Referendumom o Radioteleviziji Slovenije kulminirala je slovenska “superizborna” godina koju su prije svega obilje\u017eili porazi Janeza Jan\u0161e. Pojavljuju se umjereniji kandidati na desnici koji bi ga rado zamijenili. Koji je njihov profil i imaju li \u0161anse?<\/p>\n\n\n\n
Slovenija je pro\u0161le nedjelje zavr\u0161ila superizbornu godinu s tri referenduma u re\u017eiji glavne opozicijske stranke, Jan\u0161ine Slovenske demokratske stranke (SDS). Destruktivnom logikom motivirani SDS htio je blokiranjem zakona o dugotrajnoj opskrbi i vladi ote\u017eati rad novim vlastima, dok su blokiranjem zakona o Radioteleviziji Slovenije tra\u017eili na\u010din kako produ\u017eiti svoj utjecaj u najve\u0107oj medijskoj ku\u0107i. U sva tri slu\u010daja opozicija je pri tome bila neuspje\u0161na. Usprkos niskoj izlaznosti glasa\u010di su stali na stranu vlade, ali \u0161to je i va\u017enije, na stranu zaposlenika RTV Slovenija kojima novi zakon nudi put van terora krajnje desnice koja je ugrabila taj javni medij jo\u0161 za vrijeme vladavine SDS-a.<\/p>\n\n\n\n
Bira\u010di su usput aktualnoj vlasti dodijelili jo\u0161 jednu pobjedu u politici igranja na kartu antijan\u0161izma. Ta karta ve\u0107 desetlje\u0107ima liberalnoj slovenskoj politici daje bianco \u010dek za perpetuiranje statusa quo, ali istovremeno djeluje kao ko\u010dnica koja Sloveniju dr\u017ei iznad ponora krajnje desnice. Kako bi \u017eivot u tom ponoru izgledao svaki dan se mo\u017ee vidjeti na Radioteleviziji Slovenije, gdje su kadrovi konzervativnog SDS-a u protekle dvije godine na\u0161li svoj dom. Potpora glasa\u010da vladinom prijedlogu reforme RTV Slovenija va\u017ean je korak u smjeru spa\u0161avanju tog javnog medija.<\/p>\n\n\n\n
Superizborna godina (24. travanj op\u0107i izbori, 23. listopad prvi krug predsjedni\u010dkih izbora, 13. studeni drugi krug predsjedni\u010dkih izbora, 20. studeni prvi krug lokalnih izbora, 27. studeni referendumska nedjelja, 4. prosinac drugi krug lokalnih izbora) u Sloveniji je zavr\u0161ena, a gubitnik je SDS. Nakon \u0161to je na vlast u travnju do\u0161lo opet novo lice slovenske liberalne ljevice, ovaj puta Robert Golob, u predsjedni\u010dkoj pala\u010di fikus Boruta Pahora zamijenit \u0107e isto tako liberalna centristkinja Nata\u0161a Pirc Musar. Kao \u0161to smo napomenuli, svi poku\u0161aji blokade rada vlade s referendumima o zakonima o RTV Slovenija, vladi te dugotrajnoj opskrbi su dvostruko propali; ne samo da ih nije poduprlo pola onih koji su glasali, ve\u0107 i oni koji su stali uz opoziciju, nisu predstavljali 20% ukupnog glasa\u010dkog tijela, potrebnih da bi referendum uop\u0107e bio obvezuju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
“Dosta te vi\u0161e, idi u penziju, gdje ti je i mjesto”, bile su neuobi\u010dajeno o\u0161tre rije\u010di premijera Goloba upu\u0107ene Janezu Jan\u0161i na kongresu njegovog Pokreta sloboda po\u010detkom studenog. Golob nije usamljen u tom mi\u0161ljenju, a sve javnije se razglaba o tome i na desnici. S relativno uspje\u0161nom kampanjom kandidata SDS-a An\u017eeta Logara u drugom krugu predsjedni\u010dkih izbora, ideja zamjene dugogodi\u0161njeg \u0161efa desnice pu\u0161ta korijene i me\u0111u konzervativcima. Logar nije aktivno participirao u referendumskim histerijama SDS-a, a svojim umirenim tonovima pridobio je i simpatije centrista koji kona\u010dno mogu sanjati o “zdravoj” desnici u Sloveniji koja je u liberalnom imaginariju iz nikad razja\u0161njenih razloga klju\u010dna za zdravu demokraciju. Logarovo distanciranje od izjava strana\u010dkih kolega naletjelo je na porugu brojnih komentatora, ali je o\u010dito i djelovalo. \u010cinjenica da je donedavno bio ministar vanjskih poslova u najdesnijoj vladi u slovenskoj povijesti kao da mu je opro\u0161tena. Ba\u0161 ta vlada, \u010diji je klju\u010dni \u010dlan bio umjereni, mladi i liberalniji ljubljanski politi\u010dar An\u017ee Logar, izme\u0111u ostalog stoji i iza udara na RTV Sloveniju zbog kojeg je nova vlast na vrh prioriteta uvrstila “depolitizaciju” javne radiotelevizije.<\/p>\n\n\n\n
RTV Slovenija za razliku od nekih drugih javnih medija u postjugoslavenskom prostoru u\u017eiva dosta visoko povjerenje javnosti – ili je pak u\u017eivala to povjerenje prije zadnjih promjena. Posljednje brojke, koje je vodstvo televizije sakrivalo u tjednima prije referenduma, ukazuju na vi\u0161e od 10% pada gledanosti samo u protekloj godini. Televizija, specifi\u010dnije informativni program, zapravo i je glavna \u017ertva desni\u010darskih sabota\u017ea, iako se posljedice osje\u0107aju i na pra\u0107enosti portala RTV, dok radio nikad ba\u0161 i nije bio meta politike. Strana\u010dka propaganda kombinirana s te\u0161kim amaterizmom politi\u010dko podobnih ljudi iza i ispred kamere, koji su svakodnevna realnost najve\u0107e medijske ku\u0107e u dr\u017eavi, zapravo postavljaju pitanje je li uni\u0161tavanje RTV-a, a ne njegova izgradnja po vlastitoj mjeri, bila oduvijek i cilj SDS-a, \u010diji vidljiviji \u010dlanovi ve\u0107 godinama javno priznaju da ne pla\u0107aju mjese\u010dnu naknadu od 12,75 eura, dok su istovremeno velike novce i vrijeme bacali u stvaranje paralelne medijske strukture koja propagira paralelnu realnost.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107insko pasivni \u0161trajk zaposlenih na RTV-u nije donio nikakvih pozitivnih pomaka unutar medijske ku\u0107e, ali je barem omogu\u0107io javnosti da vidi nesposobnost i zlobu vladaju\u0107ih. Generalni direktor Andrej Grah Whatmough, direktor televizije Uro\u0161 Urbanija, odgovorna urednica informativnog programa Jadranka Rebernik i mnogi drugi postavljeni su na te pozicije mo\u0107i mimo volje zaposlenih i pomo\u0107u programskog vije\u0107a RTV-a kojeg je ugrabila desnica. Mo\u017ee li novi zakon popraviti nanesenu \u0161tetu?<\/p>\n\n\n\n
Trenutno va\u017ee\u0107i zakon, kojeg je 2005. pripremila prva Jan\u0161ina vlada, daje poslanicima ogromnu mo\u0107 kod imenovanja vije\u0107nika pa tako njih 21 od ukupno 29 postavlja direktno parlamentarna ve\u0107ina. Isto va\u017ei za nadzorno vije\u0107e. Po novom \u0107e obje funkcije vr\u0161iti vije\u0107e RTV-a, a kreira se i financijski odbor.<\/p>\n\n\n\n
U skladu s novim zakonom, od 17 \u010dlanova vije\u0107a RTV-a 6 \u010dlanova imenovat \u0107e zaposleni, a preostalih 11 talijanska i mad\u017earska nacionalna zajednica, predsjednica Slovenije, Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, Nacionalno vije\u0107e za kulturu, Olimpijski komitet Slovenije, Informacijski ovla\u0161tenik, Vije\u0107e za odr\u017eivi razvoj i za\u0161titu okoli\u0161a, Nacionalno vije\u0107e invalidskih organizacija te pravobranitelj. U upravljanje \u0107e se mo\u0107i uklju\u010diti i gra\u0111ani koji \u0107e se kandidirati za vije\u0107nike.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107a te\u017eina daje se i mi\u0161ljenju zaposlenih kod imenovanja urednika, a upravu vodit \u0107e \u010detiri osobe koje \u0107e obavljati posao generalnog direktora. U zakonu se nalazi i va\u017ean detalj uspostavljanja funkcije direktora digitalnih sadr\u017eaja koji \u0107e biti ravan direktorima televizija i radija. Koliko \u0107e ovaj zakon biti uspje\u0161an pri ispunjavanju deklariranog cilja “depolitizacije” RTV Slovenije treba jo\u0161 vidjeti, no jasno je da se radi o nu\u017enoj reforiu kako bi se RTV spasila od trenutnih strvinara. Zakon o RTV na kraju je poduprlo 62,4% glasa\u010da, a izlaznost je bila tek ne\u0161to vi\u0161e od 40%.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dan postotak potpore dobio je i zakon o dugotrajnoj opskrbi koji zapravo samo za godina dana pomi\u010de reforme na tom podru\u010dju kako bi se kupilo vrijeme da se srede stvari. Ne\u0161to manju potporu dobio je zakon o vladi koji zapravo ni\u0161ta ne mijenja, ve\u0107 se radi samo o posebnosti slovenskog sustava zbog kojeg svaka nova vlada mora na novo u zakon upisati ministarstva i svoju organizaciju rada. A SDS ne bi bio SDS da nije sko\u010dio i na to te na valu populisti\u010dkog stra\u0161enja o 20 ministarstava tra\u017eio potporu ljudi, ali primarno na\u010din kako onemogu\u0107iti vladu da radi svoj posao.<\/p>\n\n\n\n
Trostruki poraz Jan\u0161e ukazao je na njegov vje\u010dni politi\u010dki problem, a to jest da ga njegovih 20% glasa\u010da obo\u017eava, dok ga ostatak dr\u017eave mrzi ili barem ne odobrava. “Slovenija u budu\u0107nosti treba sna\u017eni desni centar”, zapisao je u reakciji na poraz desnice Matej Tonin, predsjednik Nove Slovenije (NSi) i otvorio frontu s Jan\u0161om. “Svaki izbori na kojima se direktno ili indirektno pojavi Janez Jan\u0161a, postaju iracionalni i emocionalni,” a u takvoj klimi lijevi politi\u010dki pol pobje\u0111uje bez sadr\u017eaja, jo\u0161 je dodao \u0161ef NSi-a. Zbog toga, kao \u0161to je zapisao Tonin, njegova stranka vi\u0161e ne\u0107e i\u0107i u vladu koju bi vodio Jan\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
\u010cinjenica je da Tonin ve\u0107 godinama poku\u0161ava oja\u010dati NSi te ju distancirati od SDS-a, primarno promoviranjem sna\u017enijih neoliberalnih politika i povezivanjem s Katoli\u010dkom crkvom. Iako rezultati njegove stranke ukazuju na relativni uspjeh u tome, NSi ostaje daleko iza SDS-a po popularnosti, a Toninova persona nije ni blizu kultu li\u010dnosti kojeg Jan\u0161a gaji kod bira\u010da SDS-a. Iako se NSi i za vrijeme vladanja htjela barem do neke mjere distancirati od SDS-a, u potpunosti je podupirala destruktivno pona\u0161anje najve\u0107e koalicijske stranke.<\/p>\n\n\n\n
An\u017ee Logar je s druge strane potporom glasa\u010da na predsjedni\u010dkim izborima, koja je bila ve\u0107a od zbroja rezultata NSi-a i SDS-a zajedno na pro\u0161lim izborima, postao prva ve\u0107a unutarstrana\u010dka prijetnja Jan\u0161i u dugo vremena. “Danas smo na po\u010detku ne\u010dega velikog”, rekao je Logar na dan poraza od Pirc Musar, \u0161to su neki interpretirali kao njegovu \u017eelju da osnuje vlastitu stranku. To bi vjerojatno bio i lak\u0161i put za svrgavanje Jan\u0161e s vrha konzervativne piramide, a takav desno-centristi\u010dki Logar ne bi bio samo prijetnja Janezu Jan\u0161i ve\u0107 i liberalnom establi\u0161mentu koji desetlje\u0107ima vodi antipolitiku na ra\u010dun gra\u0111ana.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Referendumom o Radioteleviziji Slovenije kulminirala je slovenska “superizborna” godina koju su prije svega obilje\u017eili porazi Janeza Jan\u0161e. Pojavljuju se umjereniji kandidati na desnici koji bi ga rado zamijenili. Koji je njihov profil i imaju li \u0161anse? Slovenija je pro\u0161le nedjelje zavr\u0161ila superizbornu godinu s tri referenduma u re\u017eiji glavne opozicijske stranke, Jan\u0161ine Slovenske demokratske stranke […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43467,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12],"theme":[456],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[1203],"class_list":["post-43463","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","theme-politika","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43463","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43463"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43463\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43464,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43463\/revisions\/43464"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43467"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43463"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43463"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43463"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43463"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43463"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43463"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43463"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}