Naslovnice bh. portala i novina su ju\u010dera\u0161nji dan ozna\u010dile kao povijesni, a kantonalna i gradska vlast u Sarajevu, iznad Vje\u010dne vatre, spomenika pobjedi u NOB-u, izvjesile su ogromnu zastavu Europske unije. Zadnji put u tim dimenzijama iznad Vje\u010dne vatre, \u010dini mi se, visio je Titov portret. Povijesni datum za BiH je odluka Vije\u0107a EU-a da joj odobri kandidatski status. BiH je (uz Kosovo koji jo\u0161 nije u potpunosti me\u0111unarodno priznata dr\u017eava) bila jedina dr\u017eava biv\u0161e Jugoslavije koja nije imala ovaj status primarno zahvaljuju\u0107i \u010dinjenici da nije imala funkcionalnu vlast u posljednjem mandatu, a ni ove ranije nisu bile puno aktivnije. <\/p>\n\n\n\n
Ovaj put je odluka o kandidatskom statusu BiH donesena simultano s potpisivanjem koalicijskog sporazuma izme\u0111u SNSD-a, HDZ-a BiH i Osmorke (koalicije predvo\u0111ene SDP-om BiH). Ove tri politi\u010dke grupacije \u0107e \u010diniti ve\u0107inu u dr\u017eavnom parlamentu i sastavljati budu\u0107e Vije\u0107e ministara BiH, odnosno dr\u017eavnu vladu. Najva\u017enije ministarstvo, ono vanjskih poslova, na kraju je pripalo bo\u0161nja\u010dkoj kvoti i predsjedniku Naroda i pravde, Elmedinu Konakovi\u0107u koji slovi kao jedini pravi konkurent SDA-u u bo\u0161nja\u010dkom politi\u010dkom korpusu. Iako, rezultati nekih budu\u0107ih izbora jo\u0161 trebaju da potvrde taj status. Unato\u010d \u010dinjenici da je koalicija Osmorke uspjela izgurati SDA, odnosno Bakira Izetbegovi\u0107a, iz Predsjedni\u0161tva, ova stranka je i dalje najja\u010da u dr\u017eavi. I upravo zbog svog relativno homogenog glasa\u010dkog tijela i solidnih izbornih rezultata (ali i suludih izbornih pravila<\/a>) ima priliku da ote\u017eava formiranje vlasti u Federaciji BiH. Unato\u010d ovoj \u010dinjenici, nemogu\u0107e se oteti dojmu da je SDA ipak na kraju izgubila nedavne izbora, postizborne dogovore i, vjerojatno najva\u017enije, podr\u0161ku Zapada koji je i dalje aktivan sudionik politi\u010dkog \u017eivota u BiH. Povijesno gledaju\u0107i, a pogotovo nakon genocida u Srebrenici, Bo\u0161njaci i SDA kao sto\u017eerna nacionalna stranka su imali otvoreno politi\u010dku podr\u0161ku i Washingtona i europskih centara \u0161to je dodatno oja\u010dano ranih 2000-ih u vrijeme tzv. rata protiv terorizma kada su bosanski muslimani percipirani kao va\u017eni saveznici SAD-u u islamskom svijetu. To se zadnjih godina promijenilo. SDA je sve \u010de\u0161\u0107e ozna\u010divana kao remetila\u010dki faktor u stabilizaciji BiH, a reakcija SDA-a je bila pomicanje prema Istoku, odnosno primarno Bosporu i Erdoganu, ali i nekim drugim, na Zapadu manje omiljenim re\u017eimima, poput onog iranskog. Naravno, to sve je \u010dinjeno u svrhu kreiranja nacionalisti\u010dkog i islamisti\u010dkog narativa u SDA-u s kojim kani juri\u0161ati na Osmorku na idu\u0107im lokalnim i op\u0107im izborima i predstaviti ih kao izdajice bo\u0161nja\u0161tva i islama. Koliko \u0107e u tome uspjeti, ovisi uvelike i o spomenutom Konakovi\u0107u kao najva\u017enijem anti-SDA akteru na politi\u010dkoj sceni koji \u0107e morati svoju pomirljivost i sklonost politi\u010dkim kompromisima i dogovorima s Hrvatima i Srbima predstaviti kao ne\u0161to dugoro\u010dno korisno svom, a i \u0161irem bira\u010dkom tijelu.<\/p>\n\n\n\n Na drugoj strani, Milorad Dodik je za ovu priliku povukao ru\u010dnu i ponovno se vratio na pro-europsku trasu nakon vi\u0161emjese\u010dnog koketiranja s Rusijom i Putinom. Svima koji imalo poznaju politi\u010dki profil i pro\u0161lost Milorada Dodika jasno je bilo da je izra\u017eeno rusofilstvo u njegovom slu\u010daju stvar performansa, provokacije i pregovaranja sa Zapadom, a ne iskren osje\u0107aj i ideolo\u0161ka pozicija. U tom kontekstu, i EU i SAD, unato\u010d sankcijama i stalnim kritikama na njegov ra\u010dun, i dalje u Dodiku vide partnera me\u0111u bosanskim Srbima \u0161to je uloga koju su mu namijenili jo\u0161 po\u010detkom dvijetisu\u0107itih kad je ru\u0161io Karad\u017ei\u0107ev re\u017eim s Biljanom Plav\u0161i\u0107. Ulazak SNSD u vlast nije dobio crveno svjetlo niti je Zapad otvoreno gurao opoziciju u Republici Srpskoj. Dodik je danas, pragmati\u010dno i realpoliti\u010dki gledaju\u0107i, \u010delnik politi\u010dke opcije koja \u0107e participirati u vlasti u BiH idu\u0107e \u010detiri godine i dizati ruke za EU, a mo\u017eda i NATO agende i reforme. Za usporedbu, u Crnoj Gori, tamo\u0161nji proruski i provu\u010di\u0107evski Demokratski front nije nikada dobio zeleno svjetlo od Bruxellesa, odnosno va\u017enije, Washingtona, a pogotovo nakon po\u010detka ruske invazije na Ukrajinu. Naime, oni, za razliku od Dodika, doista jesu \u010detnici.<\/p>\n\n\n\n