Dru\u0161tvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja provelo je anketu o radnim uvjetima koja je potvrdila sve probleme koji su dosad bili poznati samo na anegdotalnoj razini. Dunja Ku\u010dinac pi\u0161e o izgledima za ve\u0107u vidljivost i organiziranje za bolje uvjete rada audiovizualnih prevoditelja. <\/p>\n\n\n\n
Megapopularnost serija poput Netflixovog Squid Gamea ili La Casa de Papel prije godinu je dana u stranim medijima uzburkala debatu o upitnoj kvaliteti engleskih titlova koji brojnoj publici diljem svijeta mogu uvelike naru\u0161iti gledala\u010dko iskustvo. Me\u0111utim, na prozivke da nedostaje kvalitetnih audiovizualnih prevoditelja ubrzo su se oglasila brojna me\u0111unarodna strukovna udru\u017eenja i ukazala na iznimnu potpla\u0107enost i prekarnost ovih nevidljivih radnika i radnica, o \u010demu smo i mi ve\u0107 pisali<\/a>. Time su prevoditelji jo\u0161 jednom podcrtali dobru staru i \u0161iroko poznatu \u010dinjenicu da iza vapaja da “fali radnika” obi\u010dno stoje neizdr\u017eivi radni uvjeti.<\/p>\n\n\n\n U me\u0111uvremenu, dio udru\u017eenja audiovizualnih prevoditelja organizirao se u prikupljanju podataka kojima mogu potkrijepiti ono o \u010demu su do tada govorili. Na\u0161e Dru\u0161tvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja (DHAP) ove je jeseni objavilo rezultate<\/a> ankete o radnim uvjetima AV prevoditelja u Hrvatskoj, koju su proveli u suradnji s Odsjekom za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu krajem 2021. godine. Kako su istaknuli na prezentaciji<\/a> krajem ovog listopada, rije\u010d je o prvoj anketi koja se bavi radnim uvjetima prevoditelja u audiovizualnom sektoru u Hrvatskoj, a kojoj je cilj bio mapirati stanje i potrebe prevoditelja prema kojima bi onda mogli usmjeriti djelovanje organizacije, ali i prikupiti podatke na hrpu kako bi mogli poslu\u017eiti kao polazi\u0161ni alat za slu\u010daj da se otvori prilika za razgovor i rad na pobolj\u0161anju tih radnih uvjeta. Ulazak u neki tip sindikalne ili zagovara\u010dke borbe za bolje radne uvjete u polju kulture i kreativnih industrija \u010desto se sapli\u0107e upravo o kroni\u010dni manjak ikakvih tvrdih podataka<\/em> o strukturi rada i visini zarade, kojima bi dugogodi\u0161nja i opipljiva iskustva umjetnika i kulturnih radnika bila dvostruko podcrtana, statisti\u010dki obra\u0111ena i time napokon neosporiva. <\/p>\n\n\n\n Da to nije slu\u010daj samo sa Hrvatskom, poja\u0161njava jedan od suosniva\u010da i prvi predsjednik DHAP-a te vi\u0161i lektor na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu dr.sc. Kristijan Nikoli\u0107 koji je osim na DHAP-ovoj anketi sura\u0111ivao i na nedavno provedenom istra\u017eivanju Europske federacije audiovizualnih prevoditelja (AVTE) \u010diji su rezultati predstavljeni po\u010detkom ovog novembra na konferenciji “Languages & Media” u Berlinu: “Godinama se na konferencijama govori o tome da su prevoditelji potpla\u0107eni i nemaju dovoljno dobre radne uvjete, ali bez konkretnih podataka. Fale podaci s kojima se mo\u017ee i\u0107i prema institucijama i re\u0107i da autorska prava nisu za\u0161ti\u0107ena ili da honorari nisu dovoljno dobri.”<\/p>\n\n\n\n U \u017eelji da popratimo i podr\u017eimo korak AV prevoditelja prema ve\u0107oj vidljivosti, a onda i organiziranosti, za komentar na neke od rezultata ankete i njihove \u0161ire implikacije obratili smo se, osim Kristijanu Nikoli\u0107u, predsjednici DHAP-a Sandri Mla\u0111enovi\u0107 te jednoj audiovizualnoj prevoditeljici koja \u0107e u ovom tekstu ostati anonimna. S obzirom na to da su svi rezultati dostupni i vrlo \u010ditko prezentirani na gorenavedenoj poveznici za sve zainteresirane \u010ditateljice, dozvolili smo si da se ovom prilikom fokusiramo samo na neke od dobivenih podataka koji nam se \u010dine goru\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n A problem koji svakako gori pod prstima koji na tastaturama kucaju prijevode na\u0161ih omiljenih serija su novci kojima te\u0161ko mogu pokriti sve svoje \u017eivotne potrebe \u2013 \u010dak 38,7% od 111 audiovizualnih prevoditelja koji su ispunili anketu u proteklih su pet godina imali prosje\u010dnu godi\u0161nju bruto zaradu od prevo\u0111enja manju od 50 tisu\u0107a kuna. Ova brojka ukazuje na to da malo prevoditelja mo\u017ee pre\u017eivjeti isklju\u010divo od tog posla, \u0161to nadopunjuje i podatak da tek manje od \u010detvrtine ispitanika radi 40 ili vi\u0161e sati tjedno, a dodatno podcrtavaju i moji sugovornici.<\/p>\n\n\n\n Kristijan Nikoli\u0107 obja\u0161njava da su prije dvadeset godina audiovizualni prevoditelji mogli \u017eivjeti isklju\u010divo od tog posla dok je danas to jako te\u0161ko ili podrazumijeva enormno puno rada: “Ako \u017eive od tog posla, moraju paziti da imaju jako diversificirane klijente i da stalno imaju dovoljno posla. Jedini na\u010din da zaradite dovoljno je da radite debelo prekovremeno. Jedino kako mo\u017eete zaraditi tzv. living wage<\/em> je da radite sedamdeset, osamdeset ili devedeset sati na tjedan.” Moja anonimna sugovornica potvr\u0111uje da je \u017eivot od prevo\u0111enja ponekad podrazumijevao i dvanaestosatni radni dan: “Sedam godina sam se time bavila kao dominantnim poslom, \u0161to zna\u010di da sam radila do 12 sati dnevno, svaki dan, i vikendom, bez godi\u0161njeg. Jedne godine sam ra\u010dunala godi\u0161nji neto prosjek koji je ispao oko 5 i pol hiljada kuna mjese\u010dno. Od tog sam mogla \u017eivjeti samo dok sam \u017eivjela s momkom u njegovom stanu. Trenutno, \u010dak ni da \u017eivim u vlastitom stanu, nema \u0161anse da bih mogla \u017eivjeti samo od toga.” Moja sugovornica, koja prevodi za jednu od najve\u0107ih doma\u0107ih privatnih prevoditeljskih firmi, tvrdi da ne postoji minimalna satnica, ali i da joj se ona ne uve\u0107ava ukoliko radi vikendom, na hitnom prijevodu, ili ako se dobije nepotpuna skripta. I rezultati DHAP-ove ankete pokazuju da, bez obzira \u0161to dio prevoditelja dobiva uve\u0107anu stanicu u slu\u010daju \u017eurnih prijevoda ili zahtjevnijeg sadr\u017eaja, njih \u010dak 30% nikada nije pla\u0107eno dodatno za ote\u017eane uvjete.<\/p>\n\n\n\n Zamoljen da prokomentira niske pla\u0107e iz \u0161ire me\u0111unarodne perspektive, Nikoli\u0107 obja\u0161njava da honorari variraju od zemlje do zemlje, ali da je sigurno da su u Hrvatskoj oni daleko premali naspram tro\u0161kova \u017eivota: “Mo\u017eda govorim i napamet, ali primjerice, ako se pet eura po minuti u Zapadnoj Europi smatra uvredom, u Hrvatskoj je to top cijena. Problem je u tome \u0161to se Hrvatska po tro\u0161kovima \u017eivota vrlo brzo pribli\u017eava toj Zapadnoj Europi, a cijene rada AV prevoditelja su u podrumu. Nisu ni blizu europskima. Vi \u0107ete u Hrvatskoj najnormalnije dobiti ponudu da radite za euro po minuti, a to je ina\u010de cijena rada po kojoj se rade templatei<\/em> u Indiji, mada je i tamo to vjerojatno sada ve\u0107 premalo. Svakome tko ide u du\u0107an u Hrvatskoj je jasno da ne mo\u017ee prevoditi film za euro po minuti. Imamo inflaciju od 13%, a nitko ni ne razmi\u0161lja da bi prevoditeljima povisio honorare.” Me\u0111utim, isti\u010de, niska cijena rada nije problem samo u Hrvatskoj, nego istu pri\u010du pri\u010daju prevoditelji diljem Europe, \u0161to potvr\u0111uje i AVTE-ova anketa koju je ispunilo oko 2.000 prevoditelja iz Europe i koja je pokazala da svi mahom smatraju da su potpla\u0107eni, osobito uzev\u0161i u obzir visoku razinu obrazovanja koju ve\u0107ina ima.<\/p>\n\n\n\n U tom svjetlu, osobito nezadovoljstvo me\u0111u njima godinama tinja kada prevoditeljske agencije govore o tzv. talent crunchu<\/em>, napominje Nikoli\u0107: “Ka\u017eu da nema dovoljno kvalitetnih prevoditelja, da ih ne mogu nasmagati dovoljno u odnosu na sadr\u017eaj kojeg je sve vi\u0161e. Mo\u017eda to i jest slu\u010daj za neke jezike, ali za hrvatski, primjerice, to apsolutno nije istina. U sklopu diplomskog studija na anglistici svake godine obrazujemo prevoditelje koji su potpuno istrenirani i u stanju raditi taj posao. Apsurdno je da agencije pri\u010daju o nekakvom talent crunchu<\/em>, a vi mo\u017eda imate ljude koji bi htjeli raditi full time<\/em>, a ne mogu od tog \u017eivjeti. Nije problem u broju dobrih prevoditelja nego u tome da to ne pla\u0107ate dovoljno. Ljudi ne \u017eele raditi za taj novac.”<\/p>\n\n\n\n Osim niske cijene rada, jedan od rezultata ankete koji nam je zapao oko je podatak da \u010dak 48% ispitanika koji rade za doma\u0107e klijente ima problema s redovitom naplatom honorara. I moja anonimna sugovornica naplatu honorara progla\u0161ava posebnom vrstom horora<\/em>: “Honorari su znali kasniti i po \u010detiri mjeseca. Znali smo ulaziti u neki tip bijelog \u0161trajka, kasniti, ne isporu\u010divati, ali nije to ba\u0161 urodilo plodom. Kad kasne, kasne. Vjerojatno \u0107e se i ta situacija jo\u0161 pogor\u0161ati.” I Sandra Mla\u0111enovi\u0107 iz DHAP-a potvr\u0111uje da je problem naplate od doma\u0107ih naru\u010ditelja odavno prisutan: “U nekim je agencijama bilo situacija da honorari prevoditeljima kasne mjesecima \u2013 i to ne samo na podru\u010dju Hrvatske \u2013 a osim toga imali smo i slu\u010daj da je jedan veliki doma\u0107i naru\u010ditelj retrogradno promijenio ugovorom regulirani na\u010din isplate na \u0161tetu prevoditelja pa je bilo potrebno reagirati odvjetni\u010dkom opomenom pred ovrhu.” Mla\u0111enovi\u0107 isti\u010de da je prevoditeljima najbolja za\u0161tita potpisani ugovor s preciziranim rokom isplate honorara ili neki drugi pisani trag jer su sve to dokumenti koji im omogu\u0107uju sudsku naplatu. Ali dodaje: “Realnost je da \u0107e malo tko od njih na tako ne\u0161to odlu\u010diti. Djelomice je razlog strah od gubitka daljnjeg anga\u017emana, jednim dijelom nepoznavanje mogu\u0107nosti koje im stoje na raspolaganju, a djelomice nespremnost da se uhvate uko\u0161tac s pravnom procedurom te zbog toga \u010desto odustaju od vlastitih honorara. Primijetili smo da se zbog toga posljedi\u010dno javlja jedan drugi problem: pozitivna percepcija o naru\u010diteljima koji nude tarife objektivno ispod praga minimalnog \u017eivotnog standarda, ali pla\u0107aju redovno.”<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina audiovizualnih prevoditelja potpisuje autorske ugovore, ali rezultati ankete pokazuju da ih \u010dak 18% ne potpisuje ni\u0161ta pri dogovaranju posla. Jedan od razloga za to, pretpostavljamo, le\u017ei u \u010dinjenici da u tom procesu sam autorski ugovor, kao \u0161to je \u010desti slu\u010daj i u ostatku kulturnog sektora, u praksi puno vi\u0161e funkcionira kao puka administrativna tehnikalija nego kao prostor pregovora oko radnih uvjeta i prava. Sli\u010dno konstatira i Nikoli\u0107: “Ugovori su \u010desto \u010dista formalnost, a kad ga pro\u010ditate, shvatite da on primarno slu\u017ei naplati va\u0161e usluge, a ne va\u0161oj za\u0161titi.” I moja anonimna sugovornica potvr\u0111uje sli\u010dnu stvar, obja\u0161njavaju\u0107i kako stvar funkcionira u firmi za koju radi: “Potpisuje se krovni ugovor koji sam ja potpisala prije par godina. Nema\u0161 nikakav utjecaj na stavke u njemu, u smislu da ne\u0161to ispregovara\u0161. Cijena rada u njemu nije nazna\u010dena \u2013 nazvat \u0107e te, re\u0107i koja je cijena i individualno ju ispregovarati s tobom, a onda \u0107e\u0161 na kraju svakog mjeseca dobiti autorski ugovor u kojem \u0107e pisati koliko si radio i zaradio. Ako se mo\u017ee pregovarati, dakle, to je isklju\u010divo jedan na jedan.”<\/p>\n\n\n\n Rezultati DHAP-ove ankete pokazuju da 40% ispitanika pregovara oko honorara, dok ih \u010dak tre\u0107ina to uop\u0107e ne radi. Mla\u0111enovi\u0107 isti\u010de da mora priznati da ih je taj podatak neugodno iznenadio i upozorio da je rije\u010d o podru\u010dju na kojem je potrebno podizati svijest o va\u017enosti pregovora i osna\u017eivati prevoditelje. Osim straha da bi mogli izgubiti ponudu za posao ukoliko zatra\u017ee ve\u0107i honorar i pretpostavke da ionako nema \u0161anse da \u0107e di\u0107i cijenu rada, Sandra napominje da dio prevoditelja ponu\u0111enu cijenu vidi kao situaciju “uzmi ili ostavi”, koja to naj\u010de\u0161\u0107e i jest: “Zbog toga ljudi nisu navikli pregovarati, ali negativan utjecaj takvog pristupa osje\u0107a se pri svakom ataku na honorare, gdje nedostaje volja za suprotstavljanjem pogor\u0161anju uvjeta.”<\/p>\n\n\n\n Nikoli\u0107 dodaje da je na predstavljanju AVTE-ove ankete u Berlinu mnogima upao u oko i uho jedan od rezultata koji je pokazao da prevoditelji koji pregovaraju imaju i ve\u0107e honorare. Me\u0111utim, isti\u010de Nikoli\u0107, upravo se na pitanju pregovora pokazuje uloga organizacija poput DHAP-a ili AVTE jer je iznimno va\u017eno da se pregovaranje digne s individualne baze na zajedni\u010dku: “Vi ste poprili\u010dno nemo\u0107ni kao pojedinac. Zato postoje sindikati.”<\/p>\n\n\n\n Upravo je perspektiva kolektivnog pregovaranja zanimljiva i DHAP-u, pa su na prezentaciji svog istra\u017eivanja kao va\u017ean moment istaknuli smjernice za kolektivno pregovaranje samozaposlenih osoba koje je Europska komisija objavila ovog rujna. Mla\u0111enovi\u0107 obja\u0161njava da su smjernice “odrije\u0161ile ruke svim freelancerima<\/em> da napokon zajedni\u010dkim snagama po\u010dnu pregovarati za sebe, a da ih zakon o za\u0161titi tr\u017ei\u0161nog natjecanja vi\u0161e ne tuma\u010di kao kartel.” Iz komunikacije s kolegama u Europi, napominje, vide da su sindikati i organizacije za ostvarivanje prava ve\u0107 pokrenuli prve pregovore, dok je u Hrvatskoj zna\u010denje i potencijal smjernica prepoznao Sindikat novinara Hrvatske, koji je pokrenuo komunikaciju i s DHAP-om. Za kraj Mla\u0111enovi\u0107 dodaje: “Ovo je svim samozaposlenima povijesna prilika za ja\u010de pozicioniranje na tr\u017ei\u0161tu rada, \u010dime bi napokon mogli ostvariti dostojnu za\u0161titu i osigurati prava u ovoj notorno prekarnoj grani koja pokriva vrlo \u0161irok raspon djelatnosti.”<\/p>\n\n\n\n *<\/p>\n\n\n\n Objavljeni tekst dio je novinarskog projekta \u201cRadni uvjeti u kreativnim industrijama u Hrvatskoj\u201d koji je podr\u017eala Agencija za elektroni\u010dke medije, u okviru Javnog poziva za ugovaranje novinarskih radova u elektroni\u010dkim publikacijama, objavljenog 13. travnja 2022.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dru\u0161tvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja provelo je anketu o radnim uvjetima koja je potvrdila sve probleme koji su dosad bili poznati samo na anegdotalnoj razini. Dunja Ku\u010dinac pi\u0161e o izgledima za ve\u0107u vidljivost i organiziranje za bolje uvjete rada audiovizualnih prevoditelja. Megapopularnost serija poput Netflixovog Squid Gamea ili La Casa de Papel prije godinu je dana […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":43505,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1181,1608,668],"theme":[455],"country":[495,38],"articleformat":[450],"coauthors":[377],"class_list":["post-43500","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-netflix","tag-prevoditelji","tag-radnicka-prava","theme-rad","country-europska-unija","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43500","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43500"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43500\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43513,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43500\/revisions\/43513"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43505"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43500"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43500"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43500"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43500"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43500"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43500"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43500"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Ni\u0161ta bez podataka<\/h2>\n\n\n\n
Talent crunch ili nemogu\u0107i uvjeti rada? <\/h2>\n\n\n\n
Ugovori i pregovori <\/h2>\n\n\n\n