{"id":43475,"date":"2022-12-07T12:15:00","date_gmt":"2022-12-07T11:15:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43475"},"modified":"2022-12-08T09:38:35","modified_gmt":"2022-12-08T08:38:35","slug":"kapitalisti-kao-grobari-kapitalizma-sto-stoji-iza-nove-lude-ideje-na-desnici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43475","title":{"rendered":"Kapitalisti kao grobari kapitalizma: \u0160to stoji iza nove lude ideje na desnici?"},"content":{"rendered":"\n<p>Na\u017ealost, Dr\u017eavni zavod za statistiku pri pra\u0107enju robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom ne pokriva uvoz ideolo\u0161kih &#8220;roba&#8221;. No, bez obzira na izostanak preciznih podataka, prili\u010dno pouzdano mo\u017eemo ustvrditi da uvoz ideja i opsesija ameri\u010dke desnice kontinuirano raste. Ponekad dolazi do krivih srastanja tih ideja i opsesija s doma\u0107im katolicizmom i konzervativnom tradicijom, ali postoje i gotovo pa be\u0161umna prevo\u0111enja u na\u0161 kontekst, poput, na primjer, onog u kojem jugoslavenske elite vrlo lako preuzimaju ulogu ameri\u010dkih &#8220;obalnih&#8221; elita. A neka su prevo\u0111enja jo\u0161 na \u010dekanju.<\/p>\n\n\n\n<p>Ne znamo stoji li iza tog konkretnog \u010dekanju slab prijevodni potencijal doma\u0107e kapitalisti\u010dke klase ili su zakr\u010deni i ideolo\u0161ki opskrbni lanci, ali nikako da kod nas primijetimo aktivaciju mo\u017eda trenutno i najva\u017enije <a href=\"https:\/\/nymag.com\/intelligencer\/2022\/12\/gop-house-republicans-esg-woke-wall-street.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">opsesije<\/a> ameri\u010dke desnice. Naime, tamo\u0161nji je desni um, sastavljen od desne frakcije (fosilnog) kapitala i &#8220;organskih intelektualaca&#8221;, suo\u010den s dinamikom i kontradikcijama suvremenog kapitalizma, zaklju\u010dio da se kapitalisti\u010dka klasa ne pona\u0161a sukladno zahtjevima samog kapitalizma ve\u0107 da koristi vlasni\u010dke i upravlja\u010dke ovlasti da promovira lijeve ili &#8220;woke&#8221; politike. Da, ludo je kao \u0161to i zvu\u010di. No, to nas ne abolira od zadatka shva\u0107anja izvora ovakvih ideja. Jer koliko god nekad ideje desnice bile potpuno lude one odnekud crpe socijalnu uvjerljivost. Pa \u010dak i onda kada tvrde da najmo\u0107niji kapitalisti svijeta i Wall Street rade protiv samog kapitalizma i tako ponavljaju tezu iz Komunisti\u010dkog manifesta o klasi koju je kapitalizam proizveo i koja \u0107e postati grobar kapitalizma. Samo su zamijenili uloge klasama: Marx i Engels su o\u010dito krivo mislili da \u0107e to biti radni\u010dka klasa, a oni su pak tu ulogu namijenili bur\u017eoaziji.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, odakle socijalna uvjerljivost tako bizarnoj ideji? Odgovor se krije u takozvanim ESG investicijama. ESG je akronim koji stoji za &#8220;<em>environment, social and governance<\/em>&#8220;, \u0161to u prijevodu zna\u010di da se radi o investicijama koje u obzir uzimaju za\u0161titu okoli\u0161a, dru\u0161tvenu odgovornost i upravljanje. Posrijedi je relativno rasprostranjen investicijski kriterij koji se dodaje onom klju\u010dnom i neophodnom, a to je profitabilnost. Ameri\u010dka desnica predvo\u0111ena Republikancima pak smatra da se iza tih novih kriterija krije politi\u010dka agenda neprikladna samoj poslovnoj djelatnosti i da je rije\u010d o promoviranju politi\u010dkih ideja van zone reprezentativne demokracije: privatni investitori koriste vlastiti monopol na odlu\u010divanje o alokaciji kapitala kako bi ostvarili politi\u010dke ciljeve. A realizacija politi\u010dkih ciljeva mora biti podlo\u017ena demokratskim procedurama, a ne privatnim odlukama najmo\u0107nijih ljudi. I tu je desnica u pravu i tu le\u017ei dimenzija socijalne uvjerljivosti, ali izvla\u010de krivi zaklju\u010dak: nije potrebno depolitizirati ekonomiju tako da se investitori ne smiju baviti politi\u010dkim pitanjima ve\u0107 ju je nu\u017eno politizirati tako da privatni vlasnici nemaju monopol na odluke o investicijama i da alokacija kapitala bude podlo\u017ena demokratskim procedurama i dru\u0161tvenim interesima.<\/p>\n\n\n\n<p>Krivi zaklju\u010dak proizlazi, izme\u0111u ostalog, i iz krivog tuma\u010denja motivacije koja stoji iza ESG investicija. Naime, u povijesnim razdobljima izostanka sna\u017enog pritiska organizirane radni\u010dke klase sama kapitalisti\u010dka klasa \u010desto &#8220;poludi&#8221;: gubi homogenost i sklonost racionalnom upravljanju u op\u0107em (klasnom) interesu. Dolazi do unutarnjih klasnih sukoba s ideolo\u0161kim premazom. Posljednjih smo godina svjedoci raznih &#8220;zastranjenja&#8221;: od kripto entuzijazma preko Elona Muska kao takvog do ovih ideja desne frakcije ameri\u010dkog kapitala. Frakcije kapitala koje stoje iza ESG investicija nastoje se, barem donekle, oduprijeti tim zastranjenjima i imaju za to konkretne poslovne i povijesne razloge. Za po\u010detak, s obzirom na razine trenutnih ekonomskih i politi\u010dkih turbulencija u svoje ra\u010dunice polako uvode i ciljeve koji nisu vezani isklju\u010divo za kratkoro\u010dne profite ve\u0107 za dugoro\u010dnu stabilnost kapitalisti\u010dkog sustava.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111u te ciljeve svakako spada ekolo\u0161ka odr\u017eivost. Da ne bi bilo zabune, nezanemariv dio poslovne brige za ekologiju spada u <em>greenwashing<\/em> i licemjerje, \u0161to je vidljivo i u daljnjim investicijama u fosilna goriva, ali oni dobro znaju da je prebacivanje na obnovljive izvore energije dugoro\u010dna nu\u017enost. To \u0161to se ta nu\u017enost kosi s kratkoro\u010dnim profitima ameri\u010dkih naftnih korporacija koje financijskom podr\u0161kom stoje uglavnom iza Republikanaca ne zna\u010di, kako to sami Republikanci tuma\u010de, da je posrijedi kori\u0161tenje investicijskih alata za ostvarivanje politi\u010dkih ciljeva. Kao \u0161to ne zna\u010di ni da korporativna briga za razli\u010ditost i inkluzivnost nema ishodi\u0161te u zahtjevima samog poslovanja. Pored toga \u0161to upravlja\u010dka klasa u SAD-u vi\u0161e nije isklju\u010divo mu\u0161ka i bijela kao prije pedesetak godina, tako ni potro\u0161a\u010di nisu vi\u0161e dominantno bijeli. Korporativni brendovi su u prvom redu usmjereni na mla\u0111e gradsko stanovni\u0161tvo koje prili\u010dno odudara od uobi\u010dajene republikanske konzervativne baze: i rasno i godinama. Sasvim je normalna poslovna odluka da svoje kampanje, koje uklju\u010duje i famozne &#8220;treninge raznolikosti&#8221; me\u0111u zaposlenicima, usmjere na tu populaciju. Izme\u0111u ostalog zato \u0161to \u0107e i du\u017ee \u017eivjeti i samim tim postoji ve\u0107i potencijal lojalnosti brendu. Tako\u0111er, ne radi se samo o ameri\u010dkom ve\u0107 i me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu koje je po logici stvari rasno i politi\u010dki raznoliko.<\/p>\n\n\n\n<p>Desnica je, dakle, zamijenila uzroke i posljedice. Ne radi se o tome da se koriste investicijski alati za promjenu politi\u010dke stvarnosti ve\u0107 se promijenjena politi\u010dka stvarnost koristi za prilago\u0111avanje investicijskih alata i poslovnih taktika. Nekad to prilago\u0111avanje ispada nespretno kao u slu\u010dajevima dramatur\u0161ki &#8220;neopravdanog&#8221; uvo\u0111enja &#8220;druk\u010dijih&#8221; likova u Netflixovim serijama, ali ne zna\u010di da ti &#8220;druk\u010diji&#8221; ljudi ne trpe diskriminaciju u stvarnom \u017eivotu jer se scenarist nije najbolje prilagodio zahtjevima vlasnika koji proizvod prodaju diljem svijeta, a ne samo u \u010detiri zida &#8220;obi\u010dnih\u201d bijelih ljudi. Kao \u0161to ne zna\u010di ni da je poslovna briga elita za raznolikost i dru\u0161tvenu odgovornost dokaz da problemi s nejednako\u0161\u0107u i diskriminacijom ne postoje ve\u0107 da se radi o izmi\u0161ljenoj viktimologiji i. Ali dok god se kapital ne bude optu\u017eivao za ono \u0161to se oduvijek i optu\u017eivao \u2013 nejednakost, eksploataciju i profitno investiranje koje zanemaruju dru\u0161tvene potrebe \u2013 desnica \u0107e mo\u0107i jahati na ideji koalicije elita i, po njima, navodno ugro\u017eenih skupina. Kao \u0161to smo vi\u0161e puta na ovim stranicama naglasili, socijalnu uvjerljivost desnici prije svega jam\u010di socijalna neuvjerljivost ljevice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na\u017ealost, Dr\u017eavni zavod za statistiku pri pra\u0107enju robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom ne pokriva uvoz ideolo\u0161kih &#8220;roba&#8221;. No, bez obzira na izostanak preciznih podataka, prili\u010dno pouzdano mo\u017eemo ustvrditi da uvoz ideja i opsesija ameri\u010dke desnice kontinuirano raste. Ponekad dolazi do krivih srastanja tih ideja i opsesija s doma\u0107im katolicizmom i konzervativnom tradicijom, ali postoje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43477,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,275],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-43475","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-ekstremna-desnica","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43475","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43475"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43475\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43480,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43475\/revisions\/43480"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43477"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43475"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43475"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43475"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43475"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43475"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43475"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43475"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}