{"id":43333,"date":"2022-11-17T11:30:00","date_gmt":"2022-11-17T10:30:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43333"},"modified":"2022-11-17T11:16:22","modified_gmt":"2022-11-17T10:16:22","slug":"kao-narucen","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43333","title":{"rendered":"Kao naru\u010den"},"content":{"rendered":"\n<p>Slu\u017ebeni naziv praznika koji se u narodu zove &#8220;Vukovar&#8221; ili &#8220;dan Vukovara&#8221; glasi Dan sje\u0107anja na \u017ertve Domovinskog rata i Dan sje\u0107anja na \u017ertvu Vukovara i \u0160kabrnje. Datum tog dr\u017eavnog blagdana i neradnog dana je sutra\u0161nji, dakle, 18. studenog, a status dr\u017eavnog blagdana i neradnog dana mu je zakonski dodijeljen krajem 2019. godine. Dakle, ovo je tre\u0107i put da taj datum do\u010dekujemo kao dr\u017eavni blagdan i prvi put u &#8220;postpandemijskom&#8221; kontekstu. Me\u0111utim, bez obzira na status, dan sje\u0107anja na \u017ertve Vukovara odavno ima politi\u010dku te\u017einu i godinama ve\u0107 predstavlja resurs za dizanje tenzija i politi\u010dke obra\u010dune.<\/p>\n\n\n\n<p>Ove je godine, barem zasad, takva praksa izostala. Tu i tamo se moglo naletiti na pokoju izjavu usmjerenu prema Miloradu Pupovcu ili na izjave predsjednika Zorana Milanovi\u0107a, ali o\u010dito je da nije prisutna sustavna politi\u010dka kampanja vezana uz ovaj bremeniti datum. I o\u010dito je da izostanak nije rezultat nekakvog kompromisa oko civilizacijskog minimuma kakvog iziskuje odavanje pijeteta. Prije \u0107e biti da iza mirne uvertire u vukovarsku kolonu sje\u0107anja stoji manjak politi\u010dkih potreba za nemirnom uvertirom. Ili barem manjak politi\u010dkog prostora za realizaciju tih potreba. Kao obja\u0161njenje se name\u0107u dva razloga.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvi se ti\u010de rezultata novog Popisa stanovni\u0161tva. Prema tim rezultatima broj Srba u Vukovaru vi\u0161e ne prema\u0161uje tre\u0107inu, a iz \u010dega proizlazi da vi\u0161e nemaju niz ustavom zajam\u010denih prava, poput onog na ravnopravnu slu\u017ebenu upotrebu jezika i pisma. S obzirom na to da je sni\u017eavanje broja Srba u gradu bio primarni politi\u010dki cilj gradona\u010delnika Ivana Penave sasvim je razumljivo za\u0161to se ovogodi\u0161nja obljetnica ne koristi u smjeru prozivanja Andreja Plenkovi\u0107a zbog koaliranja s Pupov\u010devim SDSS-om ili ne \u0161ire poruke koje izazivaju me\u0111unacionalne tenzije. Drugim rije\u010dima, Penava trenutno nema politi\u010dke potrebe za sustavnom kampanjom kao proteklih godina. No, ne treba sumnjati da \u0107e se potreba u jednom trenutku pojaviti.<\/p>\n\n\n\n<p>U protekle dvije godine se pak smanjio politi\u010dki prostor za realizaciju potreba (ekstremne) desnice. Nedavno je u kolumni u Jutarnjem listu Jurica Pavi\u010di\u0107 zaklju\u010dio da je Plenkovi\u0107 potkupio unutarstrana\u010dku desnu opoziciju koruptivnim rabotama. U tome vjerojatno ima istine, ali te\u0161ko da u potpunosti obja\u0161njava svojevrsni usta\u0161ki predah u doma\u0107oj politici. Da ne bi bilo zabune, usta\u0161kog sadr\u017eaja ne manjka na svakodnevnoj razini, ali izostaju razra\u0111ene kampanje i politi\u010dki projekti. Dio ih se, dakako, prebacio na proizvodnju ludila na temu pandemije koja je u odre\u0111enom periodu isisala sve druge teme. Me\u0111utim, dio problema zasigurno le\u017ei u liku i djelu predsjednika Milanovi\u0107a. To je taj drugi razlog.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvi koraci Milanovi\u0107evog takozvanog desnog zaokreta na desnici su do\u010dekani s ushi\u0107enjem. Pljeskalo mu se sa svih strana i upravo mu je kombinacija nove desne podr\u0161ke i one lojalne &#8220;lijeve&#8221; omogu\u0107avala rekordno visoke postotke popularnosti u anketama javnog mnijenja. I tu se Milanovi\u0107 profilirao kao <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41854\" target=\"_blank\">spontani ideolog<\/a> &#8220;druge republike&#8221;. Unato\u010d tome \u0161to Milanovi\u0107 smatra da predstavlja najve\u0107u prijetnju i trn u oku HDZ-u i \u0161to to misle i mnogi drugi, on je Plenkovi\u0107u do\u0161ao kao naru\u010den. Naime, svojim djelovanjem je gotovo pa potpuno istisnuo desnu opoziciju, tj. u\u010dinio ju privremeno nedjelotvornom. Njegova retorika i reference, \u0161to god mislili o njima, djeluju prili\u010dno intelektualno nadmo\u0107no u odnosu na de\u017eurne usta\u0161ke intelektualce; njegov frajerski gard Mostove glavne figure \u010dini dosadnim \u0161treberima; njegovo odlikovanje \u010delnika HVO-a i slanje vijenca na sprovod posljednjem partizanu iz Druge dalmatinske istovremeno normaliziraju povijesni revizionizam, ali i tupe o\u0161tricu esktremne desnice; njegove kritike Bruxellesa i orijentalizam kad su u pitanju BiH i Srbija tako\u0111er istovremeno normaliziraju desne stavove, ali i uskra\u0107uju strana\u010dkoj desnici &#8220;suverenizam&#8221; kao politi\u010dki \u017eeton.<\/p>\n\n\n\n<p>A zbog svojih ovlasti, Plenkovi\u0107u i HDZ-u ne predstavlja nikakvu opasnost. Ideolo\u0161ki u\u010dinci Milanovi\u0107eva djelovanja se jo\u0161 zbrajaju, ali neposredni politi\u010dki se daju uo\u010diti i najvi\u0161e \u0161tete ekstremnoj desnici. Te\u0161ko je procijeniti je li to dobra ili lo\u0161a vijest.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Slu\u017ebeni naziv praznika koji se u narodu zove &#8220;Vukovar&#8221; ili &#8220;dan Vukovara&#8221; glasi Dan sje\u0107anja na \u017ertve Domovinskog rata i Dan sje\u0107anja na \u017ertvu Vukovara i \u0160kabrnje. Datum tog dr\u017eavnog blagdana i neradnog dana je sutra\u0161nji, dakle, 18. studenog, a status dr\u017eavnog blagdana i neradnog dana mu je zakonski dodijeljen krajem 2019. godine. Dakle, ovo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43339,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[25],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-43333","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-nacionalizam","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43333"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43333\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43348,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43333\/revisions\/43348"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43339"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43333"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43333"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43333"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43333"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}