije kojom je svrgnut Ceausescuov re\u017eim u prosincu 1989. Ovaj doga\u0111aj, koji se do prije otprilike pola desetlje\u0107a primjereno obilje\u017eavan u javnim doga\u0111anjima i javnom govoru, postao je ni\u0161ta vi\u0161e od fusnote aktualnih doga\u0111anja. Sve je te\u017ee prona\u0107i \u010dak i diskretne reference na ono \u0161to se dogodilo prije 33 godine, a kamoli dubinske analize ili komemoracijske priloge. Ono \u0161to se nekada smatralo temeljnim trenutkom suvremenog rumunjskog dru\u0161tva (i to s pravom), sada je obavijeno amnezijom.<\/p>\n\n\n\n
U odre\u0111enoj mjeri to je razumljivo. Klju\u010dni povijesni doga\u0111aji blijede u o\u010dima sljede\u0107ih generacija. Diljem Europe, na primjer, pad Berlinskog zida 1989. nema isti zna\u010daj koji je imao u nedavnoj pro\u0161losti. Ali u rumunjskom slu\u010daju mislim da postoji ne\u0161to vi\u0161e od neizbje\u017enih u\u010dinaka vremenske udaljenosti. U nastavku \u0107u odbojiti dva uzroka nestajanja ovog revolucionarnog trenutka u Rumunjskoj \u2013 jedan ideolo\u0161ki, drugi vrlo materijalni.<\/p>\n\n\n\n
Ma\u0111arski filozof rumunjskog podrijetla G.M. Tamas u nekoliko je navrata ironi\u010dno primijetio sklonost Rumunja da negiraju revolucionarni i narodni karakter doga\u0111aja iz 1989. godine. Mobilizacija desetaka tisu\u0107a ljudi diljem velikih gradova u zemlji – uglavnom mladih ljudi i industrijskih radnika – koja je natjerala vladaju\u0107i par na bijeg helikopterom odbacuje se u korist raznih verzija zavjere.<\/p>\n\n\n\n
Jednu takvu verziju zavjere artikulirao je upravo u danima revolucije sam Ceausescu. Prema njemu, ustanak su izazvali strani agenti, najvjerojatnije sovjetski. Da nije vjerovao da se radi o istinskim narodnim nemirima o\u010ditovalo se u smjelosti s kojom je Ceausescu sazvao narodni skup 22. prosinca u Bukure\u0161tu, iako su no\u0107 prije re\u017eimske snage ubile desetke ljudi, a nekoliko stotina ih je ozlije\u0111eno. Unato\u010d golemim dokazima, Ceausescu nije uspio vidjeti i shvatiti da je narodno nezadovoljstvo bilo stvarno, a ne orkestrirano.<\/p>\n\n\n\n
Kasnije, tijekom tranzicijskog razdoblja, oblikovala se druga\u010dija verzija zavjere, koju su ovaj put promovirale antikomunisti\u010dke desni\u010darske snage, uklju\u010duju\u0107i neke disidente koji su stvarno i sudjelovali u doga\u0111ajima iz prosinca 1989. Prema ovoj pri\u010di, nije bilo stvarne revolucije, nego je izveden dr\u017eavni udar koji su orkestrirali otu\u0111eni komunisti\u010dki aparat\u010dici, predvo\u0111eni Ionom Iliescuom, koji vi\u0161e nisu mogli trpjeti Ceausescuovu diktaturu. Osjetili su da se komunisti\u010dki re\u017eimi ru\u0161e posvuda u srednjoj i isto\u010dnoj Europi uz blagoslov Moskve, i preuzeli su inicijativu da se otarase Ceausescua i njegove klike kako bi preuzeli vlast. Uspostavili su neokomunisti\u010dki re\u017eim koji je bio nereformiran i korumpiran do kosti. To je, u kratkim crtama, bio glavni argument koji je podupirao prikaz rumunjske revolucije u takozvanom Tism\u0103neanuovom izvje\u0161\u0107u, dokumentu koji je naru\u010dio rumunjski predsjednik Traian B\u0103sescu 2007., uo\u010di pristupanja EU, kojem je cilj bio osuditi komunizam. To je i dan danas mo\u0107no tuma\u010denje revolucije s obzirom na jo\u0161 uvijek sna\u017ean ideolo\u0161ki stisak ove verzije antikomunizma.<\/p>\n\n\n\n
U novije vrijeme, \u010dini se da jedno drugo tuma\u010denje zauzima sredi\u0161nje mjesto. Promicana od strane nove generacije antikomunisti\u010dkih povjesni\u010dara s pristupom dokumentima tajne policije (Securitate) i drugih klju\u010dnih institucija komunisti\u010dke dr\u017eave, ta pri\u010da varira na staru melodiju. Prema toj perspektivi, revolucija nije bila ni\u0161ta vi\u0161e od diverzije koju je orkestrirala tajna policija u nadi da \u0107e spasiti re\u017eim i, kada je to postalo neodr\u017eivo, spasiti samu sebe, kako bi bila u dobroj poziciji da nastavi manevrirati dru\u0161tvenom stvarno\u0161\u0107u u novom povijesnom kontekstu. Ovaj narativ stoga predstavlja uvod u vrlo popularnu perspektivu u Rumunjskoj, i prije i nakon doga\u0111aja iz 1989. godine, prema kojoj agenti Securitatea zapravo vode predstavu iza kulisa. U odnosu na revolucionarne doga\u0111aje, ova zavjera ima dodatni sloj. Uklju\u010duje vrlo tajni odjel tajne policije posebno obu\u010den za stvaranje diverzije u slu\u010daju narodne pobune, na na\u010din da nasumi\u010dno pucaju na prosvjednike kako bi se stvorio kaos i odvratilo vi\u0161e prosvjednika da se pridru\u017ee pobuni. Prema povjesni\u010darima Andreiju Ursu, Rolandu O. Thomassonu i Madalinu Hodoru, upravo se to dogodilo<\/a> u prosincu 1989. u Rumunjskoj, \u0161to tako\u0111er obja\u0161njava visok broj ubijenih osoba (preko 1.000), uglavnom hicima iz vatrenog oru\u017eja. Za njih je sve to bio dio razra\u0111enog “scenarija” koji je tajnoj policiji omogu\u0107io da u tajnosti vodi vlastitu kontrarevoluciju i tako porazi revoluciju unato\u010d o\u010ditom uspjehu u svrgavanju Ceausescua. To \u0161to do danas nisu identificirani strijelci autorima je potvrda da se radilo o vrlo tajnoj operaciji.<\/p>\n\n\n\n Okret prema sve opskurnijim teorijama zavjere odra\u017eava \u0161iri trend u na\u0161em suvremenom postpandemi\u010dnom svijetu koji karakterizira ono \u0161to je Luk\u00e1cs jednom nazvao “razaranjem uma”. Ali tako\u0111er pokazuje da se utemeljuju\u0107i trenutak rumunjske postkomunisti\u010dke ere sada pretvorio u vlastitu negaciju: ne trijumf naroda protiv opresivne diktature, ve\u0107 postignu\u0107e njegove tajne policije da osujeti mase i manipulira njima.<\/p>\n\n\n\n Ovaj zaborav uzroka i uvjeta rumunjske revolucije mogao bi tako\u0111er imati veze s trenutnim neprilikama. Jedna od prijelomnih to\u010daka rumunjske revolucije 1989. bila je potpuna neima\u0161tina velike ve\u0107ine stanovni\u0161tva. Pri\u010da je poznata, ali za ovu priliku vrijedi se podsjetiti. Suo\u010dena s rastu\u0107im dugom i u kontekstu pove\u0107anja kamatnih stopa u re\u017eiji ameri\u010dke centralne banke (Fed), znanog kao Volckerov \u0161ok, rumunjska dr\u017eava nije mogla nastaviti posu\u0111ivati dolare na me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima. Do 1981. postala je nesposobna platiti svojim vjerovnicima i zemlja je progla\u0161ena insolventnom. MMF je usko\u010dio i predlo\u017eio reformski paket koji je rumunjska dr\u017eava odbila jer je podrazumijevao privatizaciju dr\u017eavne imovine i uvo\u0111enje tr\u017ei\u0161nih reformi. Umjesto toga, Ceausescuov re\u017eim nametnuo je kaznenu politiku \u0161tednje. Proizvodnja usmjerena na izvoz, supstitucija uvoza i “racionalizacija” (\u0161to je zapravo zna\u010dilo o\u0161tra ograni\u010denja potro\u0161nje) bili su njezini glavni stupovi. Cilj je bio \u0161to vi\u0161e izvoziti na me\u0111unarodna tr\u017ei\u0161ta kako bi se prikupila potrebna koli\u010dina dolara za isplatu vjerovnika i time osloboditi dr\u017eavu ovisnosti o njima. Do ljeta 1989. ova se politika pokazala uspje\u0161nom. Sav dug i kamate su vra\u0107eni. Ali gospodarstvo i dru\u0161tvo ostali su u rasulu. Supstitucija uvoza zna\u010dila je da se Rumunjska nije mogla povezati s digitalnim transformacijama koje su se dogodile kasnih 1980-ih, \u0161to je ozbiljno smanjilo njezinu produktivnost. Do kraja desetlje\u0107a proizvodni pogoni ozbiljno su zaostali. Takva je politika tako\u0111er ostavila duboke o\u017eiljke u dru\u0161tvu. Izvozno orijentirana proizvodnja zna\u010dila je da su ljudi morali \u010dekati u dugim redovima za osnovne namirnice poput kruha, toaletnog papira i jaja. To je dovelo do razvoja zamr\u0161enih oblika razmjene i rasta crnog tr\u017ei\u0161ta koje je nastavilo postojati i nakon pada re\u017eima. Dr\u017eava je regulirala unos kalorija. Dugi sati i dani energetskih ograni\u010denja zna\u010dili su da su ljudi \u017eivjeli bez struje, tople vode i grijanja, u mraku i o\u010daju. To je stvorilo veliku ogor\u010denost me\u0111u stanovni\u0161tvom, ne na komunizam kao ideologiju ili sustav, ve\u0107 na iscrpljuju\u0107i re\u017eim koji ih je prisilio na tu \u017ertvu. Dok je re\u017eim u slavnim danima 1960-ih i 1970-ih paradirao materijalnim obiljem kao znakom svog modernizma, 1980-e bile su sumorne i frustriraju\u0107e. Peter Siani-Davis jasno je otkrio \u0161ire snage i klasne segmente koji su omogu\u0107ili rumunjsku revoluciju. Me\u0111utim, ono \u0161to je u kona\u010dnici ujedinilo revolucionare bila je duboka mr\u017enja prema re\u017eimu koji im je nametnuo bijednu situaciju, kako na poslu tako i kod ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n \u010citaju\u0107i vijesti 33 godine nakon tih dramati\u010dnih trenutaka, nevjerojatno je koliko se onoga \u0161to je izazvalo bijes ljudi sada vratilo u dru\u0161tveni \u017eivot, ali na druga\u010diji na\u010din. Ljudi \u017eive na hladno\u0107i i bez svjetla jer ne mogu platiti svoje ra\u010dune. \u010cak i kada ih mogu platiti, i dalje se doga\u0111a da ostanu bez grijanja i svjetla zbog kolapsa infrastrukture, kao \u0161to je to \u010dest slu\u010daj u Bukure\u0161tu. Ljudi stoje u dugim redovima kako bi dobili pakete hrane koje dr\u017eava nudi ljudima s vrlo niskim ili nikakvim primanjima. Broj ljudi koji tra\u017ee pomo\u0107 u skloni\u0161tima za besku\u0107nike do te je mjere vrtoglav da njihovi upravitelji \u010desto koriste medije kako bi zamolili ljude da doniraju zbog nesta\u0161ica s kojima se suo\u010davaju. Gradske uprave diljem Rumunjske uvele su mehanizme \u0161tednje jer ne mogu pla\u0107ati ra\u010dune i pla\u0107e. Zbog toga su mnogi gradovi u mraku nakon pono\u0107i. Neka su se sveu\u010dili\u0161ta diljem zemlje vratila online nastavi kako bi u\u0161tedjela energiju u svojim kampusima jer se suo\u010davaju s nagomilanim ra\u010dunima.<\/p>\n\n\n\n U tom kontekstu nije ni \u010dudo da doga\u0111aji od prije 33 godine izgledaju doista daleki. Postoje neposredniji, hitniji problemi. Nova generacija \u017eivi svoju verziju osamdesetih. Mo\u017eda \u0107e, kao i tada, frustracija siroma\u0161tvom svakodnevnog \u017eivota postati katalizator velike promjene.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Revolucija kojom je svrhnut Ceausescuov re\u017eim u prosincu 1989. u Rumunjskoj se nekad obilje\u017eavala, a danas je predmet teorija zavjere koje negiraju narodnu revoluciju i pripisuju raspad re\u017eima tajnoj policiji. Florin Poenaru prisje\u0107a se tada\u0161njih dru\u0161tvenih uvjeta koji su izazvali narodni bijes i uspore\u0111uje ih s dana\u0161njima. Nekada je kraj godine za Rumunje imao poseban […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":43661,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1735,587,1736,1044],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-43658","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-1735","tag-rumunjska","tag-rumunjska-revolucija","tag-teorije-zavjere","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43658","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43658"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43658\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43663,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43658\/revisions\/43663"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43661"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43658"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43658"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43658"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43658"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43658"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43658"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43658"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Razaranje uma<\/h2>\n\n\n\n
Nekad i sad<\/h2>\n\n\n\n