{"id":43391,"date":"2022-11-24T12:53:44","date_gmt":"2022-11-24T11:53:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43391"},"modified":"2022-11-25T09:27:24","modified_gmt":"2022-11-25T08:27:24","slug":"poslodavci-napadaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43391","title":{"rendered":"Poslodavci napadaju"},"content":{"rendered":"\n

Njema\u010dka vladaju\u0107a koalicija tokom predizborne kampanje pro\u0161le je godine izme\u0111u ostalog obe\u0107ala pove\u0107anje mjese\u010dnih naknada za nezaposlenost (s trenutnih 449 eura na 503 eura po osobi). Me\u0111utim, u aktualnoj raspravi o reformi sustava naknada za nezaposlenost njema\u010dki poslodavci i opozicija pose\u017eu<\/a> za standardnim, i ve\u0107 puno puta osporenim, argumentima o tome da takve mjere odgovaraju ljude od tra\u017eenja posla. \u201eJako sam zabrinut za poslovnu klimu\u201c, izjavio je predsjednik Njema\u010dke udruge poslodavaca, Rainer Dulgersaid, referiraju\u0107i se na zahtjeve za ve\u0107om regulacijom radnih uvjeta i pove\u0107anjem naknada za nezaposlenost koje \u0107e, prema njemu, potkopati volju za radom kod nezaposlenih osoba. Najavljena reforma, ukoliko se provede, bila bi najve\u0107a revizija sustava naknada za nezaposlene od 2005., kada je Schr\u00f6derova administracija pokrenula veliku reformu s ciljem liberalizacije tr\u017ei\u0161ta rada. Prijedlog reforme tako\u0111er bi smanjio i uvjete koje nezaposlena osoba mora zadovoljiti kao bi ostvarila pravo za naknadu za nezaposlenost, \u0161to se uglavnom odnosi na imovinski prag. Konzervativna CDU, koja je trenutno u opoziciji, tako\u0111er je sna\u017eno kritizirala ovaj prijedlog, a postoji dobra \u0161ansa da bi ga mogla i blokirati.<\/p>\n\n\n\n

Istovremeno je u Francuskoj donesena odluka da \u0107e se nezaposlenima skratiti<\/a> razdoblje u kojem mogu dobivati naknadu za nezaposlenost za \u010dak 25% u odnosu na dosada\u0161nji model, kako je ovog ponedjeljka objavio ministar rada Olivier Dussopt. Kao motiv za ovu reformu Dussopt je naveo probleme s manjkom radne snage \u2013 60% francuskih kompanija ima problema s nala\u017eenjem potrebnog broja radnika. Ovom mjerom namjerava se zaposliti 100.000 do 150.000 trenutno nezaposlenih osoba u 2023. godini. Ipak, reforma \u0107e se provoditi samo ukoliko stopa nezaposlenosti ostane ispod 9% (trenutno iznosi 7,3%), odnosno ukoliko ekonomski kontekst ne bude nepovoljan. Francuski sindikati i lijevo orijentirani politi\u010dari bijesni su zbog ove reforme i smatraju da bi se vlada trebala pozabaviti programima prekvalifikacije i lo\u0161om razinom radnih uvjeta u francuskim kompanijama, umjesto da mijenja politike ovisno o trenutnoj ekonomskoj situaciji. S druge strane, francuski su poslodavci zadovoljni ovom odlukom koju vide kao djelomi\u010dan odgovor na probleme sa zapo\u0161ljavanjem.<\/p>\n\n\n\n

Brojna istra\u017eivanja su dokazala da ukidanje naknada nezaposlenima i drugih oblika socijalnih transfera ne poti\u010de<\/a> zapo\u0161ljavanje, jer se uzroci nezaposlenosti ne nalaze u tome da naknade nezaposlenima omogu\u0107uju komforan \u017eivot, ve\u0107 u nizu drugih faktora koji ovise o specifi\u010dnostima tr\u017ei\u0161ta rada (migracije, starost stanovni\u0161tva, neuskla\u0111enost vje\u0161tina radnika s onima koje su potrebne za obavljanje poslova koji se nude itd.). Me\u0111utim, argument koji govori suprotno ne odumire me\u0111u poslodavcima i bliskim im politi\u010darima koji problem uvijek vide u ponudi radne snage, a ne u vlastitim “poslovnim modelima\u201c. S druge strane, post-pandemijsko razdoblje obilje\u017eeno je manjkom radne snage, \u0161to argumentima o ukidanju naknada kao rje\u0161enju tog problema daje plodniji kontekst od uobi\u010dajenog. Broj slobodnih radnih mjesta trenutno u brojnim dr\u017eavama nadma\u0161uje broj radnika koji tra\u017ee posao, a stopa slobodnih radnih mjesta u SAD-u i EU raste od po\u010detka 2021. Val otkaza koji se po\u010deo doga\u0111ati tijekom 2021. potaknuo je smi\u0161ljanje termina poput Velike ostavke<\/a> (Great Resignation ili Big Quit) koji pogre\u0161no navode na ideju da je radnicima generalno dosta rada, dok bi to\u010dnije bilo re\u0107i da im je dosta lo\u0161ih poslova, jer ve\u0107ina tih otkaza nije bila trajna. Me\u0111u razlozima aktualnog manjka radne snage ekonomisti isti\u010du posljedice pandemije poput sto\u017ee imigracijske politike, ali i promjenu o\u010dekivanja od radnog mjesta zbog iskustva pandemije, \u010demu su pridonijeli nemogu\u0107i uvjeti rada u odre\u0111enim “esencijalnim\u201c zanimanjima, kao i isplata raznih oblika pomo\u0107i tijekom lockdowna. Dakle, umjesto ponude kvalitetnijih radnih mjesta, poslodavci \u017eele ukidanjem naknade za nezaposlene natjerati radnike da se zaposle na lo\u0161im radnim mjestima. <\/p>\n\n\n\n

Pitanjem bi li to zaista polu\u010dilo taj rezultat pozabavili su se ekonomisti<\/a> sa sveu\u010dili\u0161ta Columbia, Harvard, Massachusetts Amherst i Toronto. U 26 saveznih dr\u017eava (s republikancima na \u010delu u njih 25) programi financijske pomo\u0107i nezaposlenima tijekom pandemije ukinuti su ranije od slu\u017ebenog isteka roka, uz argument da \u0107e tako rije\u0161iti problem nedostatka radne snage i potaknuti nezaposlene da potra\u017ee posao. Istra\u017eivanje, provedeno na podacima o 18.648 nezaposlenih osoba koje su primale dr\u017eavnu pomo\u0107 krajem travnja 2022. i zatim je odlukom vlasti izgubile, pokazalo je da je ukidanje naknada potaknulo zapo\u0161ljavanje, ali u daleko manjem intenzitetu od o\u010dekivanog. Konkretno, 7 od 8 osoba kojima su naknade ukinute ostalo je nezaposleno. Me\u0111utim, \u0161teta koju je ukidanje naknada uzrokovalo puno je ve\u0107a \u2013 ta je odluka navela ku\u0107anstva da smanje svoju tjednu potro\u0161nju za 20%, \u0161to se prevodi u 2 milijarde potro\u0161enih dolara manje od lipnja do kolovoza. Budu\u0107i da se u pravilu radi o ku\u0107anstvima s ni\u017eim prihodima, ta je odluka imala ne samo ekonomski negativne posljedice, nego i socijalne, istaknuli su autori istra\u017eivanja. Sve u svemu, podaci upu\u0107uju na to da ukidanje naknada za nezaposlene ne igra veliku ulogu u poticanju zapo\u0161ljavanja, ali zato igra veliku ulogu u dodatnom osiroma\u0161enju nezaposlenih. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Njema\u010dka vladaju\u0107a koalicija tokom predizborne kampanje pro\u0161le je godine izme\u0111u ostalog obe\u0107ala pove\u0107anje mjese\u010dnih naknada za nezaposlenost (s trenutnih 449 eura na 503 eura po osobi). Me\u0111utim, u aktualnoj raspravi o reformi sustava naknada za nezaposlenost njema\u010dki poslodavci i opozicija pose\u017eu za standardnim, i ve\u0107 puno puta osporenim, argumentima o tome da takve mjere odgovaraju […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":43394,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[652,884,1144],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-43391","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-nezaposlenost","tag-pandemija","tag-udruga-poslodavaca","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43391","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43391"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43391\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43399,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43391\/revisions\/43399"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43394"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43391"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43391"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43391"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43391"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43391"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43391"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43391"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}