{"id":43357,"date":"2022-11-17T14:34:09","date_gmt":"2022-11-17T13:34:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43357"},"modified":"2022-11-17T15:14:21","modified_gmt":"2022-11-17T14:14:21","slug":"zenama-je-hladno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43357","title":{"rendered":"\u017denama je hladno"},"content":{"rendered":"\n

Europski Dan jednakih pla\u0107a<\/a> obilje\u017een je ovog utorka (15. studenog), pri \u010demu su europske institucije i mediji skrenuli pozornost na rodni jaz u pla\u0107ama, odnosno \u010dinjenicu da \u017eene u Europskoj uniji u prosjeku zara\u0111uju 13% manje od mu\u0161karaca, te na potrebu za transparentnosti pla\u0107a unutar poduze\u0107a kako bi se stalo na kraj diskriminaciji. Datum je odabran kao prikaz te razlike, kao dan nakon kojeg \u0107e \u017eene u EU “besplatno raditi\u201c do kraja godine (u preostalih 13% vremena). Naravno, taj postotak varira od dr\u017eave do dr\u017eave, pa bi u Latviji i Estoniji u kojima jaz u pla\u0107ama prelazi 20% taj simboli\u010dki datum trebalo obilje\u017eiti ranije, a kasnije u nekima poput Luksemburga, Rumunjske i Slovenije u kojima jaz u pla\u0107ama ne prelazi 4%. Jo\u0161 jedan, na\u017ealost u medijima vrlo popularan, na\u010din za predstavljanje ove razlike su formulacije poput one koju je objavila Europska komisija na svojim stranicama: “To zna\u010di da za svaki euro koji u prosjeku zaradi mu\u0161karac, \u017eena zara\u0111uje 87 centi\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to smo puno puta pisali, takve fraze istovremeno podcjenjuju i precjenjuju problem rodnih razlika u pla\u0107ama: precjenjuju na na\u010din da pogre\u0161no impliciraju op\u0107u rasprostranjenost diskriminacije, gotovo kao da se radi o konspiraciji poslodavaca koji u tajnosti potpla\u0107uju radnice koje rade isti posao kao njihovi kolege, \u00a0iako sva istra\u017eivanja ukazuju na to da taj tip diskriminacije obja\u0161njava vrlo mali postotak razlika u pla\u0107ama. Drugim rije\u010dima, takva diskriminacija postoji, ali ne u tolikoj mjeri da bi je trebalo uporno gurati u prvi red prilikom rasprava o rodnim razlikama u pla\u0107ama. Zato \u0161to je glavni problem drugdje: prije svega, u neprilago\u0111enosti tr\u017ei\u0161ta rada roditeljima male djece, \u0161to naj\u010de\u0161\u0107e poga\u0111a \u017eene koje (ako zadr\u017ee posao nakon trudno\u0107e) godinama financijski ispa\u0161taju zbog izbivanja s posla tijekom porodiljnog i maj\u010dinskog dopusta, kao i zbog manje dostupnosti u narednim godinama zbog brige o djeci. Drugo, istra\u017eivanja pokazuju je klju\u010dno obja\u0161njenje razlika u pla\u0107ama u potpla\u0107enosti na razini \u010ditavih zanimanja i sektora u kojima ve\u0107inom rade \u017eene. To se s pravom mo\u017ee smatrati diskriminacijom, ali to nije ona “jednostavna\u201c diskriminacija na kakvu se naj\u010de\u0161\u0107e misli, i kakva je uostalom i zakonom zabranjena. Iz tog razloga fraze o 87 centi koje \u017eene zarade za svaki euro koji zarade mu\u0161karci podcjenjuju problem potpla\u0107enosti \u017eena jer izazivaju asocijacije na nepravdu koja se mo\u017ee ukinuti uvo\u0111enjem novih zakona ili sankcija za poslodavce koji diskriminiraju \u017eene unutar svoje firme. Uz to, pri\u010dati samo o rodnom jazu u pla\u0107ama bez drugih, \u010desto puno va\u017enijih podataka, \u010desto vodi na krivi trag: na primjer, Rumunjska je jedina od tri \u010dlanice EU s najni\u017eim rodnim jazom u pla\u0107ama, \u0161to nipo\u0161to ne zna\u010di da \u017eene tamo imaju dobre pla\u0107e, kao \u0161to ni pad rodnog jaza u pla\u0107ama koji se \u010desto slavi kao znak napretka ne upu\u0107uje nu\u017eno na rast pla\u0107a \u017eena, nego mo\u017ee ukazivati i na pad pla\u0107a mu\u0161karaca. Ali \u0161ta je tu je, koliko god takav pristup ekonomskoj nejednakosti \u017eena i mu\u0161karaca bio manjkav, \u010dini se da on ne izlazi iz mode u lijevo-liberalnim krugovima, valjda jer se mo\u017ee predstaviti jednom brojkom i upe\u010datljivim frazama o djeli\u0107u eura\/dolara za koji su \u017eene zakinute.<\/p>\n\n\n\n

Europski sindikati (ETUC) su prilikom obilje\u017eavanja Dana jednakih pla\u0107a rodni jaz u pla\u0107ama doveli u vezu s podacima iz novog istra\u017eivanja<\/a> Eurofounda koji ukazuju na to da porast tro\u0161kova najvi\u0161e poga\u0111a \u017eene, i to posebno \u017eene bez partnera. Istra\u017eivanje je tako\u0111er pokazalo da su samohrane majke i \u017eene koje \u017eive same najvi\u0161e pogo\u0111ene energetskim siroma\u0161tvom. Gotovo polovica samohranih majki (44%) i tre\u0107ina solo \u017eena (31%) u EU predvi\u0111a da \u0107e te\u0161ko pokriti tro\u0161kove za energiju u idu\u0107a tri mjeseca, dok je to izjavilo 26% mu\u0161karaca. ETUC je ove fri\u0161ke podatke iskoristio da upozori i na \u010dinjenicu da aktualni porast \u017eivotnih tro\u0161kova i cijena energenata ne zna\u010di samo da \u0107e \u017eene te\u017ee platiti ra\u010dune ove zime, nego i da \u0107e se \u017eene te\u017ee izvu\u0107i iz nasilnih veza ukoliko ne mogu pre\u017eivjeti bez drugog prihoda. Zato je, poru\u010duje ETUC, nu\u017eno pod hitno dovesti mjere na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se za\u0161titilo ove najranjivije kategorije od aktualne krize. Zahtjevi ETUC-a sa\u017eeti su u tzv. planu od \u0161est to\u010daka<\/a> koji uklju\u010duje pove\u0107anje pla\u0107a, zamrzavanje cijena energenata, financijsku pomo\u0107 onima koji ne mogu platiti ra\u010dune, zabranu isklju\u010divanja struje i plina i uvo\u0111enje poreza na ekstraprofit energetskim divovima.<\/p>\n\n\n\n

Zamjenica glavnog tajnika ETUC-a Esther Lynch komentirala je ove zahtjeve s naglaskom na rodnu dimenziju tako \u0161to je istaknula da \u017eene \u010de\u0161\u0107e rade na slabo pla\u0107enim poslovima zbog toga \u0161to su “\u017eenska\u201c zanimanja podcijenjena te da su \u010de\u0161\u0107e zaposlene na nepuno radno vrijeme zbog toga \u0161to u velikoj ve\u0107ini snose teret brige za djecu i starije. Lynch je istaknula da je kriza tro\u0161kova \u017eivota gurnula \u017eene u ozbiljno siroma\u0161tvo: “Rije\u010d je o gotovo polovici samohranih majki koje ove zime ne\u0107e mo\u0107i priu\u0161titi grijanje za sebe i svoju djecu. Bit \u0107e puno toplih rije\u010di na Dan jednakih pla\u0107a, ali ono \u0161to \u017eene trebaju je da im politi\u010dari osiguraju tople domove pove\u0107anjem pla\u0107a, hitnim isplatama za gorivo i ograni\u010denjem cijena energije.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europski Dan jednakih pla\u0107a obilje\u017een je ovog utorka (15. studenog), pri \u010demu su europske institucije i mediji skrenuli pozornost na rodni jaz u pla\u0107ama, odnosno \u010dinjenicu da \u017eene u Europskoj uniji u prosjeku zara\u0111uju 13% manje od mu\u0161karaca, te na potrebu za transparentnosti pla\u0107a unutar poduze\u0107a kako bi se stalo na kraj diskriminaciji. Datum je […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":43360,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[533,644,1122],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-43357","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetsko-siromastvo","tag-rodna-nejednakost","tag-rodni-jaz-u-placama","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43357"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43357\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43362,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43357\/revisions\/43362"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43360"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43357"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43357"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43357"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43357"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}