![\"\"](\"https:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/etichhhh.jpg\")
<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Inflacija je ove godine, zajedno s ratom u Ukrajini, bila najva\u017enija globalna tema. Rasprava o inflaciji je bila prili\u010dno neobi\u010dna. Naime, odrasle su generacije koje ju nikad nisu iskusile i morale su na brzinu stjecati znanja o tom ekonomskom i politi\u010dkom fenomenu. Posrijedi je zahtjevan zadatak jer pretpostavlja i stjecanje znanja o novcu i njegovoj dru\u0161tvenoj ulozi. Nezaobilaznu postaju na tom zadatku predstavlja knjiga Stefana Eicha, profesora upravljanja na Univerzitetu Georgetown, objavljena ove godine. Eich je knjigu strukturirao tako \u0161to je poglavlja posvetio istaknutim filozofima i ekonomistima i njihovim teorijama novca. Izme\u0111u naslovnih Aristotela i Keynesa smjestili su se Locke, Fichte i Marx. Njihove zapise i teorije Eich tuma\u010di kao reakcije na specifi\u010dne financijske probleme koji su mu\u010dili dru\u0161tva u kojima su \u017eivjeli. <\/p>\n\n\n\n
Ne radi se, dakle, o suhoj skolastici, ve\u0107 o \u017eivoj materiji koju Eich izla\u017ee vrlo pristupa\u010dno. Knjiga je fokusirana na razja\u0161njenje dru\u0161tvene i politi\u010dke funkcije novca i njegov demokratski potencijal. Eich uspijeva razlo\u017eiti i do\u010darati te funkcije na na\u010din da kompleksne odnose pojednostavi bez da ih banalizira. To se najbolje osjeti u \u010ditala\u010dkom iskustvu koje je pomalo paradoksalno: epifanije koincidiraju sa zdravorazumskim klimanjem glavom. Rije\u010d je o \u0161tivu koje \u0107e vas nau\u010diti da o novcu mislite politi\u010dki i da ne pokleknete pred autoritetom ekonomskih analiti\u010dara i njihovih “objektivnosti”.<\/p>\n\n\n\n
Clara Mattei, The Capital Order: How Economists Invented Austerity and Paved the Way to Fascism<\/h2>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/mattei-683x1024.jpeg\")
<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
A ta “objektivnost” ima svoje politi\u010dke i povijesne izvore. Njima se u nedavno objavljenoj studiji bavi profesorica ekonomije u New Yorku Clara Mattei. Ona je zakopala duboko u povijesne arhive Italije i Velike Britanije iz dvadesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a i tamo prona\u0161la kako su ekonomisti izumili \u0161tednju kao navodno objektivnu politiku. Pritom je zna\u010dajno da su Italija i Velika Britanija u tom periodu imale razli\u010dite politi\u010dke sustave. U Britaniji je funkcionirala liberalna demokracija, a u Italiji su fa\u0161isti bili na vlasti. No, ekonomske politike se nisu razlikovale. A nisu se razlikovale jer su imale identi\u010dnu politi\u010dku motivaciju. \u0160tednja je, naime, izumljena kao odgovor na demokratske zahtjeve radni\u010dke klase. Rije\u010d o periodu u kojem mase ulaze u politiku, dobivaju pravo glasa i \u017eele da se sfera demokratskog utjecaja \u0161iri. <\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, kapitalisti, ekonomisti i vode\u0107i politi\u010dari smatraju da ekonomiju moraju za\u0161tititi od demokracije. Mattei manirom ekonomskog arheologa dokazuje da dana\u0161nje ekonomske ekspertize nisu nastale iz dubokog razmi\u0161ljanja neutralnih ekonomista ve\u0107 iz politi\u010dkih potreba vladaju\u0107ih klasa. To ne zna\u010di, kao \u0161to podnaslov na\u017ealost sugerira, da su stvari prili\u010dno jednostavne, da ne treba poznavati ekonomiju i financije i da je jedna ljevi\u010darska parola dovoljna da se svijet u\u010dini prozirnim. Knjiga je i izuzetno va\u017ean doprinos raspravama o fa\u0161izmu i njegovom potencijalu u suvremenom svijetu. Mattei pokazuje da politi\u010dka hipohondrija koja u svakoj rasnoj ili etni\u010dkoj uvredi vidi fa\u0161izam nije ba\u0161 najplodnija taktika.<\/p>\n\n\n\n
Ryan O’Hanlon, Net Gains: Inside the Beautiful Game’s Analytics Revolution<\/h2>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/ohanlon.jpeg\")
<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Kad smo kod taktike, onda se definitivno moramo prebaciti na nogomet. Svjetsko prvenstvo je upravo zavr\u0161ilo, “civilci” \u0107e zaboraviti na nogomet do idu\u0107eg velikog natjecanja, a mi zagri\u017eeni se sad okre\u0107emo onom pravom: klupskom nogometu, takti\u010dkim nadmudrivanjima i tenzijama. A da bi kvalitetnije sudjelovali u tome valja se obrazovati. Nogomet se u posljednjih petnaestak godina puno promijenio, a glavni krivci za promjene su analitika i napredna statistika. Konkretnije, spremnost uprava i stru\u010dnjaka u klubovima da prihvate te alate u svrhu bolje igre i postizanja boljih rezultata. Putanju ulaska analitike u nogometu knjizi Net Gains<\/em> vrlo je pitko, zabavno i pou\u010dno prikazao ameri\u010dki novinar Ryan O’Hanlon. Trenutni zaposlenik ESPN-a i biv\u0161i novinar Ringera, pri\u010du o revoluciji u nogometu ispri\u010dao je kroz autobiografsku prizmu. Naime, on je trenirao odmalena i igrao nogomet na sveu\u010dili\u0161tu i ta mu je izvanjska, ameri\u010dka perspektiva pru\u017eila efektniji kut kamere za promatranje revolucije. Pogotovo jer je ta revolucija “ameri\u010dke” sportove odavno zahvatila i promijenila. <\/p>\n\n\n\nAko vas zanima nogomet i \u017eelite znati o njemu dovoljno da ste imuni na tuma\u010denja koja nemaju nikakve veze s onim \u0161to se zbiva na terenu, O’Hanlonova knjiga je izvrstan po\u010detak. Rije\u010d je o vrsnom naratoru koji precizno obja\u0161njava klju\u010dne koncepte nogometne analitike i dru\u0161tvene razloge sporog uvo\u0111enja analitike u nogomet. I ti otpori jo\u0161 nisu nestali. O’Hanlon vam nudi alate da shvatite da danas iza tog otpora uglavnom stoji najobi\u010dniji ma\u010dizam. A \u0161amaranje ma\u010dizma spada vjerojatno u top 5 najkorisnijih dru\u0161tvenih aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n
John Connelly, Od naroda do nacija: Povijest isto\u010dne Europe<\/h2>\n\n\n
<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
A ta “objektivnost” ima svoje politi\u010dke i povijesne izvore. Njima se u nedavno objavljenoj studiji bavi profesorica ekonomije u New Yorku Clara Mattei. Ona je zakopala duboko u povijesne arhive Italije i Velike Britanije iz dvadesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a i tamo prona\u0161la kako su ekonomisti izumili \u0161tednju kao navodno objektivnu politiku. Pritom je zna\u010dajno da su Italija i Velika Britanija u tom periodu imale razli\u010dite politi\u010dke sustave. U Britaniji je funkcionirala liberalna demokracija, a u Italiji su fa\u0161isti bili na vlasti. No, ekonomske politike se nisu razlikovale. A nisu se razlikovale jer su imale identi\u010dnu politi\u010dku motivaciju. \u0160tednja je, naime, izumljena kao odgovor na demokratske zahtjeve radni\u010dke klase. Rije\u010d o periodu u kojem mase ulaze u politiku, dobivaju pravo glasa i \u017eele da se sfera demokratskog utjecaja \u0161iri. <\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, kapitalisti, ekonomisti i vode\u0107i politi\u010dari smatraju da ekonomiju moraju za\u0161tititi od demokracije. Mattei manirom ekonomskog arheologa dokazuje da dana\u0161nje ekonomske ekspertize nisu nastale iz dubokog razmi\u0161ljanja neutralnih ekonomista ve\u0107 iz politi\u010dkih potreba vladaju\u0107ih klasa. To ne zna\u010di, kao \u0161to podnaslov na\u017ealost sugerira, da su stvari prili\u010dno jednostavne, da ne treba poznavati ekonomiju i financije i da je jedna ljevi\u010darska parola dovoljna da se svijet u\u010dini prozirnim. Knjiga je i izuzetno va\u017ean doprinos raspravama o fa\u0161izmu i njegovom potencijalu u suvremenom svijetu. Mattei pokazuje da politi\u010dka hipohondrija koja u svakoj rasnoj ili etni\u010dkoj uvredi vidi fa\u0161izam nije ba\u0161 najplodnija taktika.<\/p>\n\n\n\n
Ryan O’Hanlon, Net Gains: Inside the Beautiful Game’s Analytics Revolution<\/h2>\n\n\n\n<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Kad smo kod taktike, onda se definitivno moramo prebaciti na nogomet. Svjetsko prvenstvo je upravo zavr\u0161ilo, “civilci” \u0107e zaboraviti na nogomet do idu\u0107eg velikog natjecanja, a mi zagri\u017eeni se sad okre\u0107emo onom pravom: klupskom nogometu, takti\u010dkim nadmudrivanjima i tenzijama. A da bi kvalitetnije sudjelovali u tome valja se obrazovati. Nogomet se u posljednjih petnaestak godina puno promijenio, a glavni krivci za promjene su analitika i napredna statistika. Konkretnije, spremnost uprava i stru\u010dnjaka u klubovima da prihvate te alate u svrhu bolje igre i postizanja boljih rezultata. Putanju ulaska analitike u nogometu knjizi Net Gains<\/em> vrlo je pitko, zabavno i pou\u010dno prikazao ameri\u010dki novinar Ryan O’Hanlon. Trenutni zaposlenik ESPN-a i biv\u0161i novinar Ringera, pri\u010du o revoluciji u nogometu ispri\u010dao je kroz autobiografsku prizmu. Naime, on je trenirao odmalena i igrao nogomet na sveu\u010dili\u0161tu i ta mu je izvanjska, ameri\u010dka perspektiva pru\u017eila efektniji kut kamere za promatranje revolucije. Pogotovo jer je ta revolucija “ameri\u010dke” sportove odavno zahvatila i promijenila. <\/p>\n\n\n\nAko vas zanima nogomet i \u017eelite znati o njemu dovoljno da ste imuni na tuma\u010denja koja nemaju nikakve veze s onim \u0161to se zbiva na terenu, O’Hanlonova knjiga je izvrstan po\u010detak. Rije\u010d je o vrsnom naratoru koji precizno obja\u0161njava klju\u010dne koncepte nogometne analitike i dru\u0161tvene razloge sporog uvo\u0111enja analitike u nogomet. I ti otpori jo\u0161 nisu nestali. O’Hanlon vam nudi alate da shvatite da danas iza tog otpora uglavnom stoji najobi\u010dniji ma\u010dizam. A \u0161amaranje ma\u010dizma spada vjerojatno u top 5 najkorisnijih dru\u0161tvenih aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n
John Connelly, Od naroda do nacija: Povijest isto\u010dne Europe<\/h2>\n\n\n
<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Kad smo kod taktike, onda se definitivno moramo prebaciti na nogomet. Svjetsko prvenstvo je upravo zavr\u0161ilo, “civilci” \u0107e zaboraviti na nogomet do idu\u0107eg velikog natjecanja, a mi zagri\u017eeni se sad okre\u0107emo onom pravom: klupskom nogometu, takti\u010dkim nadmudrivanjima i tenzijama. A da bi kvalitetnije sudjelovali u tome valja se obrazovati. Nogomet se u posljednjih petnaestak godina puno promijenio, a glavni krivci za promjene su analitika i napredna statistika. Konkretnije, spremnost uprava i stru\u010dnjaka u klubovima da prihvate te alate u svrhu bolje igre i postizanja boljih rezultata. Putanju ulaska analitike u nogometu knjizi Net Gains<\/em> vrlo je pitko, zabavno i pou\u010dno prikazao ameri\u010dki novinar Ryan O’Hanlon. Trenutni zaposlenik ESPN-a i biv\u0161i novinar Ringera, pri\u010du o revoluciji u nogometu ispri\u010dao je kroz autobiografsku prizmu. Naime, on je trenirao odmalena i igrao nogomet na sveu\u010dili\u0161tu i ta mu je izvanjska, ameri\u010dka perspektiva pru\u017eila efektniji kut kamere za promatranje revolucije. Pogotovo jer je ta revolucija “ameri\u010dke” sportove odavno zahvatila i promijenila. <\/p>\n\n\n\n Ako vas zanima nogomet i \u017eelite znati o njemu dovoljno da ste imuni na tuma\u010denja koja nemaju nikakve veze s onim \u0161to se zbiva na terenu, O’Hanlonova knjiga je izvrstan po\u010detak. Rije\u010d je o vrsnom naratoru koji precizno obja\u0161njava klju\u010dne koncepte nogometne analitike i dru\u0161tvene razloge sporog uvo\u0111enja analitike u nogomet. I ti otpori jo\u0161 nisu nestali. O’Hanlon vam nudi alate da shvatite da danas iza tog otpora uglavnom stoji najobi\u010dniji ma\u010dizam. A \u0161amaranje ma\u010dizma spada vjerojatno u top 5 najkorisnijih dru\u0161tvenih aktivnosti.<\/p>\n\n\n\nJohn Connelly, Od naroda do nacija: Povijest isto\u010dne Europe<\/h2>\n\n\n