{"id":4326,"date":"2015-01-30T08:00:23","date_gmt":"2015-01-30T07:00:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4326"},"modified":"2015-01-30T13:39:08","modified_gmt":"2015-01-30T12:39:08","slug":"sudbina-trepce-izmedu-privatizacije-i-nacionalnih-sukoba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4326","title":{"rendered":"Sudbina Trep\u010de izme\u0111u privatizacije i nacionalnih sukoba"},"content":{"rendered":"

Na nedavnim pri\u0161tinskim prosvjedima koji su na ulice izveli desetke tisu\u0107a ljudi jedan od klju\u010dnih zahtjeva bila je nacionalizacija kompleksa rudnika Trep\u010da. Oko tog poznatog rudnika koji je odigrao ulogu u nekim od klju\u010dnih epizoda u procesu raspada biv\u0161e dr\u017eave danas se spore Republika Srbija i Republika Kosovo.<\/strong><\/p>\n

“Trep\u010da radi, Beograd se gradi” uzre\u010dica je koju na srpskom znaju svi na Kosovu. \u010cak i ljudi koji \u017eive u ruralnim dijelovima Kosova i obi\u010dno ne govore srpskohrvatski, no tako\u0111er i mladi ljudi koji nisu u\u010dili srpskohrvatski u \u0161kolama. Ova se uzre\u010dica \u010desto \u010dula na demonstracijama na Kosovu 1980-ih i po\u010detkom 1990-ih godina koje su nagovijestile raspad Jugoslavije. Kosovski Albanci vjeruju da je u Jugoslaviji Kosovo bilo eksploatirano i da je logika nejednakog razvoja zaslu\u017ena \u0161to je ostalo najsiroma\u0161niji dio zemlje. Razvoj industrije na Kosovu u tom razdoblju nije pratio razvoj Kosova kao pokrajine. Rast osje\u0107aja eksploatiranosti i neravnopravnosti rastao je me\u0111u kosovskim Albancima naro\u010dito nakon ukidanja autonomije 1989. i s ja\u010danjem utjecaja Srbije u Jugoslaviji nakon Titove smrti. Kosovska dru\u0161tvena poduze\u0107a koja su proizvodila i izvozila u to vrijeme (sada uglavnom privatizirana i kori\u0161tena samo kao skladi\u0161ta) pro\u0161la su u to vrijeme etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje: nakon 1989., kada se radni\u010dka klasa suprotstavila ukidanju autonomije Kosova, albanski radnici izbacivani su s posla. Sve je po\u010delo kada su rudari Trep\u010de pokrenuli vi\u0161ednevni \u0161trajk u rudniku Stari Trg \u010dime je njihov problem zadobio pozornost \u0161ire jugoslavenske javnosti i tada\u0161njih visokih funkcionera.<\/p>\n

Rasprostranjeni osje\u0107aj me\u0111u kosovskim Albancima da su jugoslavenska kolonija poticao je iz \u010dinjenice podrazvijenosti te pokrajine unato\u010d velikom bogatstvu u rudnim resursima, a biv\u0161a socijalisti\u010dka dr\u017eava nije svoje gra\u0111ane uspjela uvjeriti u proklamirani cilj jednakosti za sve. Na rudarskom \u0161trajku 1989. radnici su nosili Titove fotografije, a na snimkama iz tog vremena mo\u017ee se \u010duti socijalisti\u010dka retorika radnika i njihovo nagla\u0161avanje socijalisti\u010dkih vrijednosti u raspravama s jugoslavenskim funkcionerima koji su ih do\u0161li uvjeriti da prekinu \u0161trajk. Milan Ku\u010dan, tada\u0161nji slovenski predsjednik izjavio je: “\u0160trajk na Starom Trgu ne brani samo autonomiju Albanaca i Kosova. Brani Jugoslaviju, sve njezine republike i narode, uklju\u010duju\u0107i i Sloveniju.” Taj trenutak ozna\u010dio je po\u010detak raspada Jugoslavije koji \u0107e kulminirati oru\u017eanim sukobima 1990-ih.<\/p>\n

Petnaest godina nakon posljednjeg od ratova u procesu raspada Jugoslavije, onoga izme\u0111u Kosova i Srbije, rasprava o Trep\u010di se ponovno otvorila. Srbija, koja jo\u0161 smatra Kosovo dijelom svoje teritorije, poduzela je diplomatske i administrativne akcije te odr\u017eala konferenciju povodom nedavne najave kosovske vlade o po\u010detku procesa nacionalizacije Trep\u010de.<\/p>\n

Kratka povijest Trep\u010de<\/b><\/p>\n

Trep\u010da je postojala kao rudnik jo\u0161 u Srednjem vijeku, no prve ozbiljne radove<\/a> ondje napravila je britanska kompanija Selection Trust Ltd, koja je 1925. godine kupila rudnike od Srbije i potom uspostavila Trep\u010da Mines Ltd. Samo za ilustraciju, u 1935. godini ostvarili su profit od preko 200.000 funti od olova i cinka. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Trep\u010dom su upravljali nacisti, a od 1944. preuzimaju je partizani. Razdoblje od 1970-ih (kad je pove\u0107ana autonomija Kosova) do 1980. (godine Titove smrti), zlatno je doba Trep\u010de u kojem se prometnula u jedno od najva\u017enijih poduze\u0107a Jugoslavije. Od obi\u010dnog rudnika pretvorila se u poduze\u0107e aktivno u razli\u010ditim dijelovima Kosova, te je uz crpljenje ruda razvila i preradu. “Na vrhuncu svog djelovanja 1980., Trep\u010da je osiguravala posao za 22.500 radnika i imala prosje\u010dni godi\u0161nji promet od 100 milijuna dolara”, ka\u017ee se u UNDP-ovom izvje\u0161taju<\/a> iznijetom na konferenciji u Pri\u0161tini prije nekoliko godina.<\/p>\n

Tijekom 1990-ih (nakon ukidanja autonomije Kosova), kada su Albanci na Kosovu izgradili paralelni zdravstveni i obrazovni sustav te druge javne servise jer su bili masovno izbacivani sa svojih radnih mjesta, Trep\u010da je tako\u0111er do\u017eivjela pad proizvodnje. Nestabilnost situacije u tom periodu pridonijela je divljoj i ilegalnoj eksploataciji Trep\u010de. Zakonitost procesa pretvorbe Trep\u010de tijekom 1990-ih je dvojbena. Primjerice, Trep\u010da je 1991. reorganizirana pod nadzorom Nikole \u0160ainovi\u0107a, tada\u0161njeg ministra rudarstva i energije, koji je danas osu\u0111eni ratni zlo\u010dinac. Kompleks je 1997. godine trebao biti privatiziran zajedno s jo\u0161 75 kompanija. Te je godine uprava potpisala sporazum sa gr\u010dkom kompanijom Mytilineos, koja sada potra\u017euje dugovanja od Trep\u010de, i nije jedina tvrtka s takvom vrstom potra\u017eivanja. Prema izvje\u0161taju<\/a> UNMIK-a (Misija Ujedinjenih naroda na Kosovu koja je upravljala Kosovom od 1999. do 2008.), 66% dionica Trep\u010de pripada srbijanskom Fondu za razvoj, 27% su dionice dr\u017eave, 2,5% pripada Jugobanci, 2,5% Progresu i Beobanci, a 2% Elektroprivredi Srbije. No ovaj proces izveden je u vrijeme kad je oru\u017eani sukob izme\u0111u Srbije i Kosova ve\u0107 zapo\u010dinjao, \u0161to sam proces privatizacije \u010dini vrlo upitnim.<\/p>\n

Da stvar dodatno ilustriramo, navedimo slu\u010daj Novaka Bijeli\u0107a, koji postaje direktor Trep\u010de 1995., a osim toga bio je vlasnik i kompanije FAGAR u Podujevu. Bijeli\u0107 je tako\u0111er bio \u010dlan jugoslavenske Savezne skup\u0161tine. Kada je Trep\u010da 1997. bila u minusu od 20 milijuna njema\u010dkih maraka na bankovnom ra\u010dunu, Bijeli\u0107 je nalo\u017eio da tvrtka izvr\u0161i sve financijske transakcije cesijom kroz FAGAR Podujevo.\u00a0Ovo pokazuje na koji je na\u010din profit Trep\u010de kori\u0161ten u druge svrhe.<\/p>\n

Potra\u017eivanja iz Srbije<\/strong><\/p>\n

Najozbiljnija potra\u017eivanja od Trep\u010de dolaze od gr\u010dke kompanije Mytilineos, koja je devedesetih sklopila sporazum s nacionalnom jugoslavenskom kompanijom Genex, za koji su jam\u010dile nacionalne jugoslavenske banke Jugobanka i Beobanka. Tri spomenute kompanije i banke bile su poznate po vezama sa Slobodanom Milo\u0161evi\u0107em i njegovom obitelji. One od\u00a0Trep\u010de tako\u0111er potra\u017euju dugovanja. No \u0161anse da dobiju ovaj slu\u010daj u bilo kakvoj me\u0111unarodnoj arbitra\u017ei su prakti\u010dno nepostoje\u0107e. Jo\u0161 jedan potra\u017eiva\u010d je dr\u017eava Srbija, kao nasljednica srbijanskog Fonda za razvoj, koji je prema dokumentima ve\u0107inski vlasnik dionica Trep\u010de. Me\u0111utim, nakon progla\u0161enja kosovske neovisnosti i odluke Me\u0111unarodnog suda pravde da se progla\u0161enjem kosovske neovisnosti ne kr\u0161i me\u0111unarodno pravo, nije izgledno da \u0107e Srbija ikada upravljati Trep\u010dom. Najbolji mogu\u0107i scenarij za Srbiju bio bi onaj prema kojem Kosovo, u slu\u010daju nacionalizacije Trep\u010de, ima obvezu isplatiti potra\u017eivanja Srbiji.<\/p>\n

Kosovo ima pravo upravljati imovinom koja se nalazi na njegovu teritoriju. Prema Ahtisaarijevom planu i UNMIK-ovim zakonima, Kosovu je zajam\u010deno pravo da odbije servisirati nelegitimni dug. Tu je rije\u010d o dugovima koji su napravljeni u ime Trep\u010de u Milo\u0161evi\u0107evo vrijeme, o novcu kojim su najvjerojatnije financirani ratovi u biv\u0161oj Jugoslaviji i na Kosovu. Koliko se za sad mo\u017ee re\u0107i, u slu\u010daju me\u0111unarodnog procesa Kosovo mo\u017ee koristiti odluku Me\u0111unarodnog suda pravde, me\u0111unarodni akt o nelegitimnom dugu kao i druge argumente da dobije ovaj slu\u010daj. Na ovaj na\u010din, Kosovo mo\u017ee barem odbiti veliki dio navodnih dugova. U svakom slu\u010daju, kosovska vlada spremna je preuzeti preko 1,4 milijarde eura duga u slu\u010daju revitalizacije Trep\u010de.<\/p>\n

Trep\u010da je danas pod upravom Kosovske agencije za privatizaciju, \u010diji se upravni odbor sastoji od pet \u010dlanova i jednog promatra\u010da EU. Dva \u010dlana odbora su Albanci, jedan je manjinski predstavnik, a dva potje\u010du iz me\u0111unarodnih krugova. Upravni odbor namjerava 2. velja\u010de proglasiti likvidaciju Trep\u010de ako do tad ne do\u0111e do restrukturiranja i ako se ne donese odluka o pretvaranju u javno poduze\u0107e.<\/p>\n

Sprije\u010dena nacionalizacija<\/strong><\/p>\n

Uzimaju\u0107i u obzir \u010dinjenicu da je likvidacija mogu\u0107i rasplet te da bi, ukoliko do nje do\u0111e, ilegalni potra\u017eiva\u010di (primjerice Srbija, ili bilo koje poduze\u0107e koje od Trep\u010de potra\u017euje dugovanja) mogli preuzeti Trep\u010du, vlada Kosova odlu\u010dila je preuzeti Trep\u010du od Kosovske agencije za privatizaciju i ponovno je nacionalizirati. U ponedjeljak 19. sije\u010dnja, sazvana je posebna sjednica kako bi se odobrio nacrt Zakona o javnim poduze\u0107ima, a koji bi nadle\u017enost nad Trep\u010dom dao kosovskoj vladi. Uslijedila je brza reakcija premijera Srbije Aleksandra Vu\u010di\u0107a objavljena na naslovnicama srbijanskih medija koje su ga predstavljale kao spasitelja Trep\u010de. Malo potom, kosovska vlada je najavila odga\u0111anje procesa nacionalizacije Trep\u010de. Me\u0111utim, vlada je predlo\u017eila neke amandmane na postoje\u0107i Zakon o javnim poduze\u0107ima kako bi sprije\u010dila po\u010detak likvidacije Trep\u010de \u010dija budu\u0107nost i dalje ostaje neizvjesna. Treba naglasiti da prema najvjerodostojnijim kosovskim novinama Koha Ditore<\/a>, plan da se Trep\u010da u\u010dini javnim poduze\u0107em nije sprije\u010dila intervencija Srbije, nego je to u\u010dinilo ameri\u010dko veleposlanstvo koje smatra da proces “nacionalizacije ne odgovara ideolo\u0161kom profilu dviju desni\u010darskih stranaka PDK i LDK koje trenutno vladaju Kosovom. Amerikanci su tako\u0111er procijenili \u0161tetnom ideju da vlada preuzme potra\u017eivanja dugovanja u iznosu od preko milijardu eura.”<\/p>\n

Srbijanski premijer Vu\u010di\u0107 zahtijeva da se ovo pitanje na\u0111e na dnevnom redu briselskih pregovora izme\u0111u Kosova i Srbije, no Kosovo, s druge strane, kategori\u010dki odbija tu mogu\u0107nost, smatraju\u0107i pitanje Trep\u010de unutarnjim pitanjem zemlje. <\/b>Direktor instituta RIINVEST na Kosovu, ekonomski stru\u010dnjak Lumir Abdixhiku, dao nam je u razgovoru dva mogu\u0107a rje\u0161enja za slu\u010daj Trep\u010de:<\/p>\n

1) Trep\u010da mo\u017ee postati javno poduze\u0107e, \u0161to bi zna\u010dilo preuzimanje potencijalnih dugova u iznosu od 1,4 milijarde eura. Ovo tako\u0111er sadr\u017ei mogu\u0107nost da se, s obzirom na situaciju u kojoj su dugovi napravljeni, nakon procesa me\u0111unarodne arbitra\u017ee dugovi smanje na nulu.<\/p>\n

2) Pronala\u017eenje pravnog rje\u0161enja za Trep\u010du bez mijenjanja njezinog statusa sve do stru\u010dne procjene potra\u017eivanih dugovanja i profesionalne evaluacije kapaciteta Trep\u010de, \u010dime bi Trep\u010da ponovno postala jedno od najva\u017enijih sredstava za ekonomski razvoj Kosova.<\/p>\n

Podijeljeni rudnici<\/strong><\/p>\n

Za sada su radnici Trep\u010de podijeljeni: Albanci i Srbi rade odvojeno u istom poduze\u0107u. Ili to\u010dnije: samo dolaze na radno mjesto kako ne bi izgubili posao. Izvode se tek simboli\u010dna rudarska iskapanja. Jedna stvar je jasna: ako se rudnik Trep\u010da na bilo koji na\u010din \u017eeli u\u010diniti funkcionalnim, ne smije biti podijeljen, jer su njegovi ogranci me\u0111usobno ovisni. Srpska lista za sada se sporazumjela s kosovskom vladom (koje je i Srpska lista dio) o pokretanju promjena potrebnih za likvidaciju Trep\u010de. No ta stranka stavove uskla\u0111uje s Beogradom po pitanju zahtjeva da se Trep\u010da stavi na dnevni red pregovora koji \u0107e se voditi u Bruxellesu.<\/p>\n

\u010cini se da pravu opasnost ne predstavljaju potra\u017eivanja Srbije ili drugih vjerovnika, ve\u0107 pritisak me\u0111unarodne zajednice zainteresirane za privatizaciju Trep\u010de. Privatizacija bi dovela ne samo do eksploatacije rudnika Trep\u010de, nego i do pove\u0107ane eksploatacije Srba i Albanaca kao radnika. Trep\u010du bi trebalo za\u0161tititi od privatizacije, jer bi ponovnim pokretanjem proizvodnje u statusu javne kompanije mogla postati najva\u017eniji mehanizam integracije Srba i Albanaca na Kosovu. Obje strane bi se okoristile time, dok bi privatizacija izvukla potencijalni profit iz obje zajednice. U me\u0111uvremenu, situacija na Kosovu je usijana. Skoro svaki dan doga\u0111aju se prosvjedi u razli\u010ditim gradovima Kosova. Ukoliko vlada ne uspije uvjeriti gra\u0111ane da \u0107e javna imovina pripasti kosovskom narodu, daljnji neredi su neizbje\u017eni.<\/p>\n

S engleskog prevela Milena Ostoji\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Trep\u010da radi, Beograd se gradi” uzre\u010dica je koju na srpskom znaju svi na Kosovu. \u010cak i ljudi koji \u017eive u ruralnim dijelovima Kosova i obi\u010dno ne govore srpskohrvatski, no tako\u0111er i mladi ljudi…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":4330,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[51],"theme":[455],"country":[124,11],"articleformat":[450],"coauthors":[167],"class_list":["post-4326","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-privatizacija","theme-rad","country-kosovo","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4326","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4326"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4326\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4341,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4326\/revisions\/4341"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4330"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4326"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4326"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4326"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4326"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4326"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4326"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4326"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}