{"id":43375,"date":"2022-11-22T11:17:27","date_gmt":"2022-11-22T10:17:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43375"},"modified":"2022-11-22T11:20:35","modified_gmt":"2022-11-22T10:20:35","slug":"cop-zelena-prevara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43375","title":{"rendered":"COP: Zelena prevara"},"content":{"rendered":"\n<p>Ovoga vikenda zavr\u0161io je jo\u0161 jedan COP &#8211; godi\u0161nja konferencija UN-a o klimatskim promjenama koja se odr\u017eavala u egipatskom ljetovali\u0161tu Sharm El-Sheikhu. Mediji su unisono izvijestili da je postignut povijesni sporazum o osnivanju fonda za nadoknadu \u0161tete koju su proizvele klimatske promjene. A klimatske promjene poga\u0111aju najvi\u0161e suptropske i tropske dijelove svijeta koji su i najsiroma\u0161niji. Pogotovo te\u0161ko se s posljedicama su\u0161a i poplava nose zemlje Isto\u010dne Afrike i Ju\u017ene Azije. Nedavne katastrofalne poplave u Pakistanu mo\u017eda su i najo\u010ditiji primjer kako globalno zagrijavanje utje\u010de na svakodnevni \u017eivot stanovnika ovih dijelova svijeta. Stoga, nije ni \u010dudno da je upravo ministrica u pakistanskoj vladi zadu\u017eena za klimatske promjene Sherry Rehman bila najglasnija u nastojanjima da do\u0111e do formiranja ovog posebnog namjenskog fonda koji bi najvi\u0161e pomagao upravo zemljama u razvoju u Aziji i Africi. Me\u0111utim, to je tek prva dobivena bitka.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako i koliko \u0107e se fond puniti, ostaje otvoreno pitanje. Bogate zemlje globalnog sjevera i zapada sigurno ne\u0107e tako lako pristati na financiranje \u0161teta koje uzrokuju klimatske promjene van njihovih granica. Kao \u0161to je izvijestila brazilska novinarka i sociologinja,&nbsp;<a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/jacobin.com\/2022\/11\/cop27-greenwashing-climate-inequality\" target=\"_blank\">Caroline Horne<\/a>, zapadne zemlje, a posebice izaslanik SAD-a za klimu, nekada\u0161nji dr\u017eavni tajnik, John Kerry, inzistirao je na tome da bi se fond trebao financirati privatnim sredstvima. Kako prisiliti privatne kompanije, primjerice, u najve\u0107oj ekonomiji svijeta da upla\u0107uju novac u globalni fond za klimatske promjene, Kerry nije jasno odgovorio. Ali zato mo\u017eemo mi: sna\u017enom dr\u017eavnom regulacijom i ve\u0107im oporezivanjem korporacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Do regulacije i sna\u017enijeg dr\u017eavnog klimatskog intervencionizma sigurno ne\u0107e do\u0107i zato \u0161to su politi\u010dari iz siroma\u0161nih zemalja globalnog juga to lijepo tra\u017eili od svojih zapadnih kolega ili ne daj bo\u017ee Unilevera ili Coca Cole, dviju transnacionalnih korporacija koje su financirale dva zadnja COP-a. Iz tih razloga, a i zbog vojske lobista za naftni i plinski biznis koji mahom nadma\u0161uju nacionalne delegacije, ve\u0107ina klimatskih aktivista UN-ove konferencije za klimatske promjene ne do\u017eivljava ozbiljno. U nedavnom intervjuu za australski ABC, najpoznatija od njih, \u0161ve\u0111anka<a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=ufERA6HzP6E\" target=\"_blank\">&nbsp;Greta Thunberg<\/a>, COP je nazvala prevarom, ali istovremeno naglasila da je va\u017eno da tamo sjede delegacije zemalja najpogo\u0111enijih posljedicama globalnog zagrijavanja i da se njihov glas \u010duje, unato\u010d \u010dinjenici da se COP koristi kako bi velike korporacije uspje\u0161nim PR-om smanjile ili potpuno odagnale vlastitu odgovornost za zaga\u0111enje planete.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u017ealost, zapadni mediji su i ovaj COP iskoristili za produbljivanje i zao\u0161travanje geopoliti\u010dkih odnosa, umjesto da su izvje\u0161tavali o realnim odnosima snaga na ovakvim multilateralnim&nbsp;skupovima. U svom izvje\u0161taju o zaklju\u010dcima COP-a&nbsp;<a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.ft.com\/content\/03d7609b-decc-40fc-8029-a6cdebb11752\" target=\"_blank\">Financial Times<\/a>&nbsp;nije nijednom spomenuo ulogu lobiranja naftnog biznisa na kona\u010dan tekst zaklju\u010daka COP-a koji je bio posebno blag prema utjecaju fosilnih goriva na klimu. Ali zato su zemlje OPEC-a, Rusija i Kina bile optu\u017eene za nepostizanje ambicioznijeg plana i zaklju\u010daka. Prili\u010dno licemjerno, s obzirom na povijesnu ulogu i odgovornost najrazvijenijih, Zapadne Europe i SAD-a, kao i njihovih naftnih kompanija, za trenutno ekolo\u0161ko stanje planete.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugim rije\u010dima, jedino vrijedno spomena vezano za 27. COP je fond za nadoknadu \u0161tete najranjivijih zemalja. Sve ostalo je bilo\u00a0<em>business as usual<\/em>. Konferencija u kojoj je tolika uloga privatnog kapitala i interesa ne mo\u017ee rezultirati zna\u010dajnijim uspjesima niti druga\u010dijim rezultatima. Istovremeno, u multipolarnom svijetu gdje su odnosi izme\u0111u dr\u017eava sve zao\u0161treniji, COP se medijski iskoristio kako bi te odnose dodatno opteretio, pomalo smije\u0161nim predstavljanjem Zapada kao svojevrsnog nositelja progresivnih ideja o klimatskim promjenama, \u0161to ne mo\u017ee biti dalje od istine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ovoga vikenda zavr\u0161io je jo\u0161 jedan COP &#8211; godi\u0161nja konferencija UN-a o klimatskim promjenama koja se odr\u017eavala u egipatskom ljetovali\u0161tu Sharm El-Sheikhu. Mediji su unisono izvijestili da je postignut povijesni sporazum o osnivanju fonda za nadoknadu \u0161tete koju su proizvele klimatske promjene. A klimatske promjene poga\u0111aju najvi\u0161e suptropske i tropske dijelove svijeta koji su i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":43376,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[128,727,357,28],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-43375","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetika","tag-klimatska-kriza","tag-klimatske-promjene","tag-mediji","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43375","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43375"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43375\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43383,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43375\/revisions\/43383"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43376"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43375"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43375"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43375"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43375"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43375"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43375"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43375"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}